MG 1652 min

Petrinjska župa sv. Lovre svečano je u utorak, 10. kolovoza proslavila blagdan svoga nebeskoga zaštitnika i zaštitnika Grada Petrinje. Svečano misno slavlje, u prepunoj župnoj crkvi predvodio je vlč. Ivica Šestak, prvi petrinjski župnik nakon Domovinskog rata. U koncelebraciji bio je domaći župnik i dekan preč. Josip Samaržija, generalni vikar Sisačke biskupije mons. Marko Cvitkušić i desetak svećenika.

 MG 1664 min


Prije mise održana je i svečana procesija kroz gradski park u kojoj su osim brojnih vjernika ovog kraja koji tradicionalno hodočaste u Petrinju na ovaj blagdan, sudjelovali i predstavnici branitelja, policije, vojske, kulturno-umjetničkih društava, DVD-a i drugih javnih institucija.
Na početku vlč. Šestak je čestitao svima okupljenima blagdan sv. Lovre i Dan Grada Petrinje, ali i podsjetio kako je danas i 21. obljetnica posvete ove crkve.
U homiliji osvrnuvši se na aktualno stanje u Petrinji i na Banovini nakon potresa vlč. Šestak se zapitao ima li uopće čovjeka bez iskustva neuspjeha? „Koliko smo puta u životu i sami rekli:" Dosta mi je svega!“ U Domovinskom ratu od 1990. – 1995. u progonstvu, zatočeništvu, ranjen u bolnici. Po povratku na srušena ognjišta, u obnovi domova. Od prosinca 2020 g. do danas nakon potresa. Puno truda, malo rezultata, a novi izazovi se samo nižu. Očekivanja od strane Države, Grada, očekivanja koja sam pred sebe postavljam, poslovni zadaci, obiteljske obveze, obnova doma. Želje, planovi, ambicije, moji i tuđi. Neuspjeh lako u čovjeku rađa gorčinu, srdžbu, gnjev, viku i huljenjem sa svom opakošću. Najradije bih sve pokupio i otišao negdje, kamo, ne znam ni sam? Ni sam lsus nije bio pošteđen neuspjeha. Plakao je jednom prigodom nad nevjernim Jeruzalemom. Gledajući ljudskom logikom ovoga svijeta, lsus je u mnogome bio neuspješan. Većina njegova naroda nije ga prihvatila, a ni danas ga ne prihvaća. Kakvi smo mi Hrvati, Petrinjci, zagorci, dalmatinci, Bosanci, jesmo li išta bolji od Židova koji ga nisu prepoznali. Za njih je ostao samo sin Josipov, tesar iz Nazareta. Da ne bismo otišli krivim putem, valja naglasiti da neuspjeh nije poruka današnjeg blagdana svetog Lovre. Poruka je sasvim suprotna: U svojim razočaranjima i neuspjesima nismo sami. Bog nas ne ostavlja prepuštene neuspjesima, teškoćama, krizama iako kroz njih neminovna moramo prolaziti. Naš Bog je brižni Bog, Bog koji suosjeća s čovjekom, koji razumije naše slabosti“, ohrabrio je propovjednik okupljene te dodao kako nahranjeni Kristom i osnaženi Duhom, mi nikada nismo sami.

 MG 1684 min
U nastavku poručio je kako kroz svaku nevolju pa i ovu, koja je zadesila Petrinju i cijelu Banovinu, Zagreb i okolicu trebamo ići čvrsto povezani s Bogom koji nam se nudi kao hrana, oslonac, zaštita i spasenje. „Nevolja će uvijek biti. Neke i sam Bog dopušta jer ništa se bez Njegova dopuštenja ne može dogoditi. Kušnje na svakom koraku! No iz nevolje se može izroditi ono opasno: tjeskoba, očaj, srdžba, pobuna. Sumnja, nevjera. To je ono od čega nas Bog spašava, odnosno želi spasiti ako smo spremni iz vjere vapiti k Njemu. Pitanje je dopuštamo li mu, koristimo li lijekove i zaštitu koju nam pruža? Jadnik iz svoje nevolje vapi Bogu i On ga čuje jer vapaj Bogu pokazuje da jadnik nije izgubio vjeru iako je u nevolji. Takvoga Bog jasno čuje! Nevoljnik u Bogu traži svoj spas. I mi danas ovdje okupljeni oko svetog Lovre mučenika zavapimo Bogu jer u Njemu je jedini spas“, rekao je te ustvrdio kako često činimo sve drugo samo ne vapimo Bogu. Uzdajemo se u vlastite sile, a Bog nam ostaje zadnja slamka spasa kad sve drugo propadne.

 MG 1718 min
Na kraju propovjednik je zaželio svima okupljenima neka im na njihovom životnom putu pomogne zagovor svetog Lovre. „Oganj koji je u njemu gorio, pomogao mu je da je svladao vanjski oganj mučeništva. Taj oganj ljubavi i vjere neka i u nama zapali snagu da lakše podnesemo muke svakodnevnog života i posljedica strašnog potresa koji nas je zadesio. lako u tjeskobi za obnovu materijalnog, naših domova molimo zagovor i pomoć svetog Lovre koji je bio čuvar crkvenog blaga, a koje je prije svoje mučeničke smrti podijelio siromasima grada Rima, pomogne svojom molitvom i zagovorom svima vama koji ste u potrebi“, zaključio je vlč. Šestak.
Nakon popričesne molitve, preč. Samaržija zahvalio je gostu na predvođenju slavlja i čestitao svima blagdan sv. Lovre i Dan Grada te pozvao sve okupljene da svatko u svom poslu i na svoj način doprinesu obnovi ranjene Petrinje.

 

 

Tekst i foto: Sisačka biskupija

Radio Marija

08:45 Glazba
09:00 Caritas – srce i ruke Crkve – ur. i vod.: Stjepan Moškatelo
09:45 Glazba
10:05 Vijesti iz nacionalnog svetišta sv. Josipa u Karlovcu; ur. i vod.: mons. Antun Sente, ml.

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Sveti Josip – ljubitelj siromaštva

Povodom Godine sv. Josipa, koju je proglasio papa Franjo apostolskim pismom Patris corde, Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije priredio je tematske tekstove...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Listopad 2021
P U S Č P S N
1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 2009-2020

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.