Nadbiskup Kutleša predvodio Misu večere Gospodnje2024 26

Zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša predvodio je Misu večere Gospodnje na Veliki četvrtak, 28. ožujka u Bogoslužnom prostoru bl. Alojzija Stepinca. Na misnom slavlju koncelebrirali su pomoćni biskupi mons. Ivan Šaško i mons. Mijo Gorski, kanonici Prvostolnog kaptola zagrebačkog, prebendari Prvostolne crkve zagrebačke, ravnatelj Ustanove za uzdržavanje klera preč. Ivica Budinšćak, rektor Nadbiskupskog bogoslovnog sjemeništa preč. Željko Faltak i odgojitelj vlč. Josip Đurin, ravnatelj Nadbiskupijskog pastoralnog instituta preč. Ivan Lukić, umirovljeni svećenik vlč. Gojislav Kovačić, asistent na KBF-u vlč. Marko Vuković te nadbiskupski tajnik vlč. Andrija Miličević.

Propovijedao je mons. Mijo Gorski koji se osvrnuo na riječi koje se izgovaraju u svakoj euharistiji, "Tajna vjere, označavajući tako neshvatljivo otajstvo Božje ljubavi po kojem Krist ostaje trajno prisutan u svijetu". Nadodao je da se "bez vjere ne može slaviti euharistija. Možemo biti prisutni obredu svete mise, ali, slaviti može samo onaj tko čvrstom vjerom vjeruje da se Krist u euharistiji utjelovljuje pod prilikama kruha i vina, tko vjeruje da je on dao vlast i nalog apostolima i cijeloj Crkvi da to čine njemu na spomen, tko prihvaća čin Isusove ponizne ljubavi pranja nogu kojim potvrđuje svoje riječi."

"Vidljivi oblik u kojem se događaju otajstva naše vjere ustanovljenje euharistije, svećeničkog reda i zapovijedi ljubavi je večera, odnosno, blagovanje. Ljudi su od najstarijih vremena zajedničkoj gozbi pridavali vrijednost nečeg svetog. Naime, zajedničko blagovanje u obitelji i među prijateljima nije tek uzimanje hrane radi održanja tjelesnog života. Ono ima višestruku dimenziju", rekao je biskup Gorski i nastavio da zajedničko blagovanje stvara bliske i prijateljske odnose, kao i svete veze kako između sudionika gozbe tako i prema Bogu te da "odijeljenost od stola povlači za sobom i odijeljenost od ljudi. U vremenu samoživih i samodostatnih, ali baš zato i nesretnih i osamljenih ljudi, prvi korak ka povratku u zajednicu jest zajedničko blagovanje."

Biskup je naglasio da je "Posljednja večera i svaka euharistija kao završna priprava za onu gozbu u kojoj ćemo spašeni, zajedno s njime kušati novo vino u Kraljevstvu Božjem. Blagujući dakle žrtveni prinos mi se sjedinjujemo s Kristom, imamo udjela u njegovoj žrtvi i stvarno zajedništvo s Bogom da nitko ne pogine nego da ima život vječni. To je naša popudbina po kojoj će i naša smrt biti dragocjena u očima Gospodnjim."

"Isus je te večeri u našim srcima svojom krvlju ispisao novi zakon: Zapovijed vam novu dajem: ljubite jedni druge kao što sam ja vas ljubio. Kad kaže, ovo činite meni na spomen ne misli da to ponavljamo samo u obredu, nego da činimo što je on činio, da služimo, a služenje podrazumijeva drugoga, zajednicu. Zato euharistija nije moguća bez zajednice, tj. Crkve u kojoj se jedni drugima darujemo u ljubavi, sve do žrtve. Zato se pretvorba treba događati ne samo pod prilikama kruha i vina, nego u nama, u našem duhu i tijelu. Da se, nasljedujući Krista, jedni drugima darujemo kao zalogaj kruha i čaša vina, odnosno da budemo jedni drugima život i radost. Zato euharistija ne završava u crkvi nego se kao dar produžuje u svestranu djelatnu ljubav koja se ne iscrpljuje samo u organiziranom Caritasu; nego nadilazi formalne okvire crkvenog djelovanja. Jer ljubav je domišljata u služenju. Tako po našem služenju Krist dolazi do onih koji su ljubavi najpotrebniji", istaknuo je biskup Gorski.

Na kraju homilije biskup Gorski pozvao je okupljene na konkretnu ljubav, istaknuvši da ljubav koja nije konkretna nije Isusova ljubav. "Civilizacija ljubavi koju smo po Isusovom nalogu dužni izgrađivati i koja je nasušno potrebna ovom sukobljenom svijetu, gradi se od konkretnih djela ljubavi, a ne od općih načela. Euharistija je nerazdvojna od djelovanja. Naime, pričešćujemo se da bismo mogli služiti i služimo da bismo se mogli pričešćivati."

Misa večere Gospodnje završila je prijenosom Svetotajstva u pokrajnje svetohranište, gdje se Nadbiskup u zajedništvu s pomoćnim biskupima, prezbiterima i okupljenim vjernicima zadržao u klanjanju u tišini.

Misno slavlje pjesmom je animirao katedralni mješoviti zbor, pod vodstvom Matije Škvorca.

Obredi Velikog petka u Bogoslužnom prostoru bl. Alojzija Stepinca započet će u 18 sati, a Vazmeno bdjenje na Veliku subotu u 20 sati. Središnje svečano misno slavlje na Nedjelju Uskrsnuća Gospodnjega predvodit će zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša u 10 sati.

Izvor: Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije

Radio Marija

17:00 Povijesni i kulturni spomenici u gradu Zagrebu - ur.: dr. sc. Agneza Szabo
17:45 Glazba
18:15 Molitva - Večernja
18:30 Svetac dana - sv. Bernardica Soubirous

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Riječ Gospodnja - homilija apostolskog nuncija mons. Giorgia Lingue

Na Veliku subotu u 18:30 h i u nedjelju u 9:00 hu našem je programu Riječ Gospodnja – homilija apostolskog nuncija mons. Giorgia Lingue. Čitanja: Dj...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Travanj 2024
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.