U utorak 9. srpnja svečano je predstavljen i blagoslovljen novouređeni hodočasnički centar u Hrvatskom nacionalnom svetištu Majke Božje Bistričke. Obred blagoslova predvodio je zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša u zajedništvu s bistričkim župnikom i rektorom preč. Domagojem Matoševićem, svećenicima uključenima u pastoral bistričkoga svetišta i drugim svećenicima Zagrebačke nadbiskupije.
Novi hodočasnički centar nalazi se podno bistričke bazilike, uz prostor crkve bl. Alojzija Stepinca na otvorenom. Ima trinaest spavaonica u koje je moguće smjestiti četrdesetak hodočasnika. U centru je uređena i ambulanta, u čije su opremanje bili uključeni članovi Malteškoga viteškoga reda. Dio novouređenoga kompleksa je i konferencijska dvorana, namijenjena nagovorima i duhovnim obnovama, a jedna će prostorija biti namijenjena djelovanju bistričkoga župnoga Caritasa. Prostori su prilagođeni i osobama s invaliditetom. Hodočasnički je centar smješten u prostorima nekadašnjih bistričkih gospodarskih zgrada, objekta koji je teško stradao u požaru u listopadu 2020. godine. Prenamjena u centar za hodočasnike trajala je tri godine.
„Ovo je Svetište već stoljećima simbol naše vjere, nade i zajedništva te drago mjesto hodočašća naših kardinala blaženog Alojzija Stepinca i sluge Božjega Franje Kuharića“, rekao je nadbiskup Kutleša u dijelu programa uoči blagoslova, podsjetivši i na papu Ivana Pavla II. i Stepinčevu beatifikaciju 3. listopada 1998. godine.
„Majka Božja Bistrička kroz stoljeća bila je i ostala utočište za mnoge duše koje su tražile mir, utjehu, snagu i uslišanje svojih molitvi. Blaženi kardinal Stepinac opazio je da se kod pobožnosti hodočašća valja čuvati dviju krajnosti: jedne koja prezire hodočašća i druge koja praznovjerno misli da bi Majka Božja bila vezana uz bilo koje zdanje ili sliku“, napomenuo je nadbiskup Kutleša. Podsjetio je i da se u Mariju Bistricu hodočasti od 1684. godine te da se prema podatcima Svetišta svake godine ondje okuplja oko milijun vjernika u okviru pedesetak stalnih hodočašća, koja traju od Bijele nedjelje, početkom travnja, do Zahvalnice krajem listopada.
„Neka ovaj centar bude i mjesto gdje će se hodočasnici učiti pravoj naravi hodočašća i kako biti dobar hodočasnik“, rekao je nadbiskup Kutleša te se osvrnuo na ulomak iz evanđelja u kojem Isus obilazi gradove i sela učeći po sinagogama, propovijedajući evanđelje o Kraljevstvu i liječeći svaku bolest i svaku nemoć. Evanđelist bilježi da se Isus onima koji dolaze pred njega smilovao jer su bili „izmučeni i ophrvani kao ovce bez pastira“ (Mt 9, 36).
„Nemamo razloga sumnjati da i danas Gospodin svoj milosni pogled svraća na vjernike koji ovdje dolaze i da je, u svome milosrđu, i danas spreman izliječiti svaku bolest i svaku nemoć. No, iz prispodoba o umnažanju kruha znamo da Isus nije skrbio samo o duhovnim, već i o materijalnim potrebama naroda. U tome smislu i ovaj centar doživljavamo naravnim dijelom jednog Svetišta i prošteništa te izrazom skrbi za hodočasnike“, rekao je nadbiskup Kutleša. Spomenuo se i sviju koji su doprinijeli obnovi i izgradnji bistričkoga hodočasničkoga centra.
