kana rujan

U izdanju Kršćanske sadašnjosti stigao je rujanski broj Kane s tekstovima koji će čitatelja nadahnuti svjedočeći nenametljivim, požrtvovnim evanđeoskim tragovima koji istinski oplemenjuju ovaj svijet. Uvijek u okrilju aktualnosti Crkve i društva, u rujanskoj Kani na prvim stranicama čitamo zanimljiv članak Josipa Grbca Vjera između Olimpijskih igara i virtualnosti u kojem se dotiče antikršćanskih performansa, umjetne inteligencije u Crkvi, kao i virtualnog svećenika Justina i woke kulture. Stjepan Baloban u svojoj kolumni ovoga puta piše o teologiji i teolozima u Hrvatskoj pod naslovom „Omalovažavanje“ teologije, ističući pitanje kakva nam teologija treba i kakvi nam teolozi trebaju. „Bilo bi pogubno“, ističe prof. Baloban, „ostati ravnodušan prema sve prisutnijem trendu kako nam za crkveni i vjerski život nije važna teologija sve do konstatacije da nam teologa ne treba“.

U rubrici Isusovi sretni ljudi Ivan Šarčević podsjeća na važnost odnosa s Bogom i s bližnjima, a umirovljena psihijatrica Tereza Salajpal na darovane spoznaje odnosa sa sobom, svojim srcem, kao i s bližnjima. Na tom tematskom tragu duhovnosti i osobnoga razvoja u članku Martine Vuk može se čitati o duhovnom zlostavljanju, a u članku Slavice Dodig o nostalgiji kao poveznici između prošlosti, sadašnjosti i budućnosti.

Rujanska Kana osvrće se i na aktualnosti i na povijesne zanimljivosti. Aldo Sinković donosi tako nekoliko istaknutih vijesti iz Vatikana, dok Tomislav Matić iz povijesne perspektive vrlo zanimljivo opisuje kršćanstvo na srednjovjekovnom Grenlandu.

Dva zanimljiva razgovora

Dva su vrijedna razgovora u novom broju Kane: prvi s don Antonom Šuljićem o njegove dvije nove knjige koje zajedno broje oko 1000 stranica: Ni tamjan, ni dogmatika i Kroz odškrinuta vrata postmoderne. Osim o knjigama, razgovor s don Antonom otvorio je i niz zanimljivih tema kao što su odnos vjere i kulture, umjetnosti, suočavanje Crkve s demografskim izazovima i sl. „Dok su se naši političari natjecali u svojim stranačkim prepucavanjima, rijeke ljudi su odlazile… Neozbiljnost politike i svođenje javnog djelovanja na podrivanje, vrijeđanje i sofizme prokazuju razinu naše nedoraslosti da se nosimo s naraslim društvenim problemima“, rekao je među ostalim don Anton Šuljić.

Drugi razgovor vođen je s mr. sc. Blaženkom Eror Matić, predsjednicom udruge Volonteri u palijativnoj skrbi La Verna. Kakva je situacija s palijativnom medicinom u zdravstvenom sustavu Hrvatske, zašto deset hrvatskih županija još uopće nema volontere koji su educirani za palijativnu skrb, kako funkcionira udruga La Verna te kakve veze s njom ima sv. Franjo Asiški doznaje se u ovom zanimljivom razgovoru.

„Istraživanje je pokazalo da bi više od 65 % obitelji voljelo da ih netko zamijeni u skrbi te da pravi društvo, sluša i razgovara s bolesnikom“, kazala je mr. sc. Blaženka Eror Matić, ističući da je u propisima i strategijama razvoja palijativne skrbi važno naglašavati potrebu uključivanja i poticati uključivanje volontera na svim mjestima gdje se nalazi palijativni bolesnik (u domu bolesnika, bolnicama, stacionarima i sl.).

Na temu ranjivih društvenih skupina nadovezuje se i tekst s. Veronike Mile Popić koja podsjeća da je mjesec rujan važan kao poziv na obnovu gorljivosti služenja „najsiromašnijima od siromašnih“ jer je 27. rujna blagdan sv. Vinka Paulskog, „zaštitnika svih djela kršćanske ljubavi“. Za sve one koji se pak odluče moliti za druge, za svoje bližnje ili one u potrebi, u članku Nikole Kuzmičića Preporučiti (se) u molitvi dobit će dobar poticaj i smjernice.

Rujanska Kana na 66 stranica donosi još obilje tekstova iz područja duhovnosti, društvenog i političkog života, odgoja, kulture, medija iz pera pouzdanih i stručnih autora, a potražiti ju možete u knjižarama i web knjižari Kršćanske sadašnjosti, kao i u svojim župama među ostalim tiskom.

Želite li da Kana stiže na Vašu adresu, javite se na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. (do kraja godine cijena pretplate iznosi svega 8 eura).

Izvor: KS

Radio Marija

09:00 Škrinjica-čuvarica - tema: Narodne nošnje Općine Lukač i manifestacija Lužđana; gošće: Natalija Bajer, Dorotea Milaković i Jelena Ivoš, te članice i članovi Udruge žena Gušćarice iz Grabrovnice; ur. i vod.: Božidar Biondić
09:45 Glazba
10:05 Vijesti iz Požeške biskupije - ur. i vod.: Višnja Mikić
10:15 Glazba

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Molitva za obitelj - svakoga dana u 20h

Svakoga dana u 20:00 h nakon molitve Anđeo Gospodnji molimo molitvu za obitelj. Pridružite nam se u zajedništvu molitve za sklad i plodnost...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Studeni 2024
P U S Č P S N
1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.