2 311987

Vrhunac 335. zavjetnog hodočašća vjernika grada Varaždina Majci Božjoj Bistričkoj jest zavjetna sveta misa koji je u nedjelju 30. lipnja na prostoru crkve na otvorenom bl. Alojzija Stepinca u Mariji Bistrici predslavio varaždinski biskup Bože Radoš.

Uz biskupa suslavili su župnici i župni vikari gradskih župa te župnici drugih župa koji prve nedjelje nakon svetkovine sv. Petra i Pavla hodočaste na Bistricu. Uz varaždinske župe sv. Nikole, sv. Vida, sv. Josipa, sv. Fabijana i Sebastijana, sv. Ane, to su gradske župe Biškupec, Kućan Marof, te Remetinec, Kneginec, Petrijanec, Ivanec, Oštrice, Beletinec i Sveti Ilija.

Okupljene je hodočasnike prije misnog slavlja pozdravio domaćin, rektor Hrvatskog nacionalnog svetišta Majke Božje Bistričke, preč. Domagoj Matošević. Rektor je napose istaknuo pješake i organizatore hodočašća, ove godine je to Župa sv. Vida iz Varaždina te biskupa Božu Radoša koji je potom započeo misno slavlje. Na početku je pozvao hodočasnike da u ovoj zavjetnoj svetoj misi prinesu pred Gospodina svoje zahvale, stave pred Njega svoje nakane i stave svoj život u Božje ruke. Dodao je kako je svetište posebno mjesto u kojem se susreću nebo i zemlja, kuća Božja u kojoj Bog dodirom liječi rane i ljudsku smrt te potaknuo okupljene da u pokajničkom činu zamole Gospodina da dotakne naše rane grijeha kako bi zdravi stajali pred Njim.

2 21974

U svojoj je homiliji biskup Radoš povezao jučerašnju svetkovinu apostolskih prvaka Petra i Pavla s evanđeljem nedjeljnog zavjetnog misnog slavlja. Riječ Božja i jučer i danas od nas traži ispovijest vjere, kazao je biskup okupljenima pojasnivši kako je za rast vjere potrebno hraniti je riječju Božjom. Kazao je nadalje biskup kako bi se naviješteno evanđelje moglo podijeliti u tri čina pod zajedničkom nazivnikom dodir: „Svetište je mjesto gdje Bog dodiruje nas ljude. Svetište je i mjesto gdje mi možemo dodirnuto Boga. Dodir Božji je onaj koji liječi, a put po kojem Bog liječi je vjera.“

Govoreći o evanđeoskom odlomku spomenuo je kako u njemu nije opisana samo drama žene koja krvari, samo drama Jairova života nego u toj drami prepoznajemo i vlastit život. „Pa Bog je i došao da uđe u dramu našega života, da ona ne bude tragedija nego da ima sretan svršetak. Da u svakom trenutku osjetimo kako naš život ne ide prema smrti nego u sebi ima nadu u život“, kazao je propovjednik.

U nastavku je lomeći riječ Božju govorio o tri čina naviještenoga evanđelja. U prvom činu, govorio je biskup, upoznajemo predstojnika sinagoge, Jaira, koji prilazi Isusu u svojoj najvećoj muci života, u svojoj nemoći da pomogne vlastitom djetetu te traži Isusa da je On izliječi svojim dodirom iskazujući da ima snažnu vjeru. Tu vjeru i povjerenje u Isusa zasigurno ne dijele svi, među njima i Jairovi drugovi, u mnoštvu koje je okruživalo Isusa, protumačio je biskup Radoš.

20240630 111102

Nadalje u drugom činu promatramo ženu koja želi dotaknuti Isusove haljine vjerujući da je taj dodir može izliječiti od krvarenja. I dotaknuvši Isusa ona spoznaje svoje fizičko ozdravljenje, no Isus za nju ima više od fizičkog zdravlja, a to više događa se u njihovom prepoznavanju i razgovoru u kojem mu ona povjerava istinu o sebi, a on je prihvaća i naziva „kćeri“ što je znak njegove blizine, zauzetosti i ljubavi koja ne ozdravlja samo tijelo nego spašava čitav njezin život, protumačio je biskup.

