CMS 4002 Custom

Riječka nadbiskupija i grad Rijeka u subotu 15. lipnja proslavili su blagdan svog nebeskog zaštitnika sv. Vida. Svečano euharistijsko slavlje u katedrali sv. Vida predvodio je zadarski nadbiskup Milan Zgrablić. Uz riječkog nadbiskupa i metropolita Matu Uzinića, na misi su suslavili apostolski nuncij u RH Giorgio Lingua, tajnik Apostolske nuncijature Alvaro Ernesto Izurieta Y Sea, krčki biskup Ivica Petnjak, porečki i pulski biskup Ivan Štironja, dijecezanski upravitelj Gospićko-senjske biskupije Richard Pavlić, požeški biskup Ivo Martinović, koparski biskup Juraj Bizjak, pomoćni biskup zagrebački Mijo Gorski, umirovljeni porečki i pulski biskup Ivan Milovan, generalni tajnik HBK Krunoslav Novak, križevački vladika Milan Stipić i svećenici Riječke nadbiskupije. Na misi su prisustovali provincijali i provincijalke redovničkih zajednica, predstavnici drugih religijskih zajednica kao i predstanici gradske, županijske i općinskih vlasti, Sveučilišta u Rijeci i drugi uvaženi gosti. Nakon mise zadarski nadbiskup predvodio je procesija ulicama Starog grada, te predmolio molitvu Čudotvornom raspelu nakon završnog blagoslova.

„Liturgijsko slavlje, čin u kojega smo pozvani sudjelovati živom vjerom jest djelovanje Božje u našoj sredini.“, tim je riječima zadarski nadbiskup započeo propovijed dodajući da nam u liturgiji sam Bog progovara po svojoj Riječi. U njoj se ispunjamo onim istim duhom i bogatstvom života kojim je bio ispunjen sv. Vid. Po tom bogatstvu ulazimo u zajedništvo s Bogom. Podsjetio je na poruku Drugog vatikanskog sabora da ‘nevidljivi Bog u svojoj velikoj ljubavi govori ljudima, kao prijateljima, i ulazi u suodnos s njima kako bi ih pozvao da uđu u zajedništvo s njime’. Kroz Božju riječ možemo razumijeti svece. Oni su svoj život u potpunosti ugradili u Božju prisutnost, suobličili se Božjoj volji očitovanoj u Kristu i njegovoj riječi i zato u njoj možemo, kao u odsjaju, vidjeti blago duha svetaca i suočiti se neprolaznim vrijednostima za koje nam oni svjedoče, kazao je Zgrablić.

024 scaled

Osvrčući se na pročitani evanđeoski ulomak (Lk, 10,1-24) izdvojio je prve riječi evanđeoskog ulomka: „Nakon toga odredi Gospodin drugih sedamdesetdvojicu učenika….“, i zadržao se na pitanju: ‘nakon čega’? Promišljajući o kontekstu Isusovog slanja učenika, kazao da nam tekst upućuje na način kako možemo Isusa primiti u svoj život i kako ga slijediti. Sveti Luka evanđelista samo taj ulomak započinje riječima ‘nakon toga’, čime naglašava važnost poslanja kojega svaki Isusov učenik ima u životu, odnosno na koji način možemo biti s Isusom. Bog uvijek prvi djeluje. Bog je onaj koji poziva u život. Bog je onaj koji je prvi ljubio čovjeka i koji ima zadatak za svakog čovjeka. Na nama je to prepoznati i odgovoriti na njegovo djelovanje. Nije dovoljno naslađivati se njegovim naukom. Živjeti u ovom svijeti i ne računati na Božji plan u našem životu, imati samo svoje prioritete, onemogućuje nam susresti Isusa i po njemu upoznati Boga. Onemogućuje nam spoznati svijet kako ga Bog gleda i vidjeti sebe kakvi uistinu jesmo. U konačnici, to znači ne otkriti puni smisao našega života, istaknuo je propovjednik.

„Mi smo dio Božje ljubavi i dio Božjega plana koji je duboko utisnut u naše biće i odgovara svim čežnjama našega srca. Sudjelovanje u Božjem planu omogućuje nam ostvarenje života u punini, u svoj jedinstvenosti i neponovljivosti, u njegovom punom dostojanstvu i veličinu. Biti nevezan za Božji plan nosi veliki rizik koji često pogubno završava za pojedince i društvo.“ Kao primjer propovjednik je naveo prispodobu o izgubljenom sinu. Bez Boga i suradnje s Njegovim planom u velikoj smo opasnosti zloupotrijebiti svoje i tuđe dostojanstvo i to čak u ime tobožnjeg dobra, tolerancije, demokracije i tome slično, poručio je nadbiskup.

