Svečano misno slavlje predvodio je slavljenik o. Nagy u zajedništvu sa superiorom isusovačke Rezidencije o. Stipom Balatincem i vlč. Borisom Gavranom iz Austrije. Misa je služena u dvorani pastoralnog centra u Palmotićevoj ulici budući da je Bazilika Srca Isusova u fazi obnove nakon oštećenja koje je zadobila u potresu. Brojni vjernici koji nisu mogli stati u dvoranu pratili su slavlje preko razglasa iz dvorišta i vrta. Misnom slavlju osim rodbine i župljana župe Srca Isusova, pribivalo je i šest obitelji kao predstavnici Župe bl. Ivana Merza iz Španskog s kojom je slavljenik kao postulator od početka postojanja župe posebno povezan. Na slavlju su bili i predstavnici karizmatske zajednice Nanovo rođeni iz Botinca i muške molitvene zajednice bl. I. Merza iz Jelkovca te nedavno izabrani Veliki meštar Braće hrvatskog zmaja prof. dr. Mislav Grgić i maestro Josip degl’Ivellio. Na slavlju je bio i dr. Saša Ceraj, predsjednik Hrvatske olimpijske akademije, koji je inače svoju doktorsku disertaciju na zagrebačkom Sveučilištu napisao o Ivanu Merzu i Hrvatskom Orlovstvu, a mentor mu je bio slavljenik. U pozdravu na početku mise slavljenik je posebno pozdravio štovatelje bl. Ivana Merza s Filipina koji su u duhu bili povezani s ovim slavljem i koji su poslali kao dar zlatnu misnicu u kojoj je slavljenik služio misu. U svome pozdravu superior o. Balatinac istaknuo je kako je točno na taj dan prije 50 godina 4. srpnja 1971., a bila je toga dana također nedjelja, o. Božidar Nagy slavio mladu misu u Župi sv. Mihaela u Zagrebu, a zaredio ga je 27. lipnja 1971. kardinal Franjo Kuharić. Superior je također naglasio da o. Božidar uz ovaj jubilej slavi ove godine i 60. obljetnicu redovništva u Družbi Isusovoj. Na početku mise slavljeniku su čestitala djeca iz župe Srca Isusova pod vodstvom č. s. Mariele Žuro koja je vodila i pjevanje sa svojim zborom tijekom misnoga slavlja.

U propovijedi o. Božidar usredotočio se na dvije temeljne ideje. Najprije je objasnio kako je svoje svećeništvo stavio u kontekst otajstva Kristove Crkve te je rekao: „Kad govorimo o postojanju i djelovanju Katoličke Crkve kroz povijest kojoj danas pripada samo 17 % od ukupnog stanovništva koje danas živi na Zemlji, onda ne možemo, a da se ne prisjetimo činjenice kako je hrvatski narod s Božje strane privilegiran. Naime već 14 stoljeća naš narod pripada jednoj, svetoj, katoličkoj i apostolskoj Crkvi koja je utemeljena na Petrovoj stijeni, koja je sačuvala cjelovitost vjere i puninu Božje objave i sakramenata kao sredstava spasenja, a među njima je upravo Kristovo svećeništvo koje to djelo spasenja i posvećenja duša u Kristovo ime nastavlja kroz stoljeća. Mi Hrvati s pravom se ponosimo da smo prvi od slavenskih naroda primili krštenje, kako je to često znao spominjati sv. papa Ivan Pavao II. u svojim govorima“. Slavljenik je potom naglasio kako se u tu cijelu divnu božansku stvarnost Katoličke Crkve koja postoji na svijetu, kao i u našem narodu, uklapa i ovih njegovih pedeset godina služenja Božjem narodu po Isusovu pozivu. On je samo jedan od 414.000 danas živućih i službujućih svećenika pozvanih od samoga Krista Gospodina da surađuju s njime u spasenju i posvećenju ljudskoga roda. Potom je o. Nagy posebno naglasio: „I upravo ono što bih želio da najprije ponesete s ovoga slavlja jest posviješćena činjenica naše pripadnosti Katoličkoj Crkvi, a koju pomalo zaboravljamo i mislimo da tako mora biti, a ne mora jer je to čisti dar Božji. I stoga trebamo svakoga dana zahvaljivati Bogu za dar svete katoličke vjere u kojoj smo rođeni, odrasli, odgojeni kao djeca jedne svete katoličke i apostolske Crkve, u kojoj nam njezini svećenici od Krista pozvani naviještaju svjetlo Evanđelja, dijele svete sakramente za vječno spasenje, pokazuju pravi put prema vječnom životu“.

