Održan predbožićni susret nadbiskupa Kutleše s ravnateljima odgojno obrazovnih ustanova u Zagrebačkoj nadbiskupiji2024 2

Predbožićni susret zagrebačkog nadbiskupa mons. Dražena Kutleše i ravnateljica i ravnatelja predškolskih, osnovnoškolskih i srednjoškolskih ustanova u Zagrebačkoj nadbiskupiji održan je u utorak 17. prosinca 2024. u dvorani "Vijenac" u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu u Zagrebu.

Na početku susreta okupljene je pozdravila prof. dr. sc. Blaženka s. Valentina Mandarić, predstojnica Ureda za vjeronauk u školi koja je naglasila da "iako se ovakvi susreti ponavljaju svake godine, uvijek je novo zadovoljstvo i nova radost vidjeti se u ovim prostorima".

Pozdravne riječi uputili su gđa Zrinka Mužinić Bikić, državna tajnica i izaslanica Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih; izaslanik gradonačelnika gosp. Luka Juroš, pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje, sport i mlade te izaslanik gradonačelnika Grada Zagreba; gđa Daria Kurtić, v.d. ravnatelja Agencije za odgoj i obrazovanje; gosp. Vinko Filipović, ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja; i gđa Suzana Hitrec, predsjednica Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja.

U ime ravnatelja dječjih vrtića obratila se gđa Ana Božić, ravnateljica DV Duga Resa, u ime ravnatelja osnovnih škola Tomislav Filić, ravnatelj OŠ Augusta Harambašića u Zagrebu, a u ime ravnatelja srednjih škola gđa Dunja Marušić Brezetić, ravnateljica Prve gimnazije u Zagrebu.

Gđa Ana Božić u svom govoru istaknula je važnost odgoja u vjeri djece rane i predškolske dobi koji se provode u dječjim vrtićima u redovnom programu te naglasila da se njime želi postići da svako dijete ostvari svoju cjelovitost "jer svako dijete uistinu jest jedinstveno, neponovljivo i cjelovito malo biće." Nadodala je da pedagoška godina prati i liturgijsku godinu i "želimo da naša djeca na jednostavan način - kroz igru dođu i do svog identiteta i da spoznaju svoju kulturu. Upravo ta neposrednost i spremnost za učenje i prihvaćanje drugačijeg i različitog dovede do te cjelovitosti tog malog djeteta," zaključila je gđa Božić.

U ime ravnatelja osnovnih škola obratio se Tomislav Filić koji je, osvrnuvši se na Bulu proglašenja Redovnog jubileja godine 2025., istaknuo potrebu za prepoznavanjem dobra. "I mi znamo da postoje događaji i iskustva koji nam govore da u svijetu postoje mnoga dobra koja često previđamo i znamo da malodušnosti i razočaranja mogu biti nadvladana dobrotom i ljepotom, svjetlom i snagom koja nas nadilazi i kojemu ne nalazimo uvijek izvor u samima sebi. Isto tako znamo da upravo ta i takva iskustva koja se nude čovjeku kao dar koji se besplatno prima i besplatno daje donose puninu i radost za kojom čezne svako ljudsko biće", rekao je gosp. Filić i nadodao da se "u našem vremenu sve češće i očitije osjeća potreba za darivanjem onoga što je nenaplativo - podrška, poticaj, razumijevanje, prihvaćanje, opraštanje, osmijeh, zagrljaj, zahvalnost, radost i nada - sve ono što čovjeka čini čovjekom i bez čega nije moguće ići putem očovječenja. To se pak očovječenje događa u konkretnosti svakog ljudskog života u kojem je nezaobilazno odgojno djelovanje nas odraslih, a u njemu neizostavno darivanje onoga što je nenaplativo, tj. darivanje samoga sebe."

Održan predbožićni susret nadbiskupa Kutleše s ravnateljima odgojno obrazovnih ustanova u Zagrebačkoj nadbiskupiji2024 11

U ime ravnatelja srednjih škola gđa Dunja Marušić Brezetić poželjela je okupljenima obilje sreće i uspjeha u odgoju. Naglasila je da je Božić svetkovina koja vraća vjeru i jača optimizam te pruža ohrabrenje za savladavanje svih teškoća s kojima se susreću. Poželjela je okupljenima da ovog Božića pronađu dovoljno vremena da osjete ono što Božić uistinu jest.

