simpozij 2024 10 12

Treći Simpozij za Život i Obitelj udruge „Hrvatski pokret za život i obitelj“ održan je 23. ožujka 2024. u dvorani samostana hercegovačkih franjevaca u zagrebačkoj Dubravi (Avenija Gojka Šuška 2).

Naša Ivka Malkoč Bastašić vodila je program i modrirala dva panela na teme "Obitelj s više djece - je li poželjna u suvremenom društvu i koji su izazovi?" i " Kako uskladiti majčinstvo i karijeru - je li emancipacija olakšala položaj žena ili ga dodatno otežala?". U glazbenom dijelu nastupila je Bonnie Dučić, ujedno sudionica prvog panela.

simpozij 2024 13

Ivka Malkoč Bastašić u uvodnoj je riječi istaknula da je cilj ovog trećeg simpozija bio okupiti istaknute pojedince i udruge koji se zalažu za zaštitu prava nerođene djece, očuvanje obitelji i tradicionalnih vrijednosti. Također, cilj Simpozija je okupiti i ujediniti vjernike različitih kršćanskih denominacija te ih potaknuti da kršćanske vrijednosti žive aktivno i praktično u svojem svakodnevnom životu te je pritom najavila i dodjelu četiri priznanja Priznanja “Dr. Ružica Ćavar” koje se dodjeljuje zaslužnim pojedincima za njihov izniman doprinos zaštiti ljudskog života od začeća do prirodne smrti te promicanju obiteljskih vrijednosti i bračnog zajedništva na području Republike Hrvatske te Bosne i Hercegovine.

simpozij 2024 14

U nastavku se okupljenima obratila predstavnica organizatora, Martina Lukić, predsjednica Hrvatskog pokreta za život i obitelj te najavila dobitnike priznanja podsjetivši da je udrugu osnovala pok. dr. Ružica Ćavar sa svojim istomišljenicima prije 34 godine s ciljem zaštite ljudskog života od rođenja do prirodne smrti, promicanja obiteljskih vrijednosti te izgradnje društva kroz praktičnu primjenu i slobodno izražavanje kršćanskih vjerskih uvjerenja. S ciljem očuvanja uspomene na njezin nesebičan rad te odavanja priznanja drugima koji se zalažu za iste vrijednosti, udruga ove godine po treći put dodjeljuje “Priznanje dr. Ružica Ćavar”. „Tema našeg ovogodišnjeg Simpozija su obitelji s više djece te usklađivanje majčinstva i karijere“, rekla je Lukić.

simpozij 2024 15

Nakon uvodnih pozdrava uslijedila je dodjela Priznanja "Dr. Ružica Ćavar", a ovogodišnji laureati su dr. sc. Kati s. Amabilis Jurić, redovnica franjevka, predavačica na Katoličkom bogoslovnom fakultetu, autorica brojnih stručnih članaka i knjiga. Dodjelom ovog Priznanja željelo se odati priznanje i zahvala svim časnim sestrama ali i svim ostalim ženama koje nemaju svoju vlastitu djecu, ali svoj život nesebično žrtvuju za druge; prof. Iva Pavković, profesorica biologije i kemije, majka devetero djece; Ivani Foretić, mag. phil., majci šestero djece sa sedmim na putu koja je odlučila biti kod kuće uz svoju djecu unatoč dvostrukoj diplomi te posthumno pok. don Anti Bakoviću, hrvatskom katoličkom svećeniku, piscu, novinaru i aktivistu, ovo priznanje preuzela je njegova nećakinja gospođa Kitti Jurina koja je za tu prigodu stigla iz Njemačke.

