U četvrtak 19. rujna 2024. u Biskupskome ordinarijatu u Varaždinu biskupi Zagrebačke crkvene pokrajine održali su svoju 61. sjednicu, na kojoj su, pod predsjedanjem mons. Dražena Kutleše, zagrebačkoga nadbiskupa metropolita, sudjelovali: domaćin mons. Bože Radoš, biskup varaždinski, mons. Vlado Košić, biskup sisački, mons. Vjekoslav Huzjak, biskup bjelovarsko-križevački, mons. Josip Mrzljak, biskup varaždinski u miru, te pomoćni zagrebački biskupi: mons. Ivan Šaško i mons. Mijo Gorski.
Na sjednicu su pozvani: rektor Nadbiskupskoga bogoslovnog sjemeništa u Zagrebu preč. g. Vlado Razum i odgojitelji bogoslova: vlč. gg. Josip Đurin i Toni Potrebić te rektor Međubiskupijskoga sjemeništa u Zagrebu preč. g. Matija Pavlaković.
Biskup Radoš, izrazivši dobrodošlicu Nadbiskupu i ostalim sudionicima susreta, u svome je pozdravu istaknuo Varaždin kao „grad baroka“ koji po 'Varaždinskim baroknim večerima' od sutra (20. rujna), idućih dana ponovno živi posebno ozračje barokne baštine. Povezujući prošlost i sadašnjost napomenuo da mu je drago što je središnja tema sjednice vezana uz Bogosloviju i Sjemenište, odnosno uz jedno od gorućih pitanja života ne samo Zagrebačke crkvene pokrajine, nego Crkve u našemu narodu i u Europi. Naglasio je da je potrebno osluškivanja Božjih poticaja i da je iznimno vrijedan svaki napor u traženju novih putova na području pastorala zvanja te osobito molitva za nova duhovna zvanja.
U svome pozdravu i uvodu u temu sjednice nadbiskup Kutleša podsjetio je na važnost brige biskupā za duhovnu i cjelovitu formaciju kandidata za svećeništvo, kao i raspravu o njoj, nastojeći uvijek iznova otkrivati što se može više i bolje učiniti u pojedinim biskupijama i u Metropoliji. Dragocjeno je, u zajedništvu biskupa i odgovornih za odgoj, razmijeniti iskustva, razmišljanja, prijedloge, radi što plodonosnijega donošenja odluka za budućnost.
Rektor preč. g. Razum, nakon što je iznio statističke pokazatelje važne za život Bogoslovije, ali i za širi uvid u stanje u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, zadržao se na: nosivim elementima poslanja Bogoslovije; posebnostima nazočnosti bogoslova iz četrnaest biskupija; nužnosti razvijanja pastorala zvanja; raznim službama koje su povezane s djelovanjem Bogoslovije; ulozi povjerenikā, zaređenih službenika, a posebice župnikā i dekanā te na razvijanju crkvene odgovornosti svih vjernika za svećenička zvanja.
Pozornost je posvećena pripremnomu razdoblju, 'propedeutskoj godini', kao i dinamici cjelokupnoga procesa ne samo do ređenja nego s pogledom prema konkretnomu služenju za koje se kandidati spremaju, što obuhvaća pitanja usklađivanja i promicanja odnosa studiranja na fakultetu, življenja u Bogosloviji i plodonosnoga urastanja u vjerničke zajednice.
Rektor je naznačio i neke od čimbenika i suvremenih pojava koje u sadašnjemu društvenom ozračju otežavaju odluku mladih da krenu putem svećeništva, upozoravajući na potrebu da svi budu pozorni na nadahnuća, žar i vodstvo koje dolazi od Božjega Duha. Odgovorni u Crkvi, osobito biskupi i odgojitelji pozvani su: prepoznavati, poticati, razlučivati, usmjeravati, pratiti one u kojima je zapaljena iskra Kristova poziva.
U svemu nisu zaobiđena ni zanemarena važna pitanja koja se tiču organiziranja i upravljanja Bogoslovijom, kako glede pratećih služba i osoblja, tako i glede materijalnih uvjeta.
Svoj su doprinos raspravi, osobito glede svakidašnjega rada s bogoslovima, dali odgojitelji vlč. gg. Đurin i Potrebić, upoznajući biskupe sa sadašnjim prevladavajućim životnim, obiteljskim, obrazovnim, crkvenim okolnostima iz kojih bogoslovi dolaze u Bogosloviju i o pokušajima da se na te izazove primjereno odgovori.
Život sjemenišne zajednice u Međubiskupijskome sjemeništu prikazao je rektor preč. g. Pavlaković, naglašavajući blagi porast broja kandidata u odnosu na prethodne godine, što je stavio u korelaciju sa stanjem u ostalim malim sjemeništima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Budući da je riječ o životnoj dobi mlađoj od bogoslovske, potrebe i odgojni zahtjevi u Sjemeništu su specifični. Iznio je puno pozitivnih vidika rada i suradnje, pri čemu je posebno važna dobra suradnja s Nadbiskupskom klasičnom gimnazijom, u život koje je kao duhovnik uključen i on i vlč. g. Luka Premelč.
Nadovezujući se na prethodnu raspravu, Rektor je izrazio potrebu za većom brigom župnikā i drugih svećenika za: pastoral ministranata, 'vikende u sjemeništu', molitvene i druge susrete, hodočašća, kateheze, a sve to usmjereno prema senzibiliziranju obitelji i djece za duhovna zvanja.
Iz bratskoga razgovora proizišli su i zaključci kojima se kani pospješiti život i rad tih važnih institucija, kao i tješnja suradnja svih uključenih radi dobrobiti bogoslova i sjemeništaraca, u nadi da će Gospodin blagosloviti sva dobra nastojanja.
