2024 04 08 02

U Samostanu sv. Dominika u Bologni od 2. do 6. travnja 2024. održan je redoviti godišnji susret dominikanskih provincijala i vikara Europe - IEOP (Inter-European Order of Preachers). Uz njih su sudjelovali Učitelj reda fr. Gerard Francisco Timoner III. i njegovi sociusi za Europu fr. Miguel-Angel del Rio i Alain Arnould te socius za bratski život i formaciju Juan Manuel Hernandez.

Posebnost ovoga susreta bila je što se održao u „očinskoj kući“ svih dominikanaca, budući da se u patrijarhalnoj bazilici u sklopu samostana nalazi grob sv. o. Dominika. Za Hrvate je ovo također izuzetno važno mjesto jer je na Općoj skupštini reda 1221. godine u ovom samostanu donesena odluka o slanju braće u Hrvatsko-ugarsko kraljevstvo što se drži početkom dominikanske prisutnosti na hrvatskim prostorima.

Po dolasku u Bolognu u utorak 2. travnja skupa sa samostanskom zajednicom slavljena ja večernja molitva koju je predvodio samostanski prior fr. Fausto Arici. Prema drevnom običaju, koji se u ovom samostanu njeguje i danas, braća su se nakon molitve u procesiji uputili do oltara B. D. Marije pjevajući Salve Regina. Nakon molitve upućene Kraljici Reda propovjednika o. Prior je svu braću poškropio blagoslovljenom vodom, a potom je uz himan Divne l' nade uslijedio pohod grobu sv. o. Dominika i blagoslovna molitva.

Srijeda 3. travnja započela je jutarnjom euharistijom koju je u zajedništvu s Učiteljem reda, njegovim sociusima, provincijalima, vikarima i drugom braćom predslavio fr. Slavko Slišković, provincijal Hrvatske dominikanske provincije na središnjem oltaru bazilike.

Radni dio započeo je pozdravom predsjedatelja IEOP-a fr. Łukasza Wiśniewskiega. Zatim je riječ dobrodošlice uputio je fr. Daniele Drago, provincijal Provincije Sv. Dominika unutar koje se nalazi samostan u Bologni.

Prvi dio prijepodneva bio je posvećen predstavljanju novih sociusa Učitelja reda za Europu fr. Thomasa Brogla i fr. Pavela Syssoeva, kao i razmjenom iskustava s dosadašnjim sociusima fr. Miguel-Angelom del Riom i Alainom Arnouldom. Provincijali i vikari zahvalili su dosadašnjim sociusima na mnogovrsnoj potpori koju su im pružali u Generalnoj kuriji, a novim sociusima su zaželjeli uspješan rad i obećali plodnu suradnju. Potom je uslijedila diskusija s predstavnicima mlađe braće i sestra iz Švedske, Poljske, Irske te onih koji studiraju u Rimu.

U popodnevom dijelu zasjedanja raspravljalo se o viziji Reda u Europi u idućih 10 godina. Dosadašnje iskustvo svjedoči da će Red morati znatno reducirati broj entiteta te ustrojiti zajedničke institucije na razini Europe. Proces je već započet u zemljama Beneluksa, u Italiji i Španjolskoj, ukinućem Švicarske provincije koja je postala vikarijat Francuske provincije, spajanjem Austrijske i Teutonske provincije te promišljanjem o povezivanju Češke i Slovačke provincije koje već više godina svoje novake i studente povjeravaju na odgoj Tuluškoj provinciji. Postavilo se pitanje i braća Hrvatske dominikanske provincije koja djeluju u inozemstvu, kao i same provincije u sadašnjem obliku ustroja te organizacije odgoja i obrazovanja. Učitelj reda pozivajući se na akte prethodnih Općih skupština, pozvao je braću da se ozbiljno pozabave ovim pitanjima kako ih ne bi vrijeme iznenadilo i zateklo nespremne na rezove koji u tim trenucima mogu biti bolni.

Drugi radni dan 4. travnja započeo je misom koju je na grobu sv. o. Dominika predslavio Učitelj reda fr. Gerard Francisco Timoner III. Bio je to emotivan trenutak okupljanja braća oku groba sv. Utemeljitelja, čija prisutnost se osjećala cijelo vrijeme zasjedanja. Jedna od zanimljivosti ovog susreta je što se održavao u dvorani u koju su braća tijekom Drugoga svjetskog rata premjestili Dominikov grob kako bi ga zaštitili od mogućeg uništenja tijekom bombardiranja.

Radni dio bio je posvećen početnoj formaciji. Uz dosadašnje sociuse za Europu i sociusa za bratski život i formaciju osvrt su dali provincijali koji u svojim provincijama imaju kuće odgoja i studija (Friborug, Touluse, Leuven, Dublin, Milano i Bologna). U raspravi su istaknuti i drugi oblici studiranja. Uviđena je potreba da se i na ovom polju naprave zajednički iskoraci kako bi sva braća imala jednake mogućnosti dominikanske formacije.

