DSC00475

Na svetkovinu Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo – Veliku Gospu, 15. kolovoza 2021. u Voćin su hodočastile obitelji Požeške biskupije s brojnom djecom. Središnje euharistijsko slavlje na otvorenom prostoru pokraj svetišne crkve predvodio je biskup Antun Škvorčević a među koncelebrantima bio je prepošt požeškoga Stolnog kaptola sv. Petra Ivica Žuljević, dekan Slatinskog dekanata Dragan Hrgić, voćinski župnik Ivan Ereiz i tajnik Matej Siluković. Biskup je na početku uputio pozdrav Isusovoj Majci pred likom Gospe Voćinske, a zatim je izrazio dobrodošlicu nazočnim obiteljima s brojnom djecom i svim drugim hodočasnicima, istaknuvši znakovitost njihova dolaska u Voćin. Naime, kao što je Marija Isusovim porodom otvorila veliku povijest spasenja u suradnji s Bogom, slično i roditelji s brojnom djecom svojim porodom svjedoče koliko Bog po njihovoj djeci ima mogućnost ostvarivati svoj naum u našoj hrvatskoj domovini. Čestitao im je njihovo opredjeljenje za život, izrazivši radost zbog svega onoga što će se ostvarivati po njihovoj djeci u budućnosti. Kazao je da sve njih želi povjeriti Marijinoj zaštiti i moliti da ona svojom majčinskom ljubavlju prati sve naše obitelji, bračne drugove, djecu i mlade, djedove i bake u svim njihovim životnim situacijama, osobito u poteškoćama.

U homiliji biskup je podsjetio sudionike slavlja na sve učestalije vremenske nepogode koje uzrokuju štete katastrofalnih razmjera, ulijevajući strah. Stručnjaci nas uvjeravaju kako čovjek svojim neprimjerenim pristupom prirodi stvara stanja u kojima se ona na svoj način osvećuje bilo ekstremnim vrućinama, poput današnje, bilo razornim olujama i poplavama. Neki idu tako daleko te tvrde kako su to pokazatelji da naša civilizacija ide svome kraju. U navedenim okolnostima mi smo se danas okupili u Voćinu oko Isusove Majke, koja je posebnom pozornošću srca slušala i razumjela Božju riječ, da bismo i mi prosvijetljeni Božjom riječju pravo razumjeli kuda ide naša civilizacija i gdje će čovječanstvo u konačnici završiti, ustvrdio je biskup.

Na temelju ulomka iz Knjige Otkrivenja, u kojem apostol Ivan na svoj način oslikava posljednja vremena ispunjena borbom, tjeskobom i mukom, kako bi se ostvario novi Božji svijet po Ženi koja rađa, biskup je istaknuo da time što se ugrožava ženin porod, dovodi se u pitanje ne samo ljudsko, nego i Božje djelo koje on po njem ostvaruje. Stoga je zaista civilizacijsko pitanje što se događa s čovjekom, prije negoli s prirodom. Jer čovjek koji je u svom biću ranjen, zna i može ranjavati stvarnost oko sebe, pa onda ni ona nije u skladu s Božjim naumom o stvorenju, kazao je biskup. Napomenuo je kako sveti pisac podsjeća da su teška događanja u čovjeku i prirodi zapravo tjeskobe rađanja novoga čovjeka i svijeta a ne propasti i da će u konačnici pobijediti Bog. On je, naime, upravo tim putem započeo ostvarivati svoju konačnu pobjedu u suradnji s jednostavnom i skromnom djevojkom Marijom iz Nazareta, koja je imala hrabrosti reći mu: „Evo me!“ U njoj je po Duhu Svetom začet Sin Očev odvjeka, rođen u skrovitosti i siromaštvu betlehemske štalice, da bi završio razapet na križu, i ondje se u njegovoj božanskoj patnji rodilo novo čovječanstvo, naša konačna budućnost. Naša se, dakle, vječnost neće roditi kroz ono što se događa u prirodi, nego u onima i kroz one koji kroče ovim svijetom sjedinjeni s Isusom Kristom, kako nas uvjerava sv. Pavao u ulomku drugog čitanja pišući Korinćanima da je Krist, koji je ubijen na križu, prvi čovjek koji je uskrsnućem od mrtvih pobijedio smrt, ne nekom ljudskom strategijom ili moći, nego Božjim naumom i snagom onoga istog njegova životvornog Duha koji je osjenio krilo Blažene Djevice Marije. Osim toga sv. Pavao nas podsjeća da u uskrsnuću od mrtvih postoji određeni red: najprije Isus Krist, a nakon toga svi njegovi. Biskup je ustvrdio da je među onima koji su Kristovi prva njegova Majka, te vjerujemo da je ona uznesena u puninu njegove proslave na nebu. Dodao je kako je izazovno da je Marija, dakle jedan čovjek poput nas, po Božjem naumu, snagom Isusova pobjedničkog Duha uzeta u puno zajedništvo božanskog života za svu vječnost.