„Draga braćo i sestre, neka ovaj hodočasnički centar bude mjesto gdje ćemo svi zajedno doživjeti radost susreta s Bogom, ojačati svoje veze s Njim i jedni s drugima te rasti u vjeri, nadi i ljubavi“, poručio je nadbiskup Kutleša te zazvao Božji blagoslov nad novim hodočasničkim centrom, da on postane mjesto molitve, mira, radosti i susreta s Bogom. Zazvao je je i zagovor Majke Božje Bistričke: „Svojim majčinskim zagovorom isprosi milost i zaštitu za sve koji ovdje dođu. Neka po Tvom zagovoru svi koji traže utjehu u svojim bolima pronađu olakšanje; oni koji su slabi pronađu snagu; i svi koji su izgubljeni pronađu svjetlo Tvoje ljubavi. Neka ovaj centar bude utočište dušama koje traže mir, izvor nade onima koji su u očaju i svjetlo vodilja onima koji su izgubljeni.“
Okupljenima se obratio i bistrički župnik i rektor svetišta preč. Domagoj Matošević, podsjetivši na okolnosti koje su prethodile uređenju hodočasničkoga centru. U noći 13. listopada 2020. godine izbio je požar u gospodarskim zgradama Svetišta koji se jako brzo širio i prijetio da zahvati čitav kompleks.
Nakon saniranja neposrednih posljedica požara, dozrela je odluka da se starom kompleksu treba dati novi sadržaj, pojasnio je župnik, a zamisao je podijelio s projektantom Višeslavom Franićem. Stare je zgrade trebalo pretvoriti u hodočasnički centar, ali na način da se ne naruši kulturna cjelina koja je duboko urezana u svijest hodočasnika, rekao je rektor Matošević. Zahvalio je Konzervatorskom odjelu u Krapini na stručnoj pomoći te na podršci koja je u procesu obnove i prenamjene objekta dolazila od Zagrebačke nadbiskupije, od Nadbiskupskog duhovnoga stola.
„Zgrada je obnovljena, polako se namješta i uskoro će biti otvorena za hodočasnike. No, sada je pred nama novi izazov - kako kvalitetnim duhovnim, kulturnim i obrazovnim sadržajima oplemeniti ovaj lijepi prostor. U tom segmentu važna nam je pomoć naše Nadbiskupije i mnogih vrijednih duhovnika koji bi upravo u ovom prostoru mogli ponuditi raznolike programe, formacije i edukacije, duhovne obnove i seminare, nove puteve suvremene evangelizacije posvećene posebice pastoralu obitelji i mladih“, rekao je rektor Matošević.
„Marija je također i majka gostoljubivosti. Sveto pismo na jednom mjestu govori: 'Gostoljubivosti ne zaboravljajte jer njom neki ne znajući ugostiše anđele'. Veliki je zadatak svih nas koji služimo učiniti da se svaka osoba osjeća prihvaćenom i dobrodošlom. Zbog toga je važan dio našeg centra i ambulanta za hodočasnike i prostor župnog Caritasa“, napomenuo je rektor Matošević.
Podsjetio je i da se novim hodočasničkim centrom ostvaruje vizija bl. Alojzija Stepinca o uređenju bistričkoga svetišta. „Znamo da je on, kao zagrebački nadbiskup, osnovao udrugu 'Nadasve' s ciljem cjelovitog uređenja Bistričkog svetišta. U njegovoj viziji bila su četiri kapitalna projekta: proširenje bazilike, gradnja kapele sv. Petra, izgradnja hodočasničkog centra na prostoru gospodarskih zgrada i uređenje vanjskog euharistijskog prostora zajedno s kalvarijom te postajama križnog puta“, kazao je preč. Matošević.
Najavio je i nove projekte u uređenju bistričkoga svetišta, posebno po pitanju tzv. Planićeve zgrade, koja narušava vizuru svetišta, te uređenja prostora crkve na otvorenom. „Projektantsko rješenje, svakako, treba obuhvatiti kompletan prostor crkve na otvorenom te voditi računa o postavljanju novih nadstrešnica iznad oltarskog prostora i pjevališta. U tom rješenju valjalo bi razmišljati o budućem sakralnom objektu koji bi bio natkriven i gdje bi moglo stati više tisuća ljudi“, napomenuo je preč. Matošević.
Viki Jakaša Borić iz Konzervatorskoga odjela u Krapini predstavila je povijesne slojeve obnove bistričkoga svetišta. Projektant Višeslav Franić govorio je o trogodišnjem procesu obnove i prenamjene stradale gospodarske zgrade u hodočasnički centar. Svečano predstavljanje i blagoslov animirali su bistrički župni zbor, zbor mladih i muška klapa „Bistrica“.
Tekst i fotografija: Marino Erceg, Glas Koncila/ Screenshot Youtube