060 scaled

U nastavku je izdvojio je termin ‘odredi’ kojega evanđelista piše u prvoj rečenici. Ovaj broj ima biblijsku simboliku jer je izraelski narod imao 70 starješina kojima su se pridružili Mojsije i Aron. Starješine su imali najveći autoritet, rekao je propovjednik i kao drugu biblijsku simboliku naveo da broj 72 označava sve narode i sve osobe. „Nitko nije isključen iz Božjega plana spasenja. Nitko nije isključen iz Božje ljubavi. Nitko nije isključen iz Božjega poziva i poslanja. Nitko! Svatko u Božjim očima ima jedanko dostojanstvo Božjega povjerenja. Svaku osobu Bog po svojemu Sinu želi pohoditi i otkupiti.“

U nastavku je podsjetio na Deklaraciju Dikasterija za nauk vjere „Dignitas infinita“, o ljudskom dostojanstvu u kojoj se navodi da beskonačno dostojanstvo pripada svakoj ljudskoj osobi. Dostojanstvo osobe proizlazi iz Božjeg stvaranja i obnovlja se djelom Kristova poslanja u kojem se ostvaruje otkupljenje ljudske osobe i ljudskog dostojanstva. „Slavlje sv. Vida nam pomaže otkriti i njegovati beskonačno dostojanstvo ljubavi koje nam Bog poklanja. Sveti Vid i svi drugi mučenici i sveci autentični su svjedoci duhovnih vrijednosti koje nadaleko nadvisuju ljudski ovozemaljski život i ukazuju na cjelovitu veličinu ljudskog dostojanstva i njegove beskonačnosti. Gospodin i nas danas određuje da budemo dio sedamdesetdvojice i šalje u svijet da pripravimo put Kristu koji ima doći.“

Spominjući navedenu deklaraciju, nadbiskup je upozorio da ista nabraja teška nasilja nad ljudskim dostojanstvo današnjice: siromaštvo, ratovi, nevolje migranata, spolna zloupotreba, nasilje nas ženama, surogat majčinstvo, abortus, eutanazija, odbacivanje osoba s invaliditetom, promjena spola, rodna ideologija i digitalno nasilje. Sve to doprinosi nasilju nad ljudskim dostojanstvom, pa čak i izumiranjem ljudske civilizacije u kojoj živimo, poručio je propovjednik. „Nismo imuni na ovaj mentalitet u kojemu živimo i u takav svijet nas Isus šalje. Želi da mu pripravimo put kako bi mogao doći i vratio narušeno ljudsko dostojanstvo.“ Šalje po dvojicu kako bi bili na pomoći jedan drugome i njihovo svjedočanstvo bilo vjerodostojno, obrazložio je Zgrablić dodajući da su dvojica su simbol množine, odnosno zajedništva.

CMS 3958 Custom

Zaključujući je poručio da Isus i nama danas govori da je ‘žetva velika’ i da Bog unatoč svemu, ne gleda na svijet s prezirom, nego pogledom bogatstva, vrijednosti, neizmjernog dostojanstva. Isus gleda i najmanje dobro koje svaka osoba u sebi nosi. On ne niječe postojanje ‘kukolja u žito’, ali gleda na žito i zna svaku vrijednost svakog zrna. „Poziva nas da u žetvi budemo dobri radnici koji ne rasipaju i uništavaju njivu, koji će znati prepoznati žito, odnosno dobro i u onima koji Krista nisu upoznali i onima koji ne misle kao mi, jer i njih Gospodar žetve nadahnjuje da čine dobro. Isus nas šalje da skupljamo dobro i da prođemo zemljom čineći dobro.“

Isus, nastavio je propovjednik, potiče na molitvu jer rad mora pratiti molitva, duboki osobni dijalog s Bogom. Samo kroz molitvu možemo spoznati koliko vrijedimo i koliko nam je dostojanstvo u Božjim očima. Samo u molitvi možemo primiti potrebnu snagu za biti dobar radnik na njivi Gospodnjoj. Sveti Vid, čija stabljika života je davno izrasla u vremenu, još uvijek rodi obilnim rodom primjera i zagovora. Neka nam bude poticaj da budemo dobri radnici u žetvi u koju nas Gospodin šalje, zaključio je Zgrablić.

Zahvalnu riječ svima koji su sudjelovali na misnom slavlju i učinili proslavu svečanom i dostojanstvenom, uputio je na kraju riječki nadbiskup Mate Uzinić. Istaknuo je da uz sv. Vid, slavimo i njegove odgojitelje, sv. Modesta i sv. Krescenciju. Njihovo ne isticanje nije zbog omalovažavanja navedenih svetaca, nego su se ‘odmaknuli’ jer su ispunili svoje poslanje koje su imali. Činili su dobro i ‘nestali’. To je potreba i našeg djelovanja – da činimo dobro, da ističemo druge i potičemo druge na dobro, a da se mi previše ne vidimo, rekao je Uzinić. Na kraju je svim vjernicima, kao i gradonačelniku Marku Filipoviću i svim građanima grada Rijeke čestitao blagdan nebeskog zaštitnika Riječke nadbiskupije i grada na Rječini.

CMS 3936 Custom 1

Na misi su pjevali članovi združenih zborova, Nadbiskupijskog zbora i katedralnog zbora “Cantores sancti Viti”, a prije mise, članovi Hrvatske bratovštine Bokeljska mornarica 809 Rijeka ispred riječke prvostolnice postavili su Kolo sv. Tripuna. Prijenos liturgijskog slavlja mogao se u izravnom prijenosu pratiti na facebook stranici Riječke nadbiskupije, kao i putem video zida ispred katedrale sv. Vida.

Izvor: Riječka nadbiskupija

Radio Marija

22:00 Najava sutrašnjeg programa; Molitva BDM za zaštitu
22:10 Glazba
22:30 Upoznajmo Bibliju
22:45 Glazba

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Riječ Gospodnja u 16h - homilija p. Stjepana Fridla

Subotom u 16h pratite emisiju Riječ Gospodnja u kojoj donosimo tumačenja liturgijskih čitanja. Današnju homiliju za Vas je pripremio p. Stjepan...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Listopad 2024
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30 31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.