DSC 1948

ALJMAŠ (TU) – Svečano misno slavlje o svetkovini Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo, 15. kolovoza 2021. – u 317. godini kako se u svetištu Gospe od Utočišta u Aljmašu Bog slavi, a Gospa časti (izuzev sedam godina progonstva) – predvodio je đakovačko-osječki nadbiskup metropolit Đuro Hranić. U koncelebraciji je bio predvoditelj trodnevne molitvene priprave fra Ivan Matić – voditelj Kuće susreta Tabor, zatim dekan Osječkog istočnog dekanata – preč. Ivan Jurić, domaći župnik – preč. Ante Markić te tajnik Nadbiskupskog ordinarijata – vlč. Domagoj Lacković. Liturgijsko pjevanje animirao je Mješoviti župni i Dječji zbor Župe sv. Rozalije u Ivanovcu pod vodstvom Sandre Mikolaš, a pridružili su se i brojni prisutni hodočasnici.

DSC 1927

Nazočili su predstavnici državne, županijske, gradske i općinske vlasti. Uime Vlade RH prisutna je bila ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Nataša Tramišak, gradonačelnik grada Osijeka Ivan Radić, izaslanik župana Osječko-baranjske županije Goran Ivanović, načelnik Općine Erdut Jugoslav Vesić te pročelnik Općinske uprave Branko Jović.

DSC 1873

Mjesto gdje se grešnici obraćaju, a tužni tješe

Prije početka misnoga slavlja sve prisutne, a napose Gospine hodočasnike, srdačno je pozdravio domaći župnik i upravitelj Svetišta Gospe od Utočišta u Aljmašu, preč. Markić, rekavši: „Dobrodošli u ovu dolinu mira, dobrodošli u ovo mjesto utjehe u nevoljama, u mjesto nade i ohrabrenja. Evo nas u mjestu gdje su se generacije i generacije okupljale na molitvu, prošnju i zahvalu. Evo nas u mjestu gdje se grešnici obraćaju, bolesni ozdravljaju, tužni tješe, a izmučeni dobivaju novu snagu. Ovo mjesto i ovaj prostor duhovno je natopljen svetošću koju Bog po Kristovoj žrtvi poklanja onima koji se poput Marije otvore riječi Božjoj koja je sam Isus. Tu dolaze ljudi sa svih strana, s velikim ranama u srcu, s velikim prošnjama i željama, nemirima i nesigurnostima. Tu nemirni nalaze mir, nesigurni nalaze sigurnost, tu grješni nalaze oproštenje, a oni koji lutaju pravi put. Ovdje se vjerni narod okuplja preko tri stoljeća u zajedničkoj molitvi, pjesmi, slušanju Božje riječi i slavljenju sakramenata. Svi se nakon slavlja vraćaju kućama obogaćeni vjerom, sigurniji, vedriji i radosniji u svoju svakidašnjicu.“

DSC 1929

Uvodeći u misno slavlje, nadbiskup Đuro naglasio je kako gledajući Marijino uznesenje dušom i tijelom na nebo – gledamo i našu vlastitu budućnost – jer ona je prva, kao najizvrsniji član Crkve, ušla u uskrslu slavu svoga Sina Isusa Krista. U svojoj homiliji razložio je pročitani ulomak iz Knjige Otkrivenja: „Znamenje veliko pokaza se na nebu: Žena odjevena suncem, mjesec joj pod nogama, a na glavi vijenac od dvanaest zvijezda. Trudna viče u porođajnim bolima i mukama rađanja. I pokaza se drugo znamenje: Zmaj velik, ognjen, sa sedam glava i deset rogova stade pred Ženu koja imaše roditi da joj, čim rodi, proždre Dijete“ (Otk 12,1-4).

DSC 1875

Slika i najizvrsniji član Crkve

Crkva je od starine ovaj tekst tumačila na dva načina. U prvom u ženi odjevenoj suncem koja se ukazuje na nebu kršćanska zajednica ponajprije prepoznaje samu sebe – Crkvu, a vikanje u porođajnim bolima zapravo je naviještanje evanđeoske poruke i životne nade čitavom svijetu. „Žena koja rađa istodobno je i slaba i jaka. S jedne strane, nema ništa slabije i bespomoćnije od žene u porodu. Ona se ne može boriti, nego se mora predati rađanju novog života. No, s druge strane baš zato je i jaka. Žena koja viče u porođajnim bolima i još uz to vidi da i njoj i djetetu koje ima roditi prijeti opasnost od zmaja izuzetno je hrabra žena, jer uza sve boli i nevolje ona vjeruje u život, a ne u smrt… Tako je i s Crkvom. Koliko god bila slaba, bespomoćna pa čak i grešna, ona zna da u svom krilu nosi i svjedoči Život – živoga Boga i spremna ga je rađati i donositi svijetu, pa i onda kad se čini da su sile zmaja koji ima sedam glava i deset rogova neusporedivo jače od nje“, rekao je nadbiskup Hranić. Zatim je pojasnio i drugo tumačenje lika žene odjevene suncem: „Odjevena suncem tj. milosti puna, s mjesecom pod nogama jer je blaženom zovu svi naraštaji i s vijencem od dvana­est zvijezda na glavi – odnosno okružena narodom Božjim – Marija je slika i najizvrsniji član Crkve. Ona je prva vjernica, na osobit način združena s Isusom Kristom. Ona ga je rodila svijetu. Ona je i Majka Crkve te istodobno i slika spasenja što ga Bog ostvaruje u Crkvi i po Crkvi i po njezinu djelovanju u svijetu.“

DSC 1864

U nastavku homilije, nadbiskup Đuro rekao je kako zmaj sa sedam glava i deset rogova, koji želi proždrti Dijete, Knjiga Otkrivenja poistovjećuje sa zmijom koja je napastovala Evu, kao i sa svim silama koje se kroz povijest protive evanđeoskom navještaju te progone Crkvu koja im uvijek iznova propovijeda i uvijek iznova rađa novoobraćenike u svakom naraštaju, u svim vremenima i u svim narodima. „Kroz takve progone i mučeničku smrt svojih članova Crkva prolazi i danas, a to možemo čuti u različitim izvješćima, gdje se kršćanima odrubljuju glave; gdje je Crkva progonjena, gdje se na kršćanske blagdane podmeću bombe i stradavaju toliki kršćani“, rekao je mons. Hranić osvrćući se i na progone Crkve u Europi, ali i u Hrvatskoj putem medijskog izvještavanja.

