n 2404 Izlozba snoviti grad 05

Izložba „Snoviti Grad“ otvorena je u Palači Sponza u Dubrovniku u utorak 30. travnja povodom 20. obljetnice uručenja povelje počasnog građanina Dubrovnika papi Ivanu Pavlu II. 29. travnja 2004. godine u Vatikanu. Na izložbi se svojim radovima predstavilo 16 umjetnika, a uz otvaranje je upriličen prigodan program. Večer je organizirala udruga „El Jeshua“.

Duhovnu misao podijelili su dr. fr. Stipan Jurić i generalni vikar Dubrovačke biskupije mons. Ivica Pervan. Dominikanac Jurić kazao je kako je za vrijeme svoje službe u Rimu svaki dan predavao i radio u svojstvu mentora, cenzora i predsjednika komisije u dvorani u kojoj je papa Ivan Pavao II. branio doktorat. Prisjetio se susreta s papom i trenutaka koje su proveli u zajedničkom blagovanju. Kazao je također da je Dubrovnik za njega najljepše grad i da mu je od kad je došao u Dubrovnik to najljepše razdoblje života. Istaknuo je važnost opredjeljenja za dobro i kako se Bog objavljuje čovjeku kroz svakidašnjicu.

Generalni vikar Pervan prisjetio se svojih susreta s Ivanom Pavlom II. za vrijeme svoga studija u Rimu. Jedan put je papi ministrirao u bazilici sv. Petra, na Sveta tri kralja, kada ih je papa sve ponaosob pozdravio i pitao od kuda su. Kada je papa dolazio u Dubrovnik mons. Pervan je bio zadužen za organizaciju liturgije. Poslije mise se spustio u sakristiju gdje su papa i njegov tajnik molili srednji čas. Od pape je dobio na poklon krunicu. Mnogi su gradovi htjeli da Ivan Pavao II. bude njihov počasni građanin, no on to nije prihvaćao, kazao je generalni vikar i dodao da je papa prihvatio postati počasnim građaninom Dubrovnika. Podsjetio je na papine riječi na kraju mise u Gružu prigodom njegovog pohoda 2003. godine. Papa je, naime, u više navrata u Rimu govorio tadašnjem dubrovačkom biskupu Želimiru Puljiću da želi doći u Dubrovnik i da učini što može da se to i ostvari. Zbog toga je rekao u Gružu: „Dugo sam želio doći u Dubrovnik i ta se moja želja danas ostvarila“. I te su riječi upisane na kamen koji se nalazi u Gospinom polju na Biskupskom dvoru.

2404 Izlozba snoviti grad 04

Izabrane tekstove o Gradu, sv. Vlahu i Ivanu Pavlu II. govorili su učenici Iva Kežić, Karla Kovačić, Antea Urljević, Ivan Đurović i Toni Đurović. Prigodne misli podijelili su mr. sc. Teo Trostman koji je kazao da je Ivan Pavao II. bio čovjek koji je gradio mostove i koji nam u tome može biti uzor u izgradnji mostova prema bližnjima, a prof. Krešimir Marković se prisjetio događaja iz vremena kada je Sveti Otac Ivan Pavao II. posjetio Dubrovnik. Govorio je o papinom oduševljenju što je posjetio Dubrovnik i o blagoslovu koji je poslao svima vjernicima, njihovim obiteljima, mladima, djeci i bolesnicima, Dubrovniku i cijeloj Hrvatskoj.

Prof. dr. sc. Katja Bakija je o Dubrovniku progovorila kroz stihove pjesnika Jure Kaštelana. U susretu s našim gradom brojni književnici tijekom stoljeća u susretu s Dubrovnikom i njegovim mirima isticali su mjeru i sklad, kazala je, a njegova bezvremenska ljepota zrcali su i u djelima njegovih slikara.

Izložbu je otvorio gradonačelnik grada Dubrovnika Mato Franković. On je kazao kako mu je čast podijeliti s prisutnima kulturu sjećanja te što se ta kultura duha sjećanja i radost zbog susreta sa svetom osobom prenosi na mlade. Prisjetio se trenutka kojega svatko pamti na svoj način, trenutka susreta sa Svetim Ocem.

2404 Izlozba snoviti grad 03

U glazbenom dijelu programa nastupili su Mješoviti katedralni zbor pod vodstvom prof. Petre Potrebice Biskup, Dječji zbor Dubrovnik s voditeljicama Paolom Dražić Zekić i Sanjom Dražić, Gabrijel Čavlina na violončelu i Ivano Urljević na kontrabasu uz mentorstvo prof. Ani Stjepanović Čavlina te Erika Kesovija na klarinetu pod mentorstvom prof. Vedrane Dizdar. Moderatorica večeri posvećene Ivanu Pavlu II. bila je Marija Đurović.

Na kraju programa djeca koja su nastupala zajedno su proglasila da je izložba otvorena.

Na izložbi su svoja djela predstavili: Dubravko Kovačević, Đuro Muhoberac, Igor Hajdarhodžić, Ivana Jovanović Trostmann, Josip Škerlj, Josip Trostmann, Loren Ligorio, Mišo Baričević, Nevenka Curić, Robert Kralj, Romana Milutin Fabris, Sanja Đurović, Teo Trostmann, Tomislav Ivanišin, Vedran Grabovac i Veronika Šulić.

 

Tekst i foto: Jelica Gjenero

Izvor: Dubrovačka biskupija

 

Radio Marija

16:30 Vijesti dana
16:45 Glazba
17:00 Povijesni i kulturni spomenici u gradu Zagrebu - tema: Spomenici naše povijesti i kulture koje nam je ostavio u baštinu sluga Božji dr. Josip Lang; ur.: dr. sc. Agneza Szabo; tekst čitaju: Emanuela Jerčić i Ivan Zaradić
17:45 Glazba

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Isklijat će mladica iz panja Jišajeva - razmatranja u Došašću

Tijekom došašća svakoga dana u 7:45 i 20:45h čitamo ulomke knjige vlč. Ilije Čabraje Isklijat će mladica iz panja Jišajeva. Dolazak pravednoga...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Ožujak 2032
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.