cathopic 1494011403606582

Foto: Cathopic

Piše: vlč. mr. sc. Tomislav Hačko

 

Uz već ranije spomenutu Misu posvete ulja, rimski obred zadržao je i Misu večere Gospodnje koja se nekoć nije ubrajala u sveto vazmeno trodnevlje već je ostajala u vremenu korizme. Svjedočanstvo o toj činjenici nalazimo kod sv. Augustina koji spominje trodnevlje smrti, ukopa i Gospodinova uskrsnuća.

U spisu koji nam je ostavila hodočasnica Egerija (opisuje liturgijska slavlja u Jeruzalemu tijekom 4. stoljeća), nalazimo svjedočanstvo kako se ova Misa slavila uvečer u svetištu Raspeća, a na njoj se obnavljao i spomen na ustanovu sakramenta Euharistije. Tijekom 6. i 7. stoljeća u Gelazijevom sakramentaru za ovu Misu nalazimo i misni obrazac.

S obzirom na promjene unutar reda mise tijekom povijesti, mijenjao se i tijek slavlja ove Mise, no tijekom cijele povijesti sadržaj Mise i dana, ostaje uvijek isti: spomen na Gospodnju večeru s apostolima, ustanova sakramenata euharistije i svetoga reda te prisjećanje na Gospodinovu zapovijed ljubavi. A kako bi ušli dublje u smisao slavlja obreda Velikoga četvrtka, pomaže nam i navještaj Božje riječi.

Tijek slavlja Mise večere Gospodnje


Nakon liturgijske reforme koja slijedi nakon Drugog vatikanskog sabora, slavlje Mise večere Gospodnje sastoji se od pet dijelova: uvodnog obreda i službe riječi, obreda pranja nogu, euharistijske službe i prijenosa Svetotajstva.

Uvodni obred i služba riječi

U uvodnom obredu govori se ili se pjeva Slava, a dok se pjeva ili govori pjesan zvone zvona, a zatim šute do Vazmenog bdjenja. Zatim slijedi služba riječi koja svojim sadržajem uokviruje sadržaj cjelokupnog dana: Izl 12, 1-8.11-14 (naredbe o pashalnoj večeri); Ps 116, 12-13.15.16b-18 („Što da uzvratim Gospodinu za sve što nam je učinio?“; 1Kor 11, 23-26 („Kad god jedete i pijete, smrt Gospodnju navješćujete.“); Iv 13, 1-15 („Do kraja ih je ljubio.“).

Obred pranja nogu – Mandatum

Obred pranja nogu ili Mandatum (po Isusovim riječima: „Zapovijed vam novu dajem – Mandatum novum do vobis“) pripada među najstarije obrede budući da su apostoli i njihovi nasljednici nastojali izvršavati sve ono što im je Gospodin rekao tijekom posljednje večere. Tim činom očituje se biskupova i prezbiterova ljubav, poniznost i spremnost služenja, po Isusovom primjeru, u zajednicama vjernika koji su im povjereni (simboliku toga još više podcrtava i pjesan koja se pjeva za vrijeme obreda pranja nogu „Gdje je ljubav, prijateljstvo, Bog je ondje“). Obred pranja nogu u liturgiji najprije pronalazimo u 7. stoljeću u Španjolskoj, a onda i u Rimu, gdje se i zadržao sve do današnjih dana. Iako je do nedavno liturgijska praksa bila da se noge peru dvanestorici muškaraca, Dekretom Kongregacije za bogoštovlje i disciplinu sakramenata iz 2016. godine, obred je izmijenjen te u tom obredu sada može sudjelovati i više od dvanaest muškaraca ili žena.

Euharistijska služba

Nakon obreda pranja nogu slijedi euharistijska služba te odmah na početku ovog dijela, Rimski misal daje mogućnost da vjernici u prikaznoj povorci donesu i darove za siromahe čime se opet na konkretan način očituje izvršenje Kristove zapovijedi ljubavi.

Prijenos Svetotajstva

Slavlje Velikoga četvrtka završava prijenosom Svetotajstva do „,mjesta pohrane, pripravljenog u nekoj kapeli dolično urešenoj“. Za to vrijeme pjeva se pjesan „Usta moja“. Mjesto pohrane Svetotajstva, tijekom srednjeg vijeka, dobit će i simboliku Kristova groba, što će se i zadržati sve do naših dana. Nakon pohrane, svećenik i ministranti se još neko vrijeme klanjaju u tišini te se ogoli oltar (slika Krista kojega, prije raspeća, svlače) i iznesu se, ako je moguće, križevi iz crkve.

Poslušajući i Isusovu zapovijed o budnosti i molitvi, nakon slavlje obreda može se još ostati u molitvi pred Presvetim. Upravo tu i nalazimo korijen za pobožnost nazvanu „Getsemaska ura“. Kako će se ta pobožnost oblikovati, ostaje na svakoj župnoj, redovničkoj ili nekoj drugoj vjerskoj zajednici, no važno je da održava važnost budnosti i neprekidne molitve kako ne bi pali u napast...

 

Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije

Radio Marija

20:15 Krunica – Otajstva svjetla
20:40 Glazba
21:00 Ispovijest vjere Hrvata katolika
21:01 Nadom nošeni - tema: tema: Principi duhovne terapije; ur. i vod.: p. Mijo Nikić, DI

video-stream-ikona.jpg

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

P. Niko Bilić - komentar uz današnje evanđelje: Svjetlosti vječnoj (Lk 8,16-18)

  »Nitko ne užiže svjetiljke da je pokrije posudom ili stavi pod postelju, nego je stavlja na svijećnjak da oni koji ulaze vide svjetlost. Ta ništa nije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Rujan 2021
P U S Č P S N
1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 65 39 498; 097 60 24 076

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 2009-2020

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.