Popodne je bilo rezervirao za rekreativni i hodočasnički posjet Ferari, rodnom gradu dominikanca Jeronima Savonarole. Njegov spomen još uvijek je živ u ovom gradu koji je primjer renesansnog uređenja gradskog naselja. Brojne renesansne palača okružene su devetkilometarski srednjovjekovnim zidinama, a ulice i arhivi svjedoče o bogatoj povijesnoj baštini.

U petak 5. travnja misno slavlje je predvodio domaći provincijal fr. Daneiele Drago. Uslijedio je radni dio u kojemu su iznesena iskustva promjena dominikanskih struktura u Europi. O procesu ujedinjenja Teutonske i Austrijske provincije te nastanka nove Provincije sv. Alberta Velikoga u Njemačkoj Austriji govorio je provincijal fr. Peter Kreutzwlad.

O svođenju Švicarske provincije na rang vikarijata Francuske provincije govorili su provincijal fr. Nicolas Tixier i vikar fr. Didier Boillat.

O perspektivi Češke provincije, te mogućnosti da postane vikarijat Slovačke ili Tuluške provincije izvijestio je provincijal fr. Lukas Fosum.

Tijekom rasprave ukazano je na prednosti i nedostatke restrukturacije Reda u Europi, ali i njezinu nužnost. Učitelj reda osobito je naglasio kako je „vrijeme važnije od prostora“ te da se braća ne smiju vezivati uz mjesta, nego trebaju gledati poslanje naviještanja evanđelja. U tom se kontekstu očekuju i odluke Opće skupštine reda koje će se iduće godine održati u Krakovu.

Popodnevni dio rada bio je posvećen permanentnom obrazovanju i izmjenama u Konstitucijama koje predviđaju reforme dosadašnjih struktura prema odredbama Opće skupštine održane u Tultenlangu. Ovom dijelu zasjedanja pridružili su se fr. Thomas Joseph White, rektor Sveučilišta sv. Tome Akvinskog u Rimu (Angelicum) i fr. Dominik Jurczak, dekan bogoslovnog fakulteta tog sveučilišta. Predstavljene su mogućnosti dodatnog obrazovanja koje ovo sveučilište može ponuditi, a također, i osnovnog studija. Ukazano je na znatne iskorake na unaprjeđenju kvalitete studija, što je u prethodnom razdoblju predstavljalo stanoviti problem za slanje braće pa su se provincijali i vikari usuglasili kako treba osnažiti prisutnost kako studenata, tako i profesora iz različitih entiteta u studijskim centrima Reda.

Posljednji dan susreta, subota 6. travnja, misno slavlje predvidio je fr. José Manuel Correia Fernandes, provincijal Portugalske dominikanske provincije. Tijekom radnom dijela razgovaralo se o pitanju poslušnosti, o čemu već dugo nije raspravljano na razini Reda pa se ovaj zavjet postupno degradira na opcionalnost i samovolju. Razmišljalo se o ulozi poglavara, ali svakog pojedinog brata. Posebno ja istaknuta teološka dimenzija ovoga zavjeta koja, čini se, nije uvijek shvaćena na pravi način od strane mnoge braće.

Na posljednjem zasjedanju provincijali i vikari bavili su se praktičnim pitanjima ekonomije, evaluacije dosadašnjeg rada te odredili da će idući sastanak IEOP-a biti na Mlati u Uskrsnom tjednu iduće godine.

Tijekom ovoga vremena provincijali i vikari imali su prigodu međusobnog susreta i razgovora o suradnji na polju apostolata, formacije, slanja studenata na učenje jezika i dodatno usavršavanje u druge entitete, kao i osobno se susresti s Učiteljem reda fr. Gerardom i socijusima koji su odgovorni za pojedinu provinciju.

Unatoč teškim temama s kojima se susreću u svojim provincijala i vikarijatima, ali i na razini Reda u Europi, odlazak iz Bologne odvio se uz pjesmu Vrši oče što si rek'o, molitvom pomozi nas!

Izvor: dominikanci.hr

Radio Marija

18:15 Molitva - Večernja
18:25 Glazba
18:30 Svetac dana - sv. Saba, opat
18:35 Glazba

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Isklijat će mladica iz panja Jišajeva - razmatranja u Došašću

Tijekom došašća svakoga dana u 7:45 i 20:45h čitamo ulomke knjige vlč. Ilije Čabraje Isklijat će mladica iz panja Jišajeva. Dolazak pravednoga...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Ožujak 2023
P U S Č P S N
1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.