misa 6

U filijalnoj kapeli sv. Josipa Radnika u Dunjkovcu u župi Nedelišće, svečanim euharistijskim slavljem koje je predslavio umirovljeni biskup Josip Mrzljak, u srijedu 1. svibnja proslavljen je blagdan svetog Josipa Radnika. Kapela u Dunjkovcu izgrađena je i blagoslovljena prije 50 godina, točnije blagoslovio ju je 13. listopada 1974. pomoćni zagrebački biskup dr. Josip Salač.

Uz biskupa Mrzljaka koncelebrirali su domaći župnik vlč. Ivan Herceg, bivši župnici preč. Pavao Markač i preč. Nikola Samodol, umirovljeni svećenik vlč. Tomislav Antekolović i župni vikar Andrija Botković. Prije misnog slavlja župnik Herceg podsjetio je na gradnju kapele koja je izgrađena 1974. godine dobrovoljnim prilozima i radom cijeloga sela na inicijativu samih mještana među kojima ja glavni inicijator bio Franjo Cimerman. Istaknuo je župnik kako u spomenici stoji da je „Ovo selo, s pretežno radničkim stanovništvom, odlučilo ovaj svoj sveti hram posvetiti Sv. Josipu Radniku.“

U svojoj je homiliji umirovljeni biskup Josip Mrzljak govorio o sv. Josipu kao uzoru i zagovorniku radnika koji je svojim marljivim radom uzdržavao svoju obitelj, ali imajući uvijek pred sobom ostvarenje Božjeg plana za njega i one koje mu je Gospodin povjerio, Mariju i Isusa.

Podsjetio je biskup kako je blagdan sv. Josipa Radnika u crkvenu godinu uveo papa Pio XII. 1955. godine te da su to bile godine tzv. radničkog pitanja, godine velikog industrijskog i ekonomskog napretka. Papa je tim blagdanom želio sv. Josipa, za kojeg se u Matejevom evanđelju navodi da je bio tesar, staviti za uzor i nasljedovanje svim radnicima. Sveti Josip jasno nam govori kako treba živjeti od svoga rada, ali ne zaboravljajući da je Bog čovjeku dao zemlju na upravljanje, ali ne u vlasništvo. Bog je vlasnik i gospodar zemlje, istaknuo je biskup Mrzljak. Čovjek svojim stvaranjem treba oploditi zemlju, brinuti o njoj, uzdržavati svoj život, učiniti ga boljim, lakšim, i to sve čovjek uspijeva svojim radom i pameću, kazao je nadalje biskup, no posljednjih godina sve više dolazi do izražaja da čovjek svojim napretkom uništava zemlju zaboravljajući Božji plan i naum za svijet i čovjeka.

misa 5

Govorio je nadalje biskup Mrzljak kako čovjek može svoje sposobnosti upotrijebiti za stvaranje dobra, ali i zlo istaknuvši kako velika sredstva čovjek ulaže u naoružanje i rat, a istovremeno nepravedno raspoređuje resurse zemlje te velik dio stanovništva živi u neimaštini i bijedi.

Vrativši se na lik sv. Josipa na kraju homilije biskup je rekao kako je on u život proveo geslo koje će puno godina kasnije izreći sveti Benedikt, moli i radi. Moliti znači biti u povezanosti s Gospodinom, u toj vezi znati prepoznavati vlastiti poziv i ostvarenje Božjeg nauma, te za svoj rad tražiti blagoslov od Gospodina kako bi taj rad posvećivao naš život i bio na dobro našim obiteljima, zajednici i narodu, kazao je biskup Mrzljak.

Na kraju svete mise župnik Ivan Herceg zahvalio je svima koji su se na bilo koji način pridružili i dali doprinos proslavi ove zlatne obljetnice kapele sv. Josipa Radnika: općini Nedelišće, članovima općinskih vlasti, udrugama, članovima pastoralnog i ekonomskog vijeća, svim župnim suradnicima i župljanima Župe, posebno mještanima Dunjkovca i Pretetinca koji su i kroz svih 50 godina održavaju i obnavljali Kapelu kako bi bila dostojno prebivalište euharistijskog Isusa. Zahvalio je biskupu Mrzljaku za dioništvu u ovom slavlju, bivšim župnicima preč. Markaču, koji je 1996. godine dogradio novi zvonik kapele, i preč. Samodolu koji je brinuo o crkvenim objektima na području čitave župe za vrijeme svoje župničke službe. Zahvalio je na kraju župnik i obitelji Cofek čiji otac Mijo sa ženom i sin Anđelko sa ženom od 1992. vrše službu zvonara.

Župa Nedelišće u prigodi ove proslave izdala je i prigodnu brošuru o kapeli sv. Josipa Radnika u Dunjkovcu.

 

Izvor: Varaždinska biskupija

Radio Marija

16:45 Glazba
17:00 Povijesni i kulturni spomenici u gradu Zagrebu - tema: Spomenici naše povijesti i kulture koje nam je ostavio u baštinu sluga Božji dr. Josip Lang; ur.: dr. sc. Agneza Szabo; tekst čitaju: Emanuela Jerčić i Ivan Zaradić
17:45 Glazba
18:15 Molitva - Večernja

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Isklijat će mladica iz panja Jišajeva - razmatranja u Došašću

Tijekom došašća svakoga dana u 7:45 i 20:45h čitamo ulomke knjige vlč. Ilije Čabraje Isklijat će mladica iz panja Jišajeva. Dolazak pravednoga...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Lipanj 2031
P U S Č P S N
1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.