U nastavku Simpozija okupljenima se obratila gospođa Marina Hoblaj iz Murskog Središća koja je podijelila životno svjedočanstvo brige za nezbrinutu djecu, odnosno posvjanja i udomiteljstva koje snažno promiče i zagovara. Gospođa Marina Hoblaj je zajedno sa suprugom Vladimirom Hoblajem posvojila šestero djece, od kojih većinu djece s teškoćama u razvoju jer je Marinina želja bila da posvoji djecu koja su prema mišljenjima stručnjaka bila teško posvojiva. Kroz vrijeme su ona i suprug udomili više od dvadesetoro djece te su dobitnici nagrade “Ponos Hrvatske”. Marina Hoblaj se posebice zalaže za promicanje prava osoba romske nacionalnosti te je bila jedan od glavnih aktera u projektu Razvoj udomiteljstva za djecu romske nacionalnosti. Od 2013. godine predsjednica je Udruge udomitelja djece Međimurja te se bavi promicanjem prava udomitelja i smještenih korisnika. Gospođa Hoblaj podsjetila je kako “ima mnogo djece koja su životno ugrožena u svojim obiteljima, a udomitelja je premalo. Trenutno imamo u našoj kući desetero djece. Nije naporno kao što možda izgleda. No, ako Boga stavim na prvo mjesto u danu, u tim trenutcima tišine, pročitam nešto iz Biblije, tada moj dan prođe mnogo jednostavnije i lakše uz Njegovu pomoć. Spasiti jedno dijete mnogo je više nego ne učiniti ništa“. Nakon izlaganja gospođe Hoblaj, prikazan je video prilog o tome kako izgleda život njihove velike obitelji.

simpozij 2024 16

Nakon glazbenog predaha slijedila je prva panel rasprava o izazovima obitelji s sviše djece.

Dr. sc. Kata s. Amabilis Jurić, premda nema svoje vlastite djece svoj život nesebično žrtvuje za druge. Posvjedočila je anegdotu nakon Domovinskog rata kada joj je prišla gospođa trudna s trećim djetetom rekavši da je odlučila da neće zadržati svoje dijete. Sestra Amabilis je odgovorila „ ti ćeš roditi to dijete, a ja ću se brinuti za njega. Bog će već providjeti. Doista, nakon rođenja tog djeteta, sjetila sam se svoga obećanja i došla k njoj zamolivši je da mi kaže što joj treba, a ona mi je rekla da su joj s tim trećim djetetom došli obilni blagoslovi. Providnost se nije dala nadmašiti. Uvijek im je netko pomagao“, rekla je s. Amabilis te naglasila da je dijete najveći dar Božji.

Prof. Iva Pavković ohrabrujući supružnike za otvorenost životu, istaknula je pouzdanju u Božju providnost prilikom - „Božja providnost se pobrinula da se u trenutku sa šestero djece i života u manjem stambenom prostoru te kada smo mislili da ne možemo dalje, kolege su mojem mužu rekli da postoji kuća u Dugom Selu na prodaju. Zahvaljujem dragome Bogu i prijateljima koji su se našli oko nas, konkretno jedan od njih se zove Josip, vrlo znakovito ime koji je u tom graditeljskom krugu i on je angažirao ekipu koja će podići još jedan kat ne naplativši ruke već samo materijal. Na taj smo način, uz pomoć baka i djedova i naših prijatelja uspjeli, uz povjerenje da će se Bog pobrinuti, tako i bude. Uvijek je to izazov – stambeni prostor i financije, i sve ti to treba ako misliš imati veliku obitelj, ali ja bih poručila mladim obiteljima koji žele imati više djece da se ne boje i ne misle da prvo moraju imati veliki stan i plaće da bi mogli imati više djece, a ono što je temeljno jest odnos između supružnika jer ako su oni međusobno utvrđeni u vjeri, onda se svi problemi lako rješavaju“, posvjedočila je Pavković.

simpozij 2024 5

Prof. Jelena Burazin je majka četvero djece, profesorica psihologije i psihoterapeut te ravnateljica Dječjeg doma Maestral u Splitu odnosno danas pod novim nazivom Centar za pružanje usluga u zajednici Maestral. Društveno je vrlo angažirana te često predaje na javnim predavanjima na teme majčinstva i odgoja djece. Njezin životni moto je “radi, moli, voli”. U svojem izlaganju je poručila, između ostalog, da u društvu postoji stigma da su u dječjim domovima zločesta djeca. Nezbrinuta djeca odgovornost su cijelog društva, naše župne zajednice, briga su sportskih klubova u našoj okolini, odgovornost su svih nas jer sutra će to dijete biti vaš susjed, zaposlenik, mi im moramo dok su mali svi zajedno pomoći, prihvatiti ih, ljubiti ih da bismo imali dobru djecu“, poručila je prof. Burazin.