Drugi dio propovijedi slavljenik je posvetio tumačenju svoga svećeničkog gesla koje je odabrao još za mladu misu i sada ga potvrdio i na zlatnoj misi, a to su Isusove riječi upućene apostolima prije njegova Uzašašća: „I bit ćete mi svjedoci!“. Riječ „svjedočiti“ u svim svojim gramatičkim oblicima pojavljuje se čak 34 puta u Djelima apostolskim. Stalno se navodi kako su apostoli svjedočili za Isusa, bili njegovi svjedoci pred narodom, za njega davali svjedočanstvo pred židovskim prvacima i sinedrijem itd. Slavljenik je istaknuo kako je i on svoje svećeništvo za koje je dobio poziv još u svojoj sedamnaestoj godini shvatio i živio najprije kao davanje svjedočanstva za Krista raspetog i uskrslog kao što su to činili apostoli. Na kraju propovijedi slavljenik je zahvalio svima koji su se molili i izmolili njegovo ozdravljenje tako da je zajedno s njima sada mogao zahvaliti Bogu za dar svoga svećeništva i za ponovno zadobiveno zdravlje.

Misno slavlje završilo je pjevanjem pjesme posvetnice Do nebesa uz najavu da se za Svetu jubilarnu godinu 2025. već sada počinje s pripremama obnove posvete hrvatske mladeži Srcu Isusovu po uzoru na onu prvu posvetu iz 1900. g. kada je 160.000 hrvatske mladeži obavilo tu posvetu, a o čemu je objavljena posebna Spomenica čije je reprint izdanje nedavno izišlo iz tiska.

O. Božidar Nagy rođen je u Bedekovčini 1941. Gimnaziju je završio u Slavonskom Brodu. Nakon jedne godine studije na zagrebačkom Sveučilištu stupa 1961. u isusovački red. Filozofiju i teologiju studira na Papinskom sveučilištu Gregorijani. Za svećenika je zaređen u Zagrebu 1971. U Rimu je doktorirao radnjom „Ivan Merz čovjek vjere i odgojitelj za vjeru“. Tijekom svećeničkog života obnašao je razne službe. Bio je vjeroučitelj srednjoškolaca i studenata u Bazilici Srca Isusova, urednik Hrvatskog programa Radio Vatikana, dušobrižnik za Hrvate u Parizu, profesor na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu, postulator kauze za kanonizaciju bl. Ivana Merza i vicepostulator kauze Petra Barbarića. Osim raznih knjiga koje je objavio pokrenuo je izdavanje i Sabranih djela bl. Ivana Merza od kojih je do sada izašlo već šest svezaka.

Radio Marija

00:30 Školski sat - predstavljamo OŠ Davorin Trstenjak - Čađavica; gosti: ravnateljica Ksenija Žunec, učitelji i učenici; ur. i vod.: Božidar Biondić
01:15 Glazba
02:15 Krunica - Žalosna otajstva
02:40 Glazba

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Molitva za obitelj - svakoga dana u 20h

Svakoga dana u 20:00 h nakon molitve Anđeo Gospodnji molimo molitvu za obitelj. Pridružite nam se u zajedništvu molitve za sklad i plodnost...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Svibanj 2024
P U S Č P S N
1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.