DSC 1968

Spomenik na nebu u kojega se zagledamo

„Pa ipak, kraj je sretan: Žena s Djetetom pobjeđuje! I nebo pjeva o pobjedi nad zmajem“, istaknuo je đakovačko-osječki nadbiskup i nastavio: „To je pobjeda što je danas slavimo. Bog je Mariju, kao najizvrsnijega člana Crkve uzdigao u nebesku slavu, od nje je učinio spomenik na nebu u kojega se zagledamo dok putujemo na zemlji i nadahnjujemo se, ohrabrujemo se gledajući nju, ohrabrujemo i snažimo se u vlastitoj vjeri, želji i spremnosti – biti vjerni Isusu Kristu kao ona. I to gledanje u nju, okupljanje oko nje, okupljanje u ovome svetištu u nama rađa novu snagu, da obnovljenim zanosom budemo vjerni Isus Kristu, da se nastojimo ugrađivati svojom žrtvom, svojim doprinosom boljitku našega društva i životu Crkve.“

DSC 1989

Pojašnjavajući da se sav ljudski život u povijesti odvija kroz borbu između dobra i zla te napominjući da se katkad čini da smo svi, poput ove trudne žene koja čeka Dijete – stjerani u pustinju, i svi svjesno ili nesvjesno čeznemo za pobjedom, za oslobođenjem, mons. Hranić je rekao: „Ovaj naš trenutak, pa i ovo što mi u vremenu nazivamo svojim pobjeda­ma i uspjesima, uvijek vrijedi onoliko koliko je u tome, i u svemu što sagledavamo prisutna pobjeda nad „Zmajem“ tj. grijehom i zlom. Samo toliko!“ Povijest pokazuje da su pojedini narodi proširivali svoj životni prostor ništeći i gazeći druge narode, stoga su pobjede uvijek bile raznolike, rekao je nadbiskup i nastavio: „Ponekad se nismo borili da pobijedi dobro, nego smo se borili protiv drugih, da druge ponizimo, omalovažimo, nismo vodili dovoljno računa o dobrobiti drugih nego o svojoj vlastitoj sebičnosti, o svojim parcijalnim interesima. Zato je samo jedna pobjeda prava pobjeda: ona nad Zmajem, nad zlom; bilo nad onim što se pokazuje u pojedinom vremenu, bilo nad zlom općenito.“

DSC 1984

Sva čista jer rađa Čistoga

Podsjećajući da je stari čovjek – grešni Adam upao u grijeh, a od Kajina koji ubija brata mržnja i na­silje vladaju među ljudima, nadbiskup je rekao: „Nijedno ljudsko srce nije sasvim čisto. Zato moramo težiti u našoj svakodnevici, u trajnom suočavanju između dobra i zla, težiti pobjedi ljubav i velikodušnost, pobijediti napast egoizma i samodostatnosti, kako bi se u nama uvijek iznova, po nadilaženju zla u nama, rađao novi čovjek, obnovljen, u kojem nema zla, u kojemu je ljudsko srce čisto, poput srca Žene zaodjevene suncem, koja je sva čista jer rađa Čistoga – Svetoga; utjelovljenoga Sina Božjega, usred zla i pred ričućim zmajem – „sa sedam glava i deset rogova“ koji prijeti i proždire – rađa milosnim i božanskim životom.“

Ističući malenost i poniznost Blažene Djevice Marije, mons. Hranić je zaključio: „Danas smo ovdje da bismo krenuli za njom i da bismo sve pobjede promatrali u svjetlu pobjede nad napašću zla, u svjetlu pobjede nad egoizmom, sebičnošću, zavisti, da bismo danas odlučili pobjeđivati sebe te u nama samima uživalački mentalitet, praktični materijalizam, gramzivost, kako bi u našem životu i po nama među ljude dolazila dobrota, uzajamno prihvaćanje, iskrena ljubav.“ Misno slavlje zaključeno je zahvalnom domaćeg župnika svima koji su pridonijeli svečanosti misnoga slavlja, kao i onima koji nastoje osigurati sve potrebno za ugodan boravak hodočasnika u Svetištu.

 

Tekst i foto: Đakovačko-osječka nadbiskupija

Radio Marija

10:15 Glazba
10:30 Zubna putovnica – tema: Odrastanje u doba pandemije; gošća: prim. dr. sc. Vanja Saftić, spec. pedijatar; ur. i vod.: Anka Jurišić-Kvesić, dr. stom.
11:15 Glazba
11:35 Vijesti iz Riječke nadbiskupije – ur. i vod.: Helena Anušić

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Sveti Josip – ljubitelj siromaštva

Povodom Godine sv. Josipa, koju je proglasio papa Franjo apostolskim pismom Patris corde, Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije priredio je tematske tekstove...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Listopad 2021
P U S Č P S N
1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 2009-2020

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.