DSC 4327 1 800x534

Na susretu koji je počeo molitvom Srednjeg časa svećenici su iznijeli osvrt na proteklu pastoralnu 2023./24. godinu i izazove s kojima su se pritom suočavali. Pohvalili su određena ostvarenja i predložili što bi se moglo poboljšati u realizaciji nekih pastoralnih planova. Svećenici su se osvrnuli i na djelovanje povjerenstava u Nadbiskupiji i iznijeli prijedloge za novu pastoralnu godinu.

Na sjednici je predstavljeno koji su događaji određeni u kalendaru Svete Stolice u proslavi Jubileja 2025. u zajedništvu s rimskim prvosvećenikom. Don Žarko Relota predstavio je Bulu pape Franje ‘Nada ne razočarava’ povodom Svete godine 2025. godine.

Papa potiče da nadu pronađemo u Božjoj milosti i otkrijemo u znakovima vremena koje nam Gospodin daje. Prvi znak nade trebala bi biti naša želja za mirom u svijetu kojeg pogađa rat; svijet zaboravlja tragedije iz prošlosti a čovječanstvo je opet podvrgnuto teškom ispitu u kojem su mnogi narodi potlačeni brutalnošću nasilja. Papa Franjo u Buli izražava i zabrinutost zbog „pada nataliteta“ u raznim zemljama iz raznih razloga: „ludi ritam života“, „strahovi za budućnost“, „nedostatak garancija radnih mjesta i socijalne zaštite“ te „socijalni modeli“ u kojima prevladava potraga za profitom, a ne odnosima. Papa smatra „žurnom“ potrebom da vjernici i civilno društvo pruže „uvjerenu podršku“ želji mladih da imaju djecu, kako bi budućnost bila „obilježena osmijesima mnogih dječaka i djevojčica koji dolaze ispuniti sada već previše prazne kolijevke“.

DSC 4340 1 800x512

Znakove nade treba donijeti i bolesnima i mladima kojima se često „ruše snovi“, zatvorenicima, migrantima, prognanicima i izbjeglicama, starijima koji su usamljeni i napušteni, „milijardama“ siromašnih koji „pate zbog isključenosti i ravnodušnosti mnogih“. Skandalozno je da siromašni čine većinu stanovništva svijeta „obdarenog golemim resursima, velikim dijelom namijenjenim za naoružanje”, upozorava papa Franjo u Buli. Potiče na velikodušnost one koji posjeduju bogatstvo i apelira da se osnuje „globalni fond za uklanjanje gladi“ novcem iz vojnih izdataka. Papa Franjo smatra pitanjem pravde prijedlog da najbogatije nacije „pristanu oprostiti dugove zemljama koje ih nikad ne bi mogle otplatiti“.

Papa u Buli ističe i vrijednost svjedočanstva mučenika iz različitih kršćanskih tradicija i poziva vjernike neka se ugledaju na njih. Naglašava važnost sakramenta pomirenja, a biskupe potiče da misionare milosrđa pošalju na mjesta gdje je „nada stavljena na kušnju“ ili gdje se „gazi dostojanstvo osobe“. Papa Franjo poziva hodočasnike koji dolaze u Rim neka mole u marijanskim svetištima i zazivaju Marijinu zaštitu.

Na inicijativu mons. Zgrablića, svećenici su na sjednici predlagali načine kako bi se u Zadarskoj nadbiskupiji obilježila jubilarna 2025. godina, kako aktualizirati i konkretno ostvariti poticaje pape Franje koje je naveo u Buli uz Svetu godinu.

Naime, papa Franjo je odredio da u nedjelju, 29. prosinca 2024., dijecezanski biskupi slave misu u katedralama kao svečano otvorenje Jubilarne godine, prema obredniku priređenom za tu prigodu. Papa potiče da hodočašće od crkve, izabrane za collectio, okupljanje vjernika, do katedrale, bude „znak puta nade koji obasjan Božjom Riječi, ujedinjuje vjernike“. Za vrijeme tog hodočašća neka se čitaju dijelovi Bule povodom Svete godine i puku proglasi jubilejski oprost, koji će moći dobiti prema propisima sadržanim u tom Obredniku za slavlje Svete godine u partikularnim Crkvama.