Bonnie Dučić je američka misionarka udana za hrvatskog pastora, majka četvero djece koje je sama školovala kod kuće, voditeljica vjeronauka Crkve cjelovitog evanđelja i glazbenog sastava „Bez kompromisa“, a u svojem je izlaganju govorila o obrazovanju djece kod kuće te pravnim bitkama koje vodi u namjeri da svoju djecu odgaja i školuje kod kuće. Pritom je naglasila da žene koje žele obrazovati svoju djecu kod kuće trebaju razmisliti i vidjeti imaju li prije svega želju školovati djecu same, imaju li potencijala i ustrajnosti u tom putu. „Homeschooling je poziv. Nije svaka mama za to. Imaju majke koje žele ići na posao, pa neka idu i imaju karijeru, ali one koje osjete poziv da budu doma s djecom, i osjete taj poziv od Boga u sebi, onda neka budu doma s djecom“, rekla je Dučić.

simpozij 2024 7

Drugi dio Simpozija bavio se pitanjima majčinstva i karijere odnosno je li emancipacija olakšala život i položaj žena ili ga je dodatno otežala što je bila i tema druge panel rasprave.

Jedna od sudionica bila je političarka Marijana Petir, po struci profesorica biologije i teologinja. Politikom se počela baviti još krajem 90-tih godina kada je vodila ekološku udrugu «Zeleni Moslavine», koja se borila protiv širenja GMO-a te se s uspjehom usprotivila planiranoj gradnji nuklearnog otpada na Moslavačkoj gori. Obnašala je dužnost zastupnice u Hrvatskom saboru čak u tri saziva te je bila zastupnica u Europskom parlamentu. Gospođa Petir uživa veliki ugled u kršćanskim krugovima u Hrvatskoj , a posebno kada se pokazala dosljednom katoličkom političarkom, za razliku od brojnih drugih zastupnika iz konzervativnih stranaka, te je u srpnju 2008. bila jedina protiv predložene formulacije Zakona o suzbijanju diskriminacije. U njenom političkom radu ističu se teme zaštite okoliša, poljoprivrede, revitalizacije sela, zaštite vjerskih sloboda te ženskih prava. U svojem izlaganju posebno je istaknula niz mjera i promjena Zakona koji su išli ka implementaciji direktive o uspostavi ravnoteže između privatnog i poslovnog života, a koji su se ostvarili tijekom njezina mandata pa i inicijative.

simpozij 2024 9

„Uglavnom se bavim sa, ako tako mogu reći, marginaliziranim skupinama žena u društvu, kao jednu od mjera za uspostavu ravnoteže između poslovnog i privatnog života, na moju inicijativu izmijenjen je Zakon o trgovini kako bi se uvela slobodna nedjelja i dostojanstveno radno vrijeme za sve zaposlene u trgovinama, a koju većinu čine žene, njih oko 140 tisuća. Ovo je treći put u dvadeset godina na moju inicijativu mijenjan taj Zakon. Zakon je zaživio. Mislim da je to jedna od vrlo važnih mjera zbog toga što u našoj kršćanskoj civilizaciji je dan koji je u tjednu slobodan uvijek bio nedjelja. On je kao takav priznat i u sekularnim državama koje se vole dičiti svojom sekularnošću, a kod nas je bilo dozvoljeno da 24 sata dnevno 365 dana u godini trgovine rade što sam smatrala da je potpuno bespotrebno imajući u vidu da su neke žene počele raditi u trgovini sa svojih 18 godina i ako rade u takvom ritmu bez odmora, neprekidno da će sa 45 godina u vrlo zabrinjavajućem zdravstvenom stanju, a tada neće biti na korist sebi, obitelji niti državi“, rekla je Petir.

simpozij 2024 1

Na Panelu je sudjelovala i gospođa Ivana Foretić koja je govoreći o odluci da iako je završila dva fakulteta ostane kod kuće istaknula - “Pokušala sam u balans donijeti svoje služenje obitelji i nakon toga služenje zajednici. Konzultiram se s mužem, nas dvoje s Bogom i vidim nakon toga prostor za neko djelovanje. Više bih taj aktivizam nazvala evangelizacijom jer sam najviše u tim duhovnim krugovima otvorena za svjedočanstvo sama ili s mužem. Što se tiče emancipacije žena, na drugačiji način gledam valove feminizma i pojam emancipacije, kada je iza mene žena koja je najviše emancipirana je žena koja je meni Majka, koju kroz duhovnu stvarnost gledam kao uzor. Stoga bi moje poimanje emancipacije značilo suobličavanje Njoj, Ženi jednoj, savršenoj koja je meni jedini uzor. Ne želim nikoga uvrijediti, ali politike, naš trud, udruge, svi lijepi simpoziji jesu jedno ništa ako nećemo biti otvoreni Bogu. Za koga ćemo donositi mjere, graditi vrtiće, zakone, ako će nam gradovi biti prazni? Ta otvorenost životu i povjerenje Bogu koje mu dajemo je po meni broj 1 koji mi se u životu pokazao kao jedina smjernica“, poručila je Foretić.

