Nadbiskup Hranic i katolicki lijecnici 01

U nedjelju, 2. lipnja 2024. đakovačko-osječki nadbiskup metropolit Đuro Hranić predvodio je središnje misno slavlje u svojoj katedrali u Đakovu na kojemu su uz ostale vjernike sudjelovali i članovi Europske federacije katoličkih liječnika iz 10-ak zemalja Europe. U koncelebraciji je bio i mons. Simona Kulli, biskup biskupije Sapë u Albaniji, duhovnik HKLD-a dr. sc. Ivan Bodrožić i još četvorica svećenika – duhovnici društava među kojim su bila i dva ukrajinska svećenika te trojica domaćih svećenika mons. Luka Marijanović, vlč. Stjepan Maroslavac i vlč. Antun Nikolić.

U uvodu u euharistijsko slavlje nadbiskup je pozdravio 80-tak sudionika simpozija „Profesionalni i etički izazovi u medicini tijekom ratnih sukoba“, a poimence predsjednika Europske federacije katoličkih liječničkih društava prof. dr. sc. Vincenza Delfilippisa i prof. dr. sc. Roka Čivjaka, predsjednika Hrvatskog katoličkog liječničkog društva. Simpozij se u organizaciji Hrvatskog katoličkog liječničkog društva i Europske federacije katoličkih liječničkih društava održavao u Đakovu na KBF-u, i u Memorijalnoj ratnoj bolnici u Vukovaru, od četvrtka 30. svibnja do nedjelje 2. lipnja. A zatim se mons. Hranić obratio liječnicima: „Lijepo je što ste u svaki dan Vašega programa uključili i sudjelovanje na svetoj misi, te što ste svoj program i boravak među nama započeli sv. misom i tijelovskom procesijom ovdje u katedrali, i što simpozij zaključujete ponovno ovom svetom misom u našoj prvostolnici.“

U homiliji nadbiskup je tumačeći evanđeoski odlomak rekao: „Stani na sredinu! Ta je Isusova riječ iznimno važna! Isus izvlači čovjeka iz tolikih pravila i Zakona i stavlja ga u središte. I to je uputa koja vrijedi za sva vremena, pa i za nas danas: staviti u središte čovjeka – muža, ženu, dijete, pacijenta, kolegu liječnika ili medicinsku sestru. Stavljajući čovjeka u središte, Isus ponavlja i ponovno naglašava staro pravilo da nije čovjek radi Zakona, nego Zakon radi čovjeka. Nakon što je čovjeka usahle ruke postavio u sredinu, Isus pita farizeje je li subotom dopušteno činiti dobro. Odgovor je na to pitanje dakako potvrdan. No, farizeji to nisu uspjeli izreći zbog tvrdokornosti i okorjelosti svoga srca. Dakle, budući da je nedjelja dan Gospodnji, ne trebam razmišljati o tome trebam li raditi ili ne raditi, nego o tome koliko sam u središte stavio čovjeka i iznad nas Boga.“

Nadbiskup Hranic i katolicki lijecnici 02

Nadalje je nadbiskup naglasio da je Isus nasuprot židovskom legalizmu u središte stavio čovjeka te da se ne smije dogoditi da naša vjera i pobožnost pođe krivim smjerom. Sva naša pobožnost i vjera, kao i svi sakramenti koje primamo, moraju nas voditi k tomu da više ljubimo Boga, ali i čovjeka i ne možemo častiti Boga, ako ga ne ljubimo i u središte svoga života ne stavljamo čovjeka. No, Isus svojim pristupom nije došao dokinuti Zakon nego omogućuje njegovo savršeno ispunjavanje i u tom kontekstu mons. Hranić se obratio i liječnicima:

„Ne možemo ne podržati otvorenost Vlade RH i drugih europskih zemalja koje spremno u svoje zdravstvene ustanove dovode, prihvaćaju i liječe stradalnike ratne agresije na Ukrajinu. A Vama katoličkim liječnicima ne možemo ne zahvaliti što to podržavate, što se i svojim stručnim usavršavanjem i razmjenom iskustava nastojite pripremati i za taj izazov te ste za svoje okupljanje na europskoj razini izabrali temu „Profesionalni i etički izazovi u medicini tijekom ratnih sukoba“ i oko nje se okupili u našoj Nadbiskupiji, na prostoru teških ratnih stradanja prije 34 godine, oko liječnika u Memorijalnoj ratnoj bolnici u Vukovaru koja ima veliko iskustvo medicine u ratu i poratnog liječenja posljedica ratnih stradanja i na tijelu i na duši.“

Nadbiskup je zaključio homiliju riječima: „Ponesimo sa sobom s ove euharistije i vi, dragi liječnici s ovoga simpozija Isusovu riječ bolesnom čovjeku: Stani u sredinu! I neka ta Isusova riječ trajno progovara i trajno odzvanja u našim srcima, a osobito u Vašim liječničkim srcima.“

Liturgijsko pjevanje na misnom slavlju predvodio je zbor Cantores sancti Marci iz Zagreba pod vodstvom orguljaša Pavla Mašića.

Mons. Hranić je po završetku misnoga slavlja sve sudionike liječničkog simpozija primio u Nadbiskupskom domu u Đakovu.

Tekst i foto: J. Hrehorović

 Izvor: djos.hr

Radio Marija

15:40 Glazba
16:30 Vijesti dana
16:45 Glazba
17:00 Povijesni i kulturni spomenici u gradu Zagrebu - tema: Spomenici naše povijesti i kulture koje nam je ostavio u baštinu sluga Božji dr. Josip Lang; ur.: dr. sc. Agneza Szabo; tekst čitaju: Emanuela Jerčić i Ivan Zaradić

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Isklijat će mladica iz panja Jišajeva - razmatranja u Došašću

Tijekom došašća svakoga dana u 7:45 i 20:45h čitamo ulomke knjige vlč. Ilije Čabraje Isklijat će mladica iz panja Jišajeva. Dolazak pravednoga...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Prosinac 2033
P U S Č P S N
1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.