0fa919fd 4e46 48c8 b356 59c097bec416Članovi Hrvatske biskupske konferencije (HBK) i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine (BK BiH) održali su 27. redovito zajedničko zasjedanje 20. siječnja 2025. u sjedištu HBK-a u Zagrebu. Zasjedanje je održano pod predsjedanjem zagrebačkog nadbiskupa Dražena Kutleše, predsjednika HBK-a, te vrhbosanskog nadbiskupa i apostolskog upravitelja Vojnog ordinarijata u BiH Tome Vukšića, predsjednika BK BiH. 

Na zasjedanju su sudjelovali svi članovi HBK-a i BK BiH, osim banjolučkog biskupa Željka Majića, čiji je delegat bio generalni vikar Banjolučke biskupije, mons. Karlo Višaticki.

Biskupi su upoznati s radom Vijeća HBK-a i BK BiH za hrvatsku inozemnu pastvu te su saslušali izlaganje dr. Lukasa Schreibera, nacionalnog ravnatelja Njemačke biskupske konferencije za dušobrižništvo na drugim jezicima i obredima. Dr. Schreiber istaknuo je kako u Njemačkoj oko 17 % katolika čine osobe sa stranim državljanstvom, koje dolaze iz 27 zemalja i jezičnih skupina te 12 Istočnih katoličkih Crkvi. Među njima ima oko 354 tisuće katolika podrijetlom iz Hrvatske i BiH. Podsjetio je kako je Njemačka biskupska konferencija nedavno objavila Smjernice za dušobrižništvo na drugim jezicima i obredima, koje potiču snažniju integraciju katolika migranata u mjesne Crkve. Suradnju s HBK i BK BiH ocijenio je izvrsnom.

Potom je godišnje izvješće podnio nacionalni ravnatelj dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu, dr. Tomislav Markić. Izvijestio je da hrvatska inozemna pastva obuhvaća 180 hrvatskih katoličkih župa, misija, zajednica ili centara u kojima djeluje ukupno 184 svećenika. Biskupi su upoznati s aktualnostima u dušobrižništvu za Hrvate u inozemstvu. Na zasjedanju je ponovno izražena zahvalnost svima koji su uključeni u pastoralnu skrb za hrvatske katolike diljem svijeta.

Nadbiskup Tomo Vukšić imenovan je predsjednikom Vijeća HBK-a i BK BiH za inozemnu pastvu na novi petogodišnji mandat.

Šibenski biskup Tomislav Rogić, predsjedatelj Biskupske komisije za Papinski hrvatski zavod sv. Jeronima u Rimu izvijestio je o službenom pohodu Zavodu sredinom siječnja 2025. godine. U Zavodu trenutno boravi 24 svećenika studenta iz Đakovačko-osječke, Zagrebačke, Vrhbosanske, Splitsko-makarske, Riječke i Zadarske nadbiskupije, Varaždinske, Sisačke, Bjelovarsko-križevačke i Požeške biskupije te Križevačke eparhije, koji studiraju na devet crkvenih sveučilišta u Rimu.

Na zasjedanju su prikazani rezultati akcije Tjedan solidarnosti s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini, o čemu su izvijestili predsjednici Caritasa dviju biskupskih konferencija – nadbiskup Tomo Vukšić i varaždinski biskup Bože Radoš. Članovi BK BiH zahvalili su svima koji pridonose ovoj akciji, čija se sredstva koriste za skrb o potrebitima te za različite korisne projekte u bosanskohercegovačkim biskupijama. Sljedeći Tjedan solidarnosti održat će se od 23. do 29. ožujka ove godine, a središnje euharistijsko slavlje bit će slavljeno u Župi Žepče na treću korizmenu nedjelju, 23. ožujka.

O radu zajedničke Komisije HBK-a i BK BiH za hrvatski martirologij izvijestio je njezin predsjednik, krčki biskup Ivica Petanjak. Predstavio je dosadašnje rezultate rada Komisije, koja je popisala oko 300 tisuća žrtava, te je ukazao na izazove s kojima se taj projekt suočava.

HBK i BK BiH nastavljaju iznimno dobru suradnju i na području misijskog pastorala, što je istaknuo predsjednik Vijeća HBK-a za misije, porečki i pulski biskup Ivan Štironja. Papinska misijska djela (PMD) u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini zajedničkim naporima podižu svijest o važnosti evangelizacije i misijskog djelovanja. Biskupi su zahvalili svima koji svojim radom i darovima pomažu misionarima u njihovom poslanju. Susret hrvatskih misionara ove godine održat će se od 21. do 25. lipnja u Đakovu.

O pripremama za proslavu Svete Godine 2025. i 1100. obljetnice splitskih crkvenih sabora iz vremena kralja Tomislava govorio je predsjednik Odbora HBK-a za jubilejske proslave, vojni ordinarij Jure Bogdan. Podsjetio je na planirana događanja, uključujući Vjeronaučnu olimpijadu, znanstveni simpozij od 8. do 10. svibnja u Splitu, posvetu naroda i domovine Presvetom Srcu Isusovu 27. lipnja, zajedničko euharistijsko slavlje u Tomislavgradu 5. srpnja te nacionalno hodočašće u Rim od 5. do 12. listopada.

Na kraju zasjedanja, biskupi su dali upute za nastavak izrade dokumenta koji sadrži načela i smjernice za formaciju svećenika te su obaviješteni o tijeku prijevoda Misala na hrvatski jezik.

Izvor: IKA

Radio Marija

08:05 Glazba
08:15 Čestitamo rođendane
08:20 Glazba
08:30 Vijesti, obavijesti i najava programa

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Riječ Gospodnja u 16h - homilija fra Tomislava Glavnika

Subotom u 16:00h pratite emisiju Riječ Gospodnja u kojoj donosimo tumačenja liturgijskih čitanja. Današnju homiliju za Vas je pripremio fra Tomislav...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Siječanj 2025
P U S Č P S N
1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.