sjednica zg biskup 09 2024

U četvrtak 19. rujna 2024. u Biskupskome ordinarijatu u Varaždinu biskupi Zagrebačke crkvene pokrajine održali su svoju 61. sjednicu, na kojoj su, pod predsjedanjem mons. Dražena Kutleše, zagrebačkoga nadbiskupa metropolita, sudjelovali: domaćin mons. Bože Radoš, biskup varaždinski, mons. Vlado Košić, biskup sisački, mons. Vjekoslav Huzjak, biskup bjelovarsko-križevački, mons. Josip Mrzljak, biskup varaždinski u miru, te pomoćni zagrebački biskupi: mons. Ivan Šaško i mons. Mijo Gorski.

Na sjednicu su pozvani: rektor Nadbiskupskoga bogoslovnog sjemeništa u Zagrebu preč. g. Vlado Razum i odgojitelji bogoslova: vlč. gg. Josip Đurin i Toni Potrebić te rektor Međubiskupijskoga sjemeništa u Zagrebu preč. g. Matija Pavlaković.

Biskup Radoš, izrazivši dobrodošlicu Nadbiskupu i ostalim sudionicima susreta, u svome je pozdravu istaknuo Varaždin kao „grad baroka“ koji po 'Varaždinskim baroknim večerima' od sutra (20. rujna), idućih dana ponovno živi posebno ozračje barokne baštine. Povezujući prošlost i sadašnjost napomenuo da mu je drago što je središnja tema sjednice vezana uz Bogosloviju i Sjemenište, odnosno uz jedno od gorućih pitanja života ne samo Zagrebačke crkvene pokrajine, nego Crkve u našemu narodu i u Europi. Naglasio je da je potrebno osluškivanja Božjih poticaja i da je iznimno vrijedan svaki napor u traženju novih putova na području pastorala zvanja te osobito molitva za nova duhovna zvanja.

U svome pozdravu i uvodu u temu sjednice nadbiskup Kutleša podsjetio je na važnost brige biskupā za duhovnu i cjelovitu formaciju kandidata za svećeništvo, kao i raspravu o njoj, nastojeći uvijek iznova otkrivati što se može više i bolje učiniti u pojedinim biskupijama i u Metropoliji. Dragocjeno je, u zajedništvu biskupa i odgovornih za odgoj, razmijeniti iskustva, razmišljanja, prijedloge, radi što plodonosnijega donošenja odluka za budućnost.

Rektor preč. g. Razum, nakon što je iznio statističke pokazatelje važne za život Bogoslovije, ali i za širi uvid u stanje u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, zadržao se na: nosivim elementima poslanja Bogoslovije; posebnostima nazočnosti bogoslova iz četrnaest biskupija; nužnosti razvijanja pastorala zvanja; raznim službama koje su povezane s djelovanjem Bogoslovije; ulozi povjerenikā, zaređenih službenika, a posebice župnikā i dekanā te na razvijanju crkvene odgovornosti svih vjernika za svećenička zvanja.

Pozornost je posvećena pripremnomu razdoblju, 'propedeutskoj godini', kao i dinamici cjelokupnoga procesa ne samo do ređenja nego s pogledom prema konkretnomu služenju za koje se kandidati spremaju, što obuhvaća pitanja usklađivanja i promicanja odnosa studiranja na fakultetu, življenja u Bogosloviji i plodonosnoga urastanja u vjerničke zajednice.

Rektor je naznačio i neke od čimbenika i suvremenih pojava koje u sadašnjemu društvenom ozračju otežavaju odluku mladih da krenu putem svećeništva, upozoravajući na potrebu da svi budu pozorni na nadahnuća, žar i vodstvo koje dolazi od Božjega Duha. Odgovorni u Crkvi, osobito biskupi i odgojitelji pozvani su: prepoznavati, poticati, razlučivati, usmjeravati, pratiti one u kojima je zapaljena iskra Kristova poziva.

U svemu nisu zaobiđena ni zanemarena važna pitanja koja se tiču organiziranja i upravljanja Bogoslovijom, kako glede pratećih služba i osoblja, tako i glede materijalnih uvjeta.

Svoj su doprinos raspravi, osobito glede svakidašnjega rada s bogoslovima, dali odgojitelji vlč. gg. Đurin i Potrebić, upoznajući biskupe sa sadašnjim prevladavajućim životnim, obiteljskim, obrazovnim, crkvenim okolnostima iz kojih bogoslovi dolaze u Bogosloviju i o pokušajima da se na te izazove primjereno odgovori.

Život sjemenišne zajednice u Međubiskupijskome sjemeništu prikazao je rektor preč. g. Pavlaković, naglašavajući blagi porast broja kandidata u odnosu na prethodne godine, što je stavio u korelaciju sa stanjem u ostalim malim sjemeništima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Budući da je riječ o životnoj dobi mlađoj od bogoslovske, potrebe i odgojni zahtjevi u Sjemeništu su specifični. Iznio je puno pozitivnih vidika rada i suradnje, pri čemu je posebno važna dobra suradnja s Nadbiskupskom klasičnom gimnazijom, u život koje je kao duhovnik uključen i on i vlč. g. Luka Premelč.

Nadovezujući se na prethodnu raspravu, Rektor je izrazio potrebu za većom brigom župnikā i drugih svećenika za: pastoral ministranata, 'vikende u sjemeništu', molitvene i druge susrete, hodočašća, kateheze, a sve to usmjereno prema senzibiliziranju obitelji i djece za duhovna zvanja.

Iz bratskoga razgovora proizišli su i zaključci kojima se kani pospješiti život i rad tih važnih institucija, kao i tješnja suradnja svih uključenih radi dobrobiti bogoslova i sjemeništaraca, u nadi da će Gospodin blagosloviti sva dobra nastojanja.


Izvor: Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije

Radio Marija

23:10 Glazba
23:15 "Riječ o riječi" - duhovni poticaji za svaki dan
23:20 Glazba
23:30 Hrvatski program Radio Vatikana

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Riječ Gospodnja u 16h - homilija p. Stjepana Fridla

Subotom u 16h pratite emisiju Riječ Gospodnja u kojoj donosimo tumačenja liturgijskih čitanja. Današnju homiliju za Vas je pripremio p. Stjepan...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Listopad 2024
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30 31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.