Na kraju susreta mons. Dražen Kutleša istaknuo je da je "proces očovječenja - a to je odgoj - najvažnija, najzahtjevnija i najhitnija zadaća u društvu. Odgoj je i jedno od ključnih pitanja suvremene antropologije" te nadodao da papa Benedikt XVI. smatra da je odgajati čin ljubavi i vježbanja 'intelektualnog karitasa'"

GOVOR NADBISKUPA KUTLEŠE

"Problem nasilja u školama, kojemu smo svjedočili na početku školske godine, pokazatelj je puno složenijih problema koji uključuju odgoj, roditeljstvo, učinkovitost institucija i sustava. Konkretni problemi u školi pokazuju da društvo znanja, visoke tehnologije, ekonomskog uzleta i umjetne inteligencije, pada na ispitu u rješavanju stvarnih školskih i razrednih problema kao što su: neodgoj, nedisciplina, vršnjačko fizičko i virtualno nasilje, neodgovornost, nepoštivanje autoriteta", rekao je Nadbiskup te nadodao da "svaka promjena, pa tako i ova epohalna kroz koju prolazimo, zahtijeva odgojni proces, uspostavu odgojne zajednice koja stvara mrežu otvorenih međuljudskih odnosa. Takva zajednica u središte stavlja osobu, potiče kreativnost i odgovornost; osposobljava generacije koje će biti spremne staviti se u službu zajednice."

Održan predbožićni susret nadbiskupa Kutleše s ravnateljima odgojno obrazovnih ustanova u Zagrebačkoj nadbiskupiji2024 15

Nadalje, nadbiskup Kutleša naglasio je da je "odgoj čin odgovornosti pred djetetom; pred njegovim potrebama, rastom i razvojem do pune ljudskosti i zrelosti. U odgoju valja poštovati kompleksnost i jedinstvenost svake osobe; njezinu cjelovitost koja uključuje sve dimenzije pa tako i onu duhovnu. Odgoj ne može biti uspješan i učinkovit ako se usmjeri samo na jednu dimenziju. Zato u odgoju treba koristiti različite jezike, metode i pomagala. Papa Franjo opetovano inzistira na odgoju koji se kreće u smjeru korištenju triju jezika: jezik glave, jezik srca i jezik ruku tako da dijete i mlada osoba misli ono što osjeća i čini, osjeća ono što misli i čini i da čini ono što misli i osjeća".

Na kraju govora nadbiskup Kutleša rekao je: "Dok vam zahvaljujem za vaš neprocjenjivi doprinos u vođenju i organiziranju odgoja i obrazovanja naše djece i mladih, u ovo predbožićno vrijeme, želim vas zamoliti da ne uskratite našoj djeci i mladima da i u školskom ambijentu dožive ljepotu kršćanskih i hrvatskih božićnih običaja kroz pjesmu, uprizorenje jaslica, ukrašavanje božićnog drvca, paljenje svijeća, međusobno darivanje, solidarnost i dijeljenje, osobito s onima koji su zanemareni, siromašni i osamljeni."

Susret je glazbeno pratio Komorni zbor bogoslova pod ravnanjem bogoslova Adriana Bogdana.

Kao uspomenu na susret s ravnateljima i ravnateljicama nadbiskup Kutleša darovao im je Katekizam Katoličke Crkve.

Izvor: Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije

Radio Marija

18:35 Glazba
18:50 Hrvatski program Radio Vatikana
19:05 Glazba
19:15 Vijesti, obavijesti i najava programa

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Riječ Gospodnja u 9:00h - homilija apostolskog nuncija, mons. Giorgia Lingue

Na Božić, 25. prosinca u 9:00hpratite emisiju Riječ Gospodnja u kojoj donosimo tumačenja liturgijskih čitanja. Današnju homiliju za Vas je...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Prosinac 2024
P U S Č P S N
1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.