simpozij 2024 8

Na Panelu je sudjelovala i gospođa Diana Kobas Dešković – Diana je majka dvoje djece; direktorica je i osnivačica tvrtke za strateško savjetovanje Spona Code. Osnivačica je i autorica MAMFORCE© standarda koji evaluira rodnu ravnopravnost i integraciju poslovnog i privatnog života na radnom mjestu. Diplomirala je psihologiju i magistrirala organizacijski razvoj na Sveučilištu u Zagrebu te završila MBA na IE Business School u Madridu. Smatra da su žene važan i nezamjenjiv talent i strastveno se zalaže za rodni balans u radnom okruženju.

Gospođa Ljiljana Dragić, predsjednica udruge Hrvatske mati, majka triju djevojčica, nakon smrti supruga postala je korisnica Mjere roditelj-odgajatelj koja joj je omogućila da prebrodi najteže razdoblje njezinog života i bude uz svoju djecu; danas se aktivno bori za povratak te mjere i zastupa prava majki koje su ostvarile pravo na korištenje te mjere.

simpozij 2024 17

Mjera Roditelj-odgojitelj je pomogla ne samo u obiteljima, pomogla je u povećanju demografske slike grada Zagreba jer prema posljednjim podatcima vidimo da se manje ljudi odlučilo na treće dijete otkada je ukinuta. Ta je mjera davala ipak neku sigurnost ženama koje bi se odlučile na rođenje trećeg djeteta. Dosta je tu bilo utjecaja da se ne rade pobačaji jer mi je gospodin Šterc rekao kada je bio na Simpoziju ginekologa i otvoreno postavio pitanje o skupini žena koje najčešće rade abortuse. Ginekolozi su mu rekli da je to u najvećem postotku žene koje ostanu trudne s trećim djetetom. Predizborna kampanja sadašnjeg gradonačelnika je bila odlično odrađena, uz malo ispunjenih obećanja. Između ostalog, jedno od obećanja bilo je revitalizacija te mjere. Ta mjera nije bila savršena jer smatram da se ne bi trebale raditi zabrane ženi da uopće ne odlazi na posao ili da dijete ne smije biti u kolektivu, i tu se moglo svakakvih korekcija napraviti, međutim oni su tu kampanju protiv natalitetne mjere počeli raditi mnogo ranije, a mi to nismo primijetili“, rekla je Dragić na kraju naglasivši da ima informacije od majki koje imaju više djece da ih u parkovima pogrdno nazivaju. „To je rezultat te medijske propagande“, istaknula je Dragić.

simpozij 2024 4

U panelu je sudjelovao i Marko Milanović Litre, koji je došao umjesto gospođe Vesne Vučemilović koja je u prošlom sazivu Hrvatskog sabora bila predsjednica Saborskog odbora za obitelj, mlade i sport.

Naposljetku se okupljenima obratila predsjednica Hrvatskog pokreta za život i obitelj, Martina Lukić rekavši da ako i jedna osoba nakon ovog Simpozija odlučiti pouzdati se u Božju providnost i prihvatiti jedno dijete više u svoju obitelj, bilo da je to biološko dijete ili posvojeno odnosno udomljeno dijete, „možemo biti zadovoljni i reći da smo ispunili cilj. Također, ako će makar i jedna majka ili otac odlučiti ostati doma uz svoje dijete koliko je to moguće i u okviru prava koja im u vezi toga jamče naši zakoni pokušati ostvariti što bolju ravnotežu između brige o obitelji i karijere, također smo ispunili cilj“.


Radio Marija

15:45 Glazba
16:30 Vijesti dana
17:00 Povijesni i kulturni spomenici u gradu Zagrebu - ur.: dr. sc. Agneza Szabo
17:45 Glazba

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Riječ Gospodnja - homilija apostolskog nuncija mons. Giorgia Lingue

Na Veliku subotu u 18:30 h i u nedjelju u 9:00 hu našem je programu Riječ Gospodnja – homilija apostolskog nuncija mons. Giorgia Lingue. Čitanja: Dj...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Travanj 2024
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.