Martina Rubić 1024x768
Hrvatska udruga Benedikt je na blagdan svetog Benedikta u Splitu u samostanu sv. Ante na Poljudu svetom misom i prigodnim okruglim stolom, obilježila spomendan tog značajnog kršćanskog sveca, obnovitelja zapadnog redovništva i zaštitnika Europe.

Svetu misu predvodio je duhovnik Udruge don Mladen Parlov uz koncelebraciju gvardijana i župnika fra Frane Delića. U svojoj propovjedi don Mladen se dotaknuo riječi blaženoga Ivana Merza koji je svoje suvremenike upozoravao na opasnost ideologizacije vjere i Crkve. Dušan Žanko pisao je tada već pok. Merzu 1938. g. „U zore smo te puštali sama, da skupa sa dobrim ženama prikazuješ Ocu »žrtvu hvale«, a mi smo dolazili kasnije sa bubnjevima i zastavama, da nas se bolje vidi, prepuni sebe i »organizacijske snage«, koju si ti smatrao tek jednim od sredstava za uspon duha, a ne ciljem svih moralnih i materijalnih hekatomba.“ (Dušan ŽANKO, “Duša Dr. Ivana Merza”, Život, Zagreb, 19/1938., br. 5, izvor: Bitno.net).
Na kraju se prisutnima obratio predsjednik Hrvatske udruge Benedikt Radoslav Zaradić koji je naglasio kako nas sveti Benedikt uči važnosti sjedinjenja molitve i vjere u našoj svakodnevnici, prepunoj različitih distrakcija. Ora et labora (et lege), odnosno moli, radi i uči opominje nas da uvijek ostanemo u razmišljanju i povezanosti s Bogom. Benediktovo Pravilo naglašava vrijednost zajednice – obiteljske, vjerničke i narodne/nacionalne, uzajamne podrške, poniznosti te služenja.

Poslije svete mise održana je tribina „Sveti Benedikt – velikan svjetske religiozne i kulturne baštine“ na kojoj su sudjelovali: Martina Rubić, prof., Danijela Visković-Veršić, prof. i Anita Vuletin, prof. Moderator okruglog stola bio je prof. Nikola Milanović, član Upravnog vijeća Udruge.
Prof. Martina Rubić održala je predavanje o životu svetog Benedikta. U uvodnom dijelu osvrnula se na istraživanje koje je provela među 50-tak poznanika te zaključila kako se zapravo malo zna o tom kršćanskom svecu. Općenito, malo je i povijesnih izvora koji govore o samom životu i djelu sv. Benedikta, svakako je najznačajnije svjedočanstvo pape Grgura I. Dijalozi o čudesima italskih otaca iz VI. stoljeća. Na kraju se osvrnula na popularnu medaljicu sv. Benedikta. Njezino porijeklo nije utvrđeno, dok prvi spomen datira iz 1741. g. u pismima pape Benedikta XIV. S jedne strane medaljica nosi lik svetog Benedikta koji drži križ u desnoj ruci i „Pravilo” u lijevoj ruci. Uz njega se na jednoj strani nalazi razbijena čaša iz koje izlazi zmija otrovnica, a na drugoj strani gavran. Na samoj medaljici i njezinom obodu otisnuto je više riječi na latinskom jeziku o križu, prisustvu Boga, riječima sv. Benedikta, porazu zmaja koji simbolizira sotonu. Glavni dio službenog znaka Hrvatske udruge Benedikt također je medalja sv. Benedikta s križem te simbolima hrvatskog grba i trobojnice. Oko križa su zaokružene skraćenice CSPB, što znači: Crux sancti Patris Benedicti – Križ Svetog oca Benedikta te zavjetna izreka Sv. Benedikta na latinskom i hrvatskom jeziku “Moli i radi.”

tribina manja slika

O značajnom doprinosu benediktinaca europskoj kulturi, širenju pismenosti i znanosti, razvoju poljoprivrede i obrtništva izložila je prof. Danijela Visković-Veršić. Benediktinci su najstariji crkveni red. Prema predaji, ženski red benediktinki osnovala je Benediktova sestra Skolastika. Benediktinci su ostavili značajan utjecaj i na području Hrvatske. Prvi redovnici borave na prostoru male hrvatske kneževine već u IX. stoljeću na Trpimirovu dvoru. Uz taj crkveni red vezani su i najznačajniji hrvatski pisani spomenici poput povelje kneza Trpimira i Bašćanske ploče. Tijekom vremena na hrvatskom povijesnom prostoru postojalo je više od 100 muških i oko 50 ženskih benediktinskih samostana, dok danas postoji osam samostana sestara benediktinki (Krk, Cres, Rab, Pag, Zadar, Trogir, Šibenik, Hvar) i jedan „muški“ benediktinski samostan na Pašmanu.

Najznačajnije pisano djelo sv. Benedikta zasigurno je „Pravilo“. On ih je pisao gotovo cijeli život i nije ih dovršio. Riječ je o zbirci monaških pravila i propisa kojima se uređuju život u zajednici samostana. O izvorima, strukturi, tekstu, jeziku i stilu Pravila upoznala nas je prof. Anita Vuletin te zaključila kako, iako je pisano prije gotovo 1500 godina, iznenađujuće je suvremeno, naročito posljednja poglavlja. Pravilo se vrlo brzo pojavilo u zemljama srednje Europe u VII. stoljeću, a kroz dva stoljeća proširilo se cijelim europskim kontinentom zahvaljujući Karlu Velikom.

Izvor: Hrvatska udruga Benedikt

Radio Marija

09:00 Škrinjica-čuvarica - tema: Narodne nošnje Općine Lukač i manifestacija Lužđana; gošće: Natalija Bajer, Dorotea Milaković i Jelena Ivoš, te članice i članovi Udruge žena Gušćarice iz Grabrovnice; ur. i vod.: Božidar Biondić
09:45 Glazba
10:05 Vijesti iz Požeške biskupije - ur. i vod.: Višnja Mikić
10:15 Glazba

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Molitva za obitelj - svakoga dana u 20h

Svakoga dana u 20:00 h nakon molitve Anđeo Gospodnji molimo molitvu za obitelj. Pridružite nam se u zajedništvu molitve za sklad i plodnost...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Studeni 2024
P U S Č P S N
1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.