Drama evanđeoskog ulomka nastavlja se u sumnji da Isus ne može više ništa učiniti za Jairovu kćer kad njegovi dolaze s viješću da je umrla. Isus će u tom trenutku očaja najprije izliječiti nadstojnikov strah, podržati njegovu vjeru riječima „samo vjeruj, nemoj se ništa bojati“, nastavio je tumačiti propovjednik rekavši kako ne spašava magijski dodir već vjera po kojoj ljubav Božja ulazi u čovjekov život. „Božja ljubav teče po našoj vjeri, to je put koji mi pravimo da Bog može biti Bog zdravlja, Bog života, Bog istine“, kazao je biskup Radoš.

Treća scena evanđeoskog odlomka odvija se u Jairovoj kući u kojoj Isus pokazuje kako smrt nema apsolutnu moć u našem životu ni u životima onih koji su umrli prije nas jer će ih On na koncu vremena pozvati u život, protumačio je biskup Radoš i kazao: „Mi vjerujemo da Božja ruka, njegova snaga, njegov život kada dodirne mrtvo, to se pretvara u život, da bolesno postaje zdravo.“

2 91996

„Vjera je ona koja čini čudesa. Ona koja čini velike stvari u našem životu. Vjera spašava, pokazao je ženi koja je ozdravila. Jairu poručuje da se ne boji i samo vjeruje, da traži i dalje pomoć od Gospodina...Vjera je traženje Boga cijelim svojim bićem, kada ga želimo pronaći, imati kao što onaj koji se utapa želi imati zrak u svojim plućima da bi mogao živjeti. Ako tako tražimo Boga, tada ćemo ga sigurno pronaći“, pojasnio je biskup Radoš temeljnu poruku naviještenoga evanđelja.

„Danas smo došli ovdje kao Jair koji traži pomoć za svoje najdraže, da ih Gospodin oslobodi od bolesti na smrt, možda od neke ovisnosti, teške bolesti koje ljudi ne mogu izliječiti, teških međuljudskih odnosa u našoj obitelji ili nekog zla koje nas je snašlo u životu. Želimo Gospodina moliti za njih, ali u isto vrijeme želimo kao ova žena iz evanđelja dodirnuti Isusa svjesni i svojih krvarenja u životu i svoje bolesti. Neka onaj koji ide s nama kroz život dodirne sve što je bolesno u nama kako bi ozdravili i njega slavili cijeloga života“, zaključio je biskup Radoš homiliju na zavjetnoj misi u svetištu.

Na kraju misnog slavlja biskup Radoš uputio je riječi zahvale svim hodočasnicima, napose pješacima, svećenicima, gradskim vlastima grada Varaždina što su i ovog puta pružili podršku ovom zavjetnom hodočašću, potom DVD-u Biškupec koji su bili pratnja pješacima, a napose varaždinskoj župi sv. Vida predvođenoj župnikom fra Dejanom Lecićem.

2 281983

Zavjetnoj hodočasničkoj Misi svoj udio čitanjem i pjevanjem dali su župljani i zbor varaždinske župe sv. Vida koji su također animirali večernje misno slavlje i Put svjetla prvog dana hodočašća u subotu 29. lipnja te jutarnju pobožnost križnog puta na bistričkoj Kalvariji. Nakon blagoslova nabožnih predmeta po želji biskupa Radoša zbor je otpjevao marijansku pjesmu „Lijepa si, lijepa Djevo Marija“ te im se biskup pridružio u pjesmi.

Misu zahvalnicu za 335. zavjetno hodočašće vjernika grada Varaždina Majci Božjoj Bistričkoj predslavit će u ponedjeljak 1. srpnja u 19 sati u varaždinskoj katedrali varaždinski biskup Bože Radoš.

Tekst: Anita Treščec
Izvor: Varaždinska biskupija

Radio Marija

21:01 Fides per musicam - gost: Dominik Grgić; ur. i vod.: Katarina Perić
22:00 Najava sutrašnjeg programa; Molitva BDM za zaštitu
22:10 Glazba
22:30 Upoznajmo Bibliju

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Riječ Gospodnja u 16h - homilija p. Stjepana Fridla

Subotom u 16h pratite emisiju Riječ Gospodnja u kojoj donosimo tumačenja liturgijskih čitanja. Današnju homiliju za Vas je pripremio p. Stjepan...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Listopad 2024
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30 31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.