Usredotočivši se na krepost pravednosti na općoj audijenciji 3. travnja, papa Franjo je u katehezi poručio kako bez nje, nema mira. Kada se ona ne poštuje, dolazi do konflikata i uspostavlja se zakon zlostavljanja jačih nad slabijima.
Pravednost je vrlina zakona, koja nastoji ravnopravno urediti odnose među ljudima, objasnio je Papa. Njezin je cilj da se u društvu prema svakome postupa prema njegovom dostojanstvu. Ali već su drevni učitelji učili da to zahtijeva i druge kreposti koje pridonose dobrom suživotu među ljudima, kao što su dobronamjernost ili ljubaznost.
Krepost je to koja djeluje u malim i velikim stvarima - ne tiče se samo sudnica, već i etike koja odlikuje naš svakodnevni život, poručio je Papa.
Poluistine, podmuklosti kojima se želi prevariti druge, prešućivanja koja skrivaju prave namjere nisu stavovi u skladu s pravednošću. Pravednik je čestit, jednostavan i iskren, ne nosi maske, predstavlja se onakvim kakav jest, istinoljubiv je u govoru. Riječ „hvala“ često mu se nađe na usnama: on zna da, koliko god se trudili biti velikodušni, drugima uvijek ostajemo dužni. Ako volimo, to je i zato što je nama prvima iskazana ljubav.
Analizirajući opise pravednika u predaji, Sveti Otac je kazao kako takva osoba ne brine samo o individualnoj dobrobiti, već želi dobrobit cijelog društva. Pazi na svoje vladanje da ne bude štetno prema drugima - ako pogriješi, ispriča se. U nekim situacijama on čak žrtvuje osobno dobro kako bi ga stavio na raspolaganje zajednici. Želi uređeno društvo, gdje ljudi daju ugled položajima, a ne obrnuto. Voli odgovornost i uzoran je u življenju i promicanju zakonitosti. Nadalje, pravednik se kloni štetnog ponašanja poput klevete, lažnog svjedočenja, prijevare, lihvarstva, ruganja i nepoštenja. Drži riječ, vraća posuđeno, isplaćuje pošteno radnicima plaće, pazi da ne iznosi nepromišljene sudove o bližnjemu, brani dobar glas i dobro ime drugih.
Pravednici nisu moralisti koji preuzimaju na sebe ulogu cenzora, nego čestiti ljudi koji su „gladni i žedni pravednosti“ (Mt 5, 6), sanjari koji u srcu čuvaju želju za općim bratstvom. A za tim snom, posebno danas, svi imamo veliku potrebu, zaključio je Papa.
Nakon kateheze, Sveti je Otac ponovno uputio apel za prekid vatre na pojasu Gaze.
Izražavam duboko žaljenje zbog poginulih volontera koji su dijelili humanitarnu pomoć u Gazi. Molim za njih i njihove obitelji. Ponavljam apel da se iscrpljenom i napaćenom civilnom stanovništvu omogući pristup humanitarnoj pomoći i da se taoci odmah oslobode. Izbjegavajmo svaki neodgovorni pokušaj širenja sukoba u regiji i radimo na tome da ovaj i drugi ratovi koji nastavljaju donositi smrt i patnju u tolike dijelove svijeta što prije završe.
Podsjetio je i neka se ne zaboravi napaćena Ukrajina. Spomenuo je kako u rukama drži krunicu i Novi zavjet jednog 23-godišnjeg vojnika koji je poginuo u ratu. „Volio bih da u ovom trenutku svi zašute, misleći na ovog dječaka i mnoge druge poput njega koji su poginuli u ovom ratnom ludilu. Rat uvijek uništava. Mislimo na njih i molimo se“, pozvao je Papa.
Ratom pogođene zemlje povjerio je Gospodinu i u svom obraćanju poljskim hodočasnicima, te je Papa podsjetio na nadolazeću Nedjelju Božjeg milosrđa pozivajući neka nikada ne zaboravimo na Božju ljubav.
(Vatican News - ika)
