1

Tradicionalno, pedeset i prvi put, u nedjelju 30. lipnja 2024., nekoliko tisuća hrvatskih vjernika iz Münchena i ostalih hrvatskih župa i zajednica u Bavarskoj i obližnjoj Austriji hodočastilo je Majci Božjoj u Altötting predvođeno svećenicima i pastoralnim osobljem pojedinih župa i zajednica. Među vjernicima je bio i generalni konzul RH u Münchenu gospodin Vladimir Duvnjak.
Svečanu svetu misu u bazilici St. Anna, s početkom u 11.30 sati, predvodio je nadbiskup metropolit vrhbosanski i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata u Bosni i Hercegovini mons. Tomo Vukšić u zajedništvu sa dušobrižnicima hrvatskih katoličkih zajednica i župa u Bavarskoj. Na početku slavlja njega i sve nazočne vjernike pozdravili su voditelj HKŽ Rosenheim i predstavnik hrvatskih katoličkih zajednica bavarske regije fra Frano Čugura te voditelj HKŽ München i suorganizator ovogodišnjeg hodočašća fra Petar Klapež.

Nadbiskup se na početku propovijedi zahvalio svima koji su omogućili hodočašće Majci Božjoj kako bi hrvatski hodočasnici mogli zajedno doći pred nju i iznijeti joj svoje potrebe. Iznio je vjernicima pozdrave u ime svih biskupa Hrvatske i Bosne i Hercegovine te u ime Vijeća za inozemnu pastvu. Posebno je naglasio važnost svećenika, časnih sastara, socijalnih radnika i drugih pomoćnika koji djeluju u hrvatskim katoličkim zajednicama radi duhovnoga dobra vjernika, radi slave Božje i radi širenja Božje volje u današnjem svijetu. Redovita nedjeljna okupljanja hrvatskih vjernika na euharistijskim slavljima su ono što naše vjernike izvan Domovine karakterizira i što je za svaku pohvalu. Naglasio je posebno važnost nasljedovanja primjera svetaca, a na osobit način Majke Božje. Zatim je, osvrćući se na nedjeljno prvo čitanje iz Knjige Mudrosti (Mudr 1,13-15; 2,23-24) između ostalog rekao: “Bog je stvorio čovjeka za neraspadljivost, slična svojoj božanskoj naravi. Riječ Božja nam poručuje da smo stvoreni na sliku Božju, stvorio nas je na sliku svoje naravi s tim da tu sliku treba izraditi, kao što marljive ruke žene izrađuju goblen na platnu pazeći na svaku nit konca i ubod igle na platnu, i učiniti je vidljivom poštujući pravila; ovog puta govorimo o Božjim pravilima i njegovim zakonima.

2
Ta sličnost s Bogom očituje se, po Knjizi Mudrosti, u tome da smo stvoreni za neraspadljivost tj. da zauvijek živimo. Njegova vječnost nema početka niti svršetka. Tu sliku Božju ostvarit ćemo onog trenutka kada zakoračimo s ove strane na drugu stranu života. Dok o tome razmišljamo u tome za uzor imamo Majku Božju, koja je najostvarenija slika Božja na ovome svijetu. Svaki je svetac ostvarena slika Božja, ali između svih njih ona je u najvećoj mogućoj mjeri ostvarila sličnost sa Bogom. (…)
Kršćani, Crkva i cijela zajednica Isusovih vjernika svjedoci su nade jer je Isus naša nada; prije svega po svom ponuđenom spasenju, po svom uskrsnuću jer je on prvina usnulih, kako kaže sveti Pavao (1 Kor 15,20). Najprije je uskrsnuo Krist, a kad on opet dođe, uskrsnut će i svi koji njemu pripadaju. (1 Kor 15,23). Zašto? Zato što je on čovjeka stvorio i učinio slikom svoje vlastite naravi. Neka dragi Bog, draga braćo i sestre, po zagovoru Blažene Djevice Marije kojoj smo danas došli kao hodočasnici bude nama primjer u pristajanju uz Riječ Božju. Neka nas krijepi i nadahnjuje da ne budemo samo hodočasnici koji dolaze k Mariji već hodočasnici koji idemo za njenim primjerom nasljedovanja volje Božje.”

3

Nakon euharistijskog slavlja slijedilo je Klanjanje pred Presvetim Oltarskim Sakramentom.
Tijekom misnog slavlja i za vrijeme Klanjanja pred Presvetim Oltarskim Sakramentom pjevanje je animirao crkveni zbor i orkestar Hrvatske katoličke župe München s voditeljicom s. Nikolinom Bilić.

Altötting, tvz. “njemački Lurd”, najveće je Marijansko svetište u Njemačkoj i jedno od šest najvažnijih europskih marijanskih svetišta Europe u koje godišnje hodočasti oko milijun vjernika, među njima i veliki broj Hrvata. I ovo 51. zavjetno hodočašće Hrvata katolika Majci Božjoj u Altötting pokazuje koliko Hrvati kao vjernici, gdje god u svijetu bili, časte Mariju baš kao što poznata crkvena marijanska pjesma i pjeva: ” Rajska Djevo, kraljice Hrvata, naša Majko, naša zoro zlata, odanih ti srca primi dar, primi čiste ljubavi nam žar.”

Izvor: Šibenske franjevke

Radio Marija

04:00 Glazba
04:30 Zajednica kršćanskog života - tema: Knjiga o Jobu; gost-urednik: p. Niko Bilić; vod.: Anđa Jakovljević, prof.
05:15 Glazba
05:30 Upoznajmo Bibliju

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Riječ Gospodnja u 16h - homilija p. Stjepana Fridla

Subotom u 16h pratite emisiju Riječ Gospodnja u kojoj donosimo tumačenja liturgijskih čitanja. Današnju homiliju za Vas je pripremio p. Stjepan...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Listopad 2024
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30 31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.