DSC03519

Na Uskrsni ponedjeljak, 1. travnja 2024. biskup Antun Škvorčević pohodio je u pratnji tajnika Mateja Silukovića Dom za stare i nemoćne osobe u Velikoj i ondje predvodio euharistijsko slavlje za njegove djelatnike i korisnike. Na početku slavlja pozdravila ga je ravnateljica Mirjana Novak, zahvalila mu na svim njegovim dosadašnjim posjetima, obećala molitvenu potporu, te mu u svoje i u ime djelatnika i korisnika Doma čestitala Uskrs. Pozdravljajući sudionike slavlja riječima Uskrslog Gospodina: «Mir vama!», biskup je kazao da je mir stvarnost koju samo Bog može darovati. Doduše, mi svojim ljudskim sredstvima možemo učiniti da utihne oružje i da bude mir oko nas, no ne možemo samima sebi dati mir u duši, jer on je punina koju samo Bog može udijeliti. Uskrs je upravo to: Isusova prisutnost u nama, sklad sa sobom, s Bogom i sa stvarnošću oko nas, ustvrdio je biskup. Pozvao je sudionike slavlja neka požele da se takav Uskrs danas dogodi u njima, moleći Boga da pomogne kako bi se ta želja uistinu i ostvarila.

U homiliji biskup je kazao sudionicima slavlja kako su zacijelo primijetili da u današnjim svetim čitanjima postoje dva pristupa događaju Isusova uskrsnuća: jedan koji je vezan za novac, a drugi povezan sa srcem punim osjetljivosti koja prepoznaje i vjeruje Prisutnosti. Podsjetivši da je i Juda Iškariotski odabrao prvi način u pristupu Isusu, jer ga je poljupcem izdao za trideset srebrnjaka, naglasio je da je imao džep pun novca, ali ispražnjeno srce od kojeg nije mogao živjeti, te je skončao u očaju. Takvi su u današnjem evanđeoskom prikazu bili i oni koji su Isusa osudili i razapeli, potkupivši novcem rimske vojnike da prošire laž kako su učenici ukrali Isusovo mrtvo tijelo iz groba, nekamo ga sakrili i sada naviještaju da je on uskrsnuo od mrtvih, ustvrdio je biskup. Napomenuo je kako se navedena laž nije mogla održati pred inicijativom Uskrsloga koji se najprije ukazao ženama pristiglima na njegov grob, uvjerivši ih da je živ a potom i svojim učenicima i drugima. Oni su postali njegovi svjedoci, kako smo čuli u prvom čitanju iz Djela apostolskih, koje donosi dio Petrova govora na Pedesetnicu, kad je Duh Sveti sišao na apostole i uveo ih u jasnoću s obzirom na ono što se dogodilo s Isusom, ustvrdio je biskup. Što se zbilo učenicima u pogledu uskrslog Isusa obrazložio je općeljudskim duhovnim iskustvom prijateljstva i povjerenja kao stanja nečije mogućnosti i spremnosti da se susretne s drugima u potpunoj otvorenosti i dobrohotnosti. U takvom duhovnom stanju i mi danas možemo susresti Uskrslog Gospodina. Biskup je pozvao sudionike slavlja da se ovoga Uskrsa otisnu od usredotočenosti na sebe same te budu još budniji srcem, povjerenjem, plemenitošću, dobrotom i ljubavlju prema Bogu i bližnjemu. I ovom je prigodom kazao da je najteže kad netko oboli od samoga sebe, od svoje sebičnosti, zatvorenosti i isključivosti koje mu ne dopuštaju susresti drugoga u njegovoj posebnosti. Izrazio je uvjerenje da sudionici slavlja vjerom žive posvemašnju otvorenost za Boga te shvaćaju kako je Isus Krist postao čovjekom da bi u smrti sebe predao za nas, i na taj nas način oslobodio osuđenosti na smrt. Poželio je da u njihovim srcima uskrsne ono što je Božje i njegova pobjeda života, koja je započela u njihovu krštenju.

Nakon svete pričesti sudionici slavlja predvođeni biskupom izmolili su Molitvu za Požešku biskupiju. Na svršetku misnog slavlja biskup je poručio nazočnima da ih je uskrsli Gospodin, pobjednik nad smrću i ovom svetom misom želio uvjeriti kako nisu sami na svom životnom putu, nego da je on trajno s njima, a osobito u onom najvažnijem trenutku kad u smrti odlažemo ovozemaljsku prolaznost i prelazimo u njegovu vječnost. Zamolio je Gospodina da im svima udijeli sigurnost u srcu, da hodeći s njime nikada neće biti izgubljeni, nego spašeni. Svima njima, kao i djelatnicima Doma na čelu s ravnateljicom, zahvalio je što nastoje jedni drugima biti dobri i što se trude međusobno dijeliti ono što Božjega nose u svojim srcima. Kazao je kako je tijekom dvadeset i sedam godina vršenja službe požeškog biskupa rado redovito dolazio k njima za Božić i Uskrs, te da je svaki dolazak za njega uvijek bio duhovno obogaćenje.

Izvor: Požeška biskupija

Radio Marija

09:00 Schönstatt - to sam ja! - ur. i vod.: Nada Pribanić
09:45 Glazba
10:30 Marulova kolijevka - tema: Epigrafički natpisi na iskopinama Salone (Izložba "Memento mori"); gost: Nino Švonja, kustos Epigrafičke zbirke Arheološkog muzeja Split; ur. i vod.: Zdravka Andrijašević
11:15 Glazba

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

P. Niko Bilić - uz današnje Evanđelje: Judine škude (Mt 26,14-25)

Danas, u srijedu Velikoga tjedna u središtu evanđelja stoji izdaja i Judine škude. Evanđelju po Mateju zahvaljujemo precizan podatak o 30...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Travanj 2024
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.