naslovna 12

Svjetski savez mladih Hrvatska 12. studenog u sklopu konferencije Tjedan Svjetskog saveza mladih Hrvatska: Kultura života u suvremenom ruhu organizirao je okrugli stol pod nazivom Moderni trendovi u obitelji. Stručnjaci iz različitih područja raspravljali su o društvenim promjenama koje su povezane s obitelji i mladima.

Govornici na okruglom stolu bili su doc. dr. sc. Ivana Brstilo Lovrić, doc. dr. sc. Marijana Bijelić, doc. dr. sc. Lana Batinić i Gabrijel Lukić. Okrugli stol moderirala je Jelena Franić.

Ivana Brstilo Lovrić govorila je o utjecaju potrošačke kulture i postmaterijalističkih vrijednosti na mlade pri čemu mladima prioritet postaje kako su se predstavili u javnosti i jesu li najbolja verzija sebe u svojim očima. Istaknula je kako istraživanja pokazuju da je sve više mladih koji ne žele imati djecu zato jer se žele usmjeriti na hobije i interese što je povezano upravo s potrošačkom kulturom. Govorila je i o problemima nejednakosti i porasta siromaštva koje su rezultat starenja stanovništva i demografskih problema, a s kojima ćemo se kao društvo trebati suočiti. Navedeno je povezala i sa fenomenom DINK (double income, no kids) koji se javlja u suvremenom društvu. Na kraju, analizirala je utjecaj rada nedjeljom na obiteljski život.

Marijana Bijelić istaknula je kako pitanje nataliteta ne ovisi o kulturnim vrijednostima poput individualizma i kolektivizma niti o potrošačkom društvu koliko ovisi o ekonomskoj situaciji i tehnologizaciji pri čemu vrlo bogata i tehnologizirana društva imaju nižu stopu fertiliteta. Kada je riječ o pogledu na žene i majčinstvo u Hrvatskom društvu, istaknula je da hrvatsko društvo počiva na vrijednostima, dok su donekle sačuvane tradicionalne vrijednosti, ali se sve više uviđaju promjene. Primjerice, očevi se uključuju u odgoj, a majčinstvo nije prepreka sudjelovanju u društvenom životu i poslu. Kada je riječ o položaju žene u suvremenom društvu, istaknula je kako su žene s jedne strane pod liberalnim pritiskom, primjerice hiperseksualizacija žena i pornografija, dok su s druge strane pod pritiskom tradicionalnih vrijednosti od kojih neke vrijednosti treba sačuvati. Međutim neke tradicije su nepravedne poput statusa, nasljeđivanja i podcjenjivanja ženskog rada. Također, istaknula je kako imati djecu nije isključivo osobna stvar već i društveni doprinos.

naslovna 13

Lana Batinić dala je psihološku perspektivu ovoj temi. Navela je pretjerana očekivanja od supružnika kao jedan od uzroka problema u braku i rastave. Također, kada je riječ o mladima, istaknula je da su potrebe danas iste nego prije, samo su drugi kanali kojima se one zadovoljavaju. Istaknula je i sve raširenije odgađanje roditeljstva i odrastanja u mlađih generacija, što je posljedica nespremnosti za preuzimanje odgovornosti i sve kasnijeg preuzimanja odgovornosti kod mladih. Opisala je i različite stilove roditeljstva te je navela kako smo promijenili dominantno autoritativni stil roditeljstva koji uključuje i nadzor i toplinu, u prezaštitnički stil roditeljstva.

Gabrijel Lukić istaknuo je važnost razvoja zdravog domoljublja i nacionalnog identiteta koji je povezan s čovjekovom potrebom za pripadanjem i vrijednostima. Vrijednosti svatko sam treba razvijati, ali se razvijaju i u obitelji, dok su danas donekle dovedene u pitanje u vrijeme globalizacije. Naglasio je da tek kad si svjestan svoje kulture, možeš cijeniti tuđu kulturu. Kada je riječ o demografskim mjerama podrške obitelji i mladima, rekao je kako ekonomske mjere ne bi trebale biti primarne, nego su važnije osobne vrijednosti.

Tjedan Svjetskog saveza mladih Hrvatska nastavlja se sutra, u četvrtak 14. studenog okruglim stolom Empatija u zdravstvu: pitanje palijativne skrbi. Okrugli stol održat će se u prostorima Hrvatske paneuropske unije s početkom u 18:30 sati. Na okruglom stolu govorit će doc. dr. sc. Petar Tomev Mitrikeski, dr. sc. Marina Katinić Pleić, Vlasta Vučevac, dr. med. i Dragica Kipson.

Izvor: Svjetski savez mladih Hrvatska

Radio Marija

16:30 Glazba
17:00 Kronika tjedna
17:15 Glazba
17:30 DUHOVNE VJEŽBE - 12. razmatranje: „Starost – kako se time nositi?”

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Riječ Gospodnja u 19:30h - homilija fr. Ivana Dominika Iličića

U subotu 14. prosinca u 19:30hpratite emisiju Riječ Gospodnja u kojoj donosimo tumačenja liturgijskih čitanja. Današnju homiliju za Vas je...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Prosinac 2024
P U S Č P S N
1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.