IMG 2505 scaled„Kršćanska nada u vremenu beznađa“ tema je 65. teološko-pastoralnog tjedana koji je otvoren u utorak 21. siječnja u Nadbiskupijskome pastoralnom institutu u Zagrebu.

Teološko-pastoralni tjedan održava se u organizaciji Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu od 21. do 23. siječnja u dvorani „Vijenac“.

Doc. dr. Tomislav Kovač, pročelnik Katedre fundamentalne teologije KBF-a na samom početku uputio je pozdrav okupljenima uime Teološkog-pastoralnog povjerenstva KBF-a. Uvodeći u tematiku o kojoj će se govoriti i promišljati, tj. nadi, dr. Kovač je rekao kako je tema aktualna kako zbog situacije u kojoj se čovječanstvo nalazi, tako i zbog redovite Jubilarne godine u kojoj se Crkva nalazi.

„Nada je temeljna kategorija kršćanske vjere. Ona pokreće, usmjerava i daje smisao čitavoj kršćanskoj egzistenciji. Kršćanska nada temelji se na vjeri u Isusa Krista, utjelovljenoga Sina Božjega i spasitelja svijeta, uz kojega čvrsto prianja i kojega s ljubavlju slijedi do njegova ponovnoga dolaska. Ona se, također, temelji na povjerenju u Božju riječ koja obznanjuje da Bog voli čovjeka, da ga poziva na sreću i da ga nikada ne napušta“, kazao je doc. dr. Kovač.

Nakon uvodne molitve Duhu Svetome, zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša uputio je uvodnu riječ.

„U svijetu koji često ostavlja dojam da su radost i mir nedostižni kršćanska nada nudi djelotvornu snagu, ukorijenjenu u Kristovoj pobjedi nad smrću, snagu koja nas poziva na aktivno svjedočenje Božje ljubavi. To svakodnevno znači donositi ljubav, milosrđe i pravdu tamo gdje su najpotrebniji. Kršćanin koji živi nadu nije samo promatrač; on je protagonist, osoba koja vjeruje da Bog koristi naše ruke i srce za izgradnju boljeg svijeta“, rekao je nadbiskup Kutleša.

„Na koncu, poruka kršćanske nade poziv je na zajedništvo i odgovornost prema drugima. U svijetu u kojemu su podjele duboke, kršćanska nada poziva nas na izgradnju mostova. Ona nas podsjeća da je svaki čovjek stvoren na sliku Božju i da je pozvan sudjelovati u obnovi svijeta. Zajedništvo koje gradimo mora biti odraz Božje ljubavi, zajedništvo koje prihvaća različitosti, ali ostaje ukorijenjeno u Istini“, zaključio je zagrebački nadbiskup.

Apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Giorgio Lingua također se obratio sudionicima zahvalivši na pozivu.

U svom obraćanju, nuncij je istaknuo kako kršćanska „nada nije koncept, već osoba“ koja je potaknuta vjerom i povjerenju u Boga. Ona ne završava u nekoj ideji, već se ostvaruje u Crkvi koja je pozvana svjedočiti ovu dinamiku. Naposljetku, zahvalio je KBF-u Sveučilišta u Zagrebu na organizaciji, te istaknuo kako je ono „povlašteno mjesto“ na kojem živi stvarnost da „kršćanstvo nije utopija, već svakodnevno iskustvo“.

Okupljenima se uime rektora zagrebačkog Sveučilišta prof. dr. sc. Stjepana Lakušića obratio i prorektor prof. dr. sc. Tomislav Josip Mlinarić koji je istaknuo kako je nada odgovor s „izazovima s kojima se svakodnevno suočavamo“ u društvu prenaglašene ekonomije i društvene polarizacije. „Ako po uzoru na sv. Pavla vidimo da jedna osoba može promijeniti cijeli svijet, onda se možemo nadati da takvih ljudi ima i u hrvatskom društvu“, zaključio je prorektor Mlinarić.

Sudionici 65. TPT-a su uputili brzojav papi Franji, koji je pročitao doc. dr. sc. Jakov Rađa u kojem stoji da će nastojati „kao pravi hodočasnici nade osvijetliti važnost ove bogoslovne kreposti u današnjem vremenu. Želja nam je osvijetliti različite oblike nade i ponuditi pastoralne smjernice za promicanje i oživotvorenje istinske kršćanske nade u našim mjesnim Crkvama i župnim zajednicama“.

Teološko-pastoralni tjedan otvorio je o. d. dekana KBF-a u Zagrebu prof. dr. Mario Cifrak. „Teologija služi evangelizaciji Crkve, vjeri koju treba prenijeti da vjera postane kultura – tj. mudri etos naroda Božjeg/ ponuda (oblatio) svima ljudske ljepote koja očovječuje“, rekao je. „Ne postoji Bog u sebi koji nije Bog za nas, nema vječnosti ljubavi bez ljubavne priče o Isusu Kristu prema ljudima (u čovječanstvu). To je bolja nada po kojoj se približujemo Bogu (usp. Heb 7,19). Bolja je za nas, jer se on približio nama, postao je čovjekom i govorio nam ljudskim jezikom. Neka i naš govor bude bolji, bolja teologija na ovom 65. teološko-pastoralnom tjednu koji započinje svojim radom“, zaključio je u obraćanju dr. Cifrak.

Nakon uvodnog dijela, uslijedilo je predavanje prof. dr. sc. Ante Vučkovića.

Na otvorenju je nastupio zbor Instituta za crkvenu glazbu KBF u Zagrebu pod ravnanjem prof. Danijele Župančić, uz glazbenu pratnju doc. sc. Milana Hibšera.

Teološko-pastoralni tjedan uključivat četiri dana tijekom kojih će biti održano 11 predavanja, rasprave te rad u skupinama.

Izvor: IKA

Radio Marija

08:05 Glazba
08:15 Čestitamo rođendane
08:20 Glazba
08:30 Vijesti, obavijesti i najava programa

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Riječ Gospodnja u 16h - homilija fra Tomislava Glavnika

Subotom u 16:00h pratite emisiju Riječ Gospodnja u kojoj donosimo tumačenja liturgijskih čitanja. Današnju homiliju za Vas je pripremio fra Tomislav...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Siječanj 2025
P U S Č P S N
1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.