Ustvrdio je kako nam ta istina daje čvrstu nadu da povijest i sudbina čovječanstva neće biti razorena moćima zla i smrti, jer je u njoj progovorila ljubav, moćnija od njih. Naglasio je kako je ta moćna Božja ljubav progovorila i pobijedila i u obiteljima s brojnom djecom, ali uvijek kroz muke i nevolje, kao na Isusovu križu. Podsjetivši roditelje da je svako njihovo novo dijete činjenica ljubavi, i da se po njihovoj ljubavi u rađanju brojne djece višestruko umnožila i Božja ljubav, biskup je zahvalio Bogu što on kroz velikodušnost njihove ljubavi i kroz njihovu žrtvu, nerijetko i siromaštvo ostvaruje svoj naum i daje da život pobjeđuje za vječnost. Još je rekao da hrvatska sudbina nije u nečijim tuđim rukama, nego u njihovim bračnim i roditeljskim srcima u kojima progovara Božja ljubav, i koji su poput Marije Bogu otvorili cijelo svoje biće. Tu svoju otvorenost Marija svjedoči u današnjem evanđelju na susretu sa svojom rođakinjom Elizabetom. Njih dvije začele – Marija po Duhu Svetom, a starica Elizabeta posebnim Božjim zahvatom – i njih dvije trudne u jednom zabačenom mjestu u Judejskom gorju, ljudski gledajući, ništa ne znače. Ali za Boga i po Bogu imaju značenje za vječnost. U Elizabeti začet je Ivan Krstitelj, koji svojom proročkom snagom svjedoči Božju pobjedu i onda kad mu je kralj Herod dao odrubiti glavu. U Marijinoj pak utrobi začet je Isus Krist kojem će židovski glavari i Pilat dosuditi sudbinu smrti, a u njegovoj će muci i smrti progovoriti ljubav Božja jača od smrti. To su povijesni paradoksi po Božjem djelovanju u našem svijetu, ustvrdio je biskup.

Izrazio je uvjerenje da su sudionici slavlja danas na svetkovinu Marijina uznesenja na nebo obnovili – ne onu sliku svijeta koju slažu političari i znanstvenici, materijalno bogati i moćni oružjem te drugi ljudi – nego kako je slaže Bog ljubavlju Sina svoga Isusa Krista, moćnijom od zla i smrti. To je utjeha, snaga i dostojanstvo koje proizlazi iz Božjeg djela spasenja ostvarenog u Mariji kao prvom čovjeku nakon Isusa uznesenom u nebesku slavu. Pozvao je hodočasnike da se raduju Mariji i njezinoj proslavi, a potom da u njoj prepoznaju što je sve Bog za nas smislio, i da onako vjeruju Bogu kao što je ona vjerovala – ne polovično, nego cjelovito – da na različite načine surađuju s njime, u braku i obitelji, primajući od Boga najveći dar života, novoga čovjeka. Zamolio je Mariju, Isusovu Majku da svojim moćnim zagovorom prati svakog sudionika slavlja i svaku našu obitelj, a osobito njihovu djecu, da se u njima ostvari Božji naum. Potaknuo ih je neka svakoga dana zajedno sa svojom djecom kleknu i pomole se, da se svake nedjelje zajedno s njima sjedine s Isusovom ljubavlju u svetoj misi, i na taj se način uključuju u pobjedničko Božje djelo, kako bi i oni s njime bili pobjednici. Poručio je da usred muka i nevolja koje se umnažaju u našem svijetu, upru svoj pogled u Mariju Isusovu Majku, da sjedinjeni s njome povjere Bogu sebe i sve ono što proživljavaju u svojim obiteljima, te da svatko nastoji zauzeto ostvarivati ono što je prepoznao kao vlastito poslanje po Bogu. Zamolio je Isusovu Majku, Gospu Voćinsku neka pomogne da tako bude.

Nakon popričesne molitve sudionici slavlja iskazali su Blaženoj Djevici Mariji svoju odanost poklicima pouzdanja i molitve, a zatim je biskup izrekao čin predanja obitelji Isusovoj Majci. Na svršetku slavlja biskup je izrazio uvjerenje da je Isusova Majka osjetila toplinu srca, odanost, poštovanje i zahvalnost sudionika slavlja, i da je svojom majčinskom ljubavlju prigrlila njihove obitelji, napose njihovu djecu i mlade. Zahvalio im je za sve ono što prinose kao žrtvu ljubavi za život, za svoju djecu, za Crkvu i za našu domovinu. Zahvalio je i svećenicima koji su u ispovjedaonici služili Božjem milosrđu, koncelebrantima, župniku i voditelju svetišta Ivanu Ereizu, časnim sestrama, pjevačima i svima koji su dali svoj doprinos u organizaciji ovog hodočašća te je na sve njih zazvao Božji blagoslov.

Nakon kratkog odmora obitelji s brojnom djecom uputili su se u dvoranu Hrvatskog doma u Voćinu, gdje su ravnatelj Caritasa Požeške biskupije Mario Večerić zajedno s tajnicom Katarinom Paulić te voditeljicom Centra «Pro vita et familia» Anom Matković za njih priredili prigodni program. Među ostalim najavljeno je da će pred početak nove školske godine, kao i ranijih godina, obiteljima s brojnom djecom biti dostavljena novčana potpora Požeške biskupije.

 

 

Tekst i foto: Požeška biskupija

Radio Marija

00:30 Taj beskrajni svemir – tema: Juraj Dragišić i reforma julijanskog kalendara; ur. i vod.: Tatjana Kren, prof.
01:30 Glazba
02:15 Krunica - Žalosna otajstva
02:40 Glazba

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Sveti Josip – ljubitelj siromaštva

Povodom Godine sv. Josipa, koju je proglasio papa Franjo apostolskim pismom Patris corde, Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije priredio je tematske tekstove...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Listopad 2021
P U S Č P S N
1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 2009-2020

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.