DSC 4347 1 800x524

Papa Franjo ističe da je Sveta godina „intenzivno iskustvo milosti i nade za cijelu Crkvu“. Sveta vrata Bazilike svetog Petra u Vatikanu Papa će otvoriti 24. prosinca 2024. i time označiti početak Jubileja. Papa će u nedjelju, 29. prosinca 2024., otvoriti Sveta vrata crkve sv. Ivana na Lateranu; na svetkovinu Svete Marije Bogorodice, 1. siječnja 2025., Papa će otvoriti Sveta vrata papinske bazilike Svete Marije Velike, a u nedjelju, 5. siječnja 2025. će otvoriti Sveta vrata papinske bazilike svetog Pavla izvan zidina. Sveta vrata zadnje tri bazilike će biti zatvorena do nedjelje, 28. prosinca 2025. godine.

Jubilej će završiti zatvaranjem Svetih vrata Bazilike svetog Petra u Vatikanu 6. siječnja 2026., na svetkovinu Bogojavljenja. Sveta godina jubileja u mjesnim Crkvama završava u nedjelju, 28. prosinca 2025. godine.

Don Zdenko Dundović predstavio je dokument ‘Uvjeti o podjeli potpunog oprosta tijekom redovite jubilarne 2025. godine najavljene od Svetog oca pape Franje’. U dokumentu se navode mogućnosti dobivanja oprosta s obzirom na sveta hodočašća, pobožne posjete svetim mjestima i djela milosrđa i pokore.

Papa Franjo ističe da u Svetoj godini oprost ima “posebnu važnost”, jer Božje milosrđe “postaje oprost Oca koji po Kristovoj Zaručnici dopire do raskajanog grešnika i oslobađa ga od svakog ostatka posljedice grijeha. Dar oprosta dopušta nam otkriti koliko je Božje milosrđe bezgranično. Nije slučajno da je u davnim vremenima pojam milosrđe bio zamjenjiv izrazom oprost, upravo zato što to znači izraziti puninu Božjeg oproštenja koje ne poznaje granica. Stoga je oprost jubilejska milost“, poručuje papa Franjo, u želji da se tijekom Godine jubileja kao „dvora milosrđa“ vjernici ohrabre ispuniti „pobožnom željom za dobivanjem oprosta koji se promatra kao dar milosti specifičan za svaku Svetu godinu“.

Papa Franjo potiče kako se „treba pobrinuti da Božji narod s punim sudjelovanjem primi poruku nade u Božju milost i znakove koji svjedoče njenu djelotvornost. Neka svjetlo kršćanske nade dopre do svakog čovjeka kao poruka Božje ljubavi upućena svima! I neka Crkva u svakom dijelu svijeta bude vjerni svjedok te poruke”, potiče papa Franjo.

Don Ante Sorić, generalni vikar Zadarske nadbiskupije, predstavio je godišnje hodočašće Zadarske nadbiskupije koje će se održati od 17. do 19. listopada. Hodočasti se bl. Mariji Propetoga Petković u Blato na Korčulu, hrvatskim svecima i blaženicima u ‘Zaljev svetaca’ u Boku Kotorsku (sv. Leopold Bogdan Mandić, bl. Ozana Kotorska, bl. Gracija iz Mula) i na otočić Gospe od Škrpjela te sv. Vlahi u Dubrovnik.

Tekst i foto: Ines Grbić

Izvor: Zadarska nadbiskupija

Radio Marija

22:10 Glazba
22:30 Upoznajmo Bibliju
22:45 Glazba
23:00 Molitva - Povečerje

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Riječ Gospodnja u 16h - homilija p. Stjepana Fridla

Subotom u 16h pratite emisiju Riječ Gospodnja u kojoj donosimo tumačenja liturgijskih čitanja. Današnju homiliju za Vas je pripremio p. Stjepan...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Listopad 2024
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30 31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.