šarbel križevci 22 24 1

U nedjelju, 22. rujna 2024., u Grkokatoličku katedrali Presvete Trojice u Križevcima svečano su unesene moći sv. Šarbela Makhloufa, isposnika i čudotvorca, koje je Križevačkoj eparhiji darovala Maronitska katolička Crkva iz Libanona. Moći je u svečanoj procesiji iz kapele Samostana sestara Bazilijanki, uz svečanu zvonjavu svih zvona katedrale, u rukama nosio križevački vladika Milan Stipić, u pratnji prešovskoga nadbiskupa i metropolita Grkokatoličke Crkve u Slovačkoj vladike Jone Maksima, brojnog svećenstva, đakona, podđakona, poslužitelja, bogoslova i časnih sestara.

šarbel križevci 22 24 mozaik

U katedrali i oko nje okupilo više od 1500 vjernika i hodočasnika iz svih krajeva Hrvatske. Prije početka arhijerejske liturgije, vladika Milan je postavio relikvijar na prijestolje, nasuprot biskupske katedre. Arhijerejsku božansku liturgiju sv. Ivana Zlatoustoga predslavio je prešovski nadbiskup i metropolita vladika Jona, uz susluženje vladike Stipića i brojnoga svećenstva, uz služenje četvorice đakona i više podđakona i poslužitelja. Liturgiju su pjevali dijelom bogoslovi Grkokatoličke bogoslovije iz Prešove, bogoslovi iz Nyiregyhaze u Mađarskoj te Katedralni zbor iz Križevaca, a liturgija je služena na hrvatskom i staroslavenskom jeziku. Podijeljeno je preko 1200 pričesti.

šarbel križevci 22 24 4

Homiliju je održao domaći biskup križevački vladika Milan Stipić. Govoreći o svetom Šarbelu, vladika Milan je naglasio kako je sv. Šarbel pripadao Istočnoj katoličkoj Crkvi u Libanonu, zvanoj maronitska, po poznatom crkvenom ocu i biskupu utemeljitelju te Crkve svetome Maronu iz 4. st. ''Stoga nam je drago da će čestica njegova tijela počivati ovdje u jedinoj katedrali u Hrvatskoj koja je istočnoga (grko-katoličkog) obreda'' rekao je vladika Milan. Ocrtavši život ovoga sveca pustinjaka i isposnika, vladika Milan je nastavio: ''Što nas privlači da dolazimo iz daleka kako bi se pomolili ispred jedne male čestice tijela ovoga sveca?

šarbel križevci 22 24 5

Privlači nas, braćo i sestre, uvijek uskrsli Krist koji djeluje preko svojih svetih. Sveti ljudi su nada i znak jer je poziv na svetost upućen svim ljudima, a sveci su primjer da je put svetosti u životu moguć i realan'' naglasio je biskup Milan.

''Crkva kao Tijelo Kristovo je zajednički dom onih koji se žele ucijepiti na uskrsloga Krista i biti jedno s njim. Sv. Šarbel je bio propovjednik koji je izgovarao kratke i jezgrovite propovijedi koje su bile pune jednostavnosti, ali i dubine. Evo primjera njegovih riječi: 'Zašto ljudska bića moraju silaziti kada staza Gospodnja uspinje? Ljudi su opterećeni mnogim teretima koji im toliko savijaju leđa da im čela dodiruju tlo, sprječavajući ih da se usprave i podignu glave kako bi vidjeli Božje lice. Pokušavaju se osloboditi tih tereta; svi se rješavaju jednog samo da bi se opteretili drugim – i na kraju se nađu s još težim teretima.

šarbel križevci 22 24 6

Isus Krist je jedini sposoban osloboditi sve ljude njihovih tereta, jer rob ne može osloboditi drugog roba. Čovjek se rađa vezan užadi i okovan lancima na koje se navikne tijekom svog života. Mnogi umiru ne oslobađajući se tih okova. Ljudi se naviknu na svoje lance; njeguju ih kao da su sastavni dio njih samih, pa im postaje teško osloboditi se tih okova. Njihovi sjajni lanci zasljepljuju im oči tako da više ne vide lice Gospodnje. Njihova zaglušujuća buka sprječava ih da čuju njegov glas. Toliko su ponosni na sjaj svojih okova i njihovo zveckanje da ih njeguju. Lanci mogu sjajiti, ali svejedno otuđuju. Umjesto da ih polirate, razbijte ih; umjesto da pravite glazbu s njima, otkopčajte ih kako biste se oslobodili' – tako sv. Šarbel'', rekao je vladika Milan i nastavio:

''Braćo i sestre, štujući sv. Šarbela, mi u njemu proslavljamo sliku uskrsnuća Sina Božjega. Svaki svetac živi je svjedok da je Isus Krist živ. Čuli smo današnje evanđelje koje nam govori o apostolu Petru koji je povjerovao u Krista nakon što su ulovili veliko mnoštvo riba na neobjašnjiv način. Shvatio je Petar kako je Bog prisutan u njegovom životu i kako stvari mijenja na poseban način. Neka nam pomogne sv. Šarbel svojim molitvama da i mi svi vidimo i shvatimo kako je Isus Krist živ i kako je neprestano na najrazličitije načine prisutan u našim životima'' zaključio je vladika Stipić.

šarbel križevci 22 24 7

Poslije liturgije relikvijar s moćima je postavljen u pokrajnju lađu na posebno pripravljeno mjesto gdje su vjernici cijeloga dana dolazili na poklon i molitvu. Za sve hodočasnike i vjernike bila je pripremljena okrjepa u dvorištu katedrale, u organizaciji dobrovoljaca iz vatrogasnih društava iz Gušća i Prelošćice. Mnoštvo se vjernika zadržalo cijelo poslijepodne u dvorištu katedrale uz molitvu i pjesmu. Nastupio je i poznato hrvatski tenor Antonio Gleđe Markos iz Dubrovnika. Vladika Milan Stipić je predvodio posebnu molitvu za hodočasnike i njihove potrebe te blagoslovio sve nabožne predmete što su ih vjernici pribavili i donijeli. Cijeloga dana svećenici su ispovijedali mnoge vjernike.

šarbel križevci 22 24 8


Tekst: O. Livio Marijan

Foto: Križevačka eparhija

Radio Marija

23:15 "Riječ o riječi" - duhovni poticaji za svaki dan
23:20 Glazba
23:30 Hrvatski program Radio Vatikana
23:45 Glazba

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Riječ Gospodnja u 16h - homilija p. Stjepana Fridla

Subotom u 16h pratite emisiju Riječ Gospodnja u kojoj donosimo tumačenja liturgijskih čitanja. Današnju homiliju za Vas je pripremio p. Stjepan...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Listopad 2024
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30 31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.