P1410067

U Marijanskom svetištu i Duhovnom centru Vepric u srijedu, 21. veljače, upriličena je korizmena rekolekcija svećenika Splitsko-makarske nadbiskupije na kojoj se okupilo oko 130 svećenika u zajedništvu sa splitsko-makarskim nadbiskupom i metropolitom mons. Zdenkom Križićem.

Rekolekcija je započela molitvenim dijelom u kapeli Milosrdnog Isusa. Pokorničko bogoslužje i ispit savjesti predvodio je don Ivan Čotić, župnik Župe sv. Mihovila iz Kaštel Kambelovca. Nakon pokorničkog bogoslužja svećenici su imali mogućnost za svetu ispovijed. Potom je euharistijsko slavlje predvodio nadbiskup Zdenko Križić u koncelebraciji s generalnim vikarom mons. Franjom Frankopanom Velićem, pastoralnim vikarom mons. Nedjeljkom Antom Ančićem, svojim tajnikom don Renatom Pudarom te ostalim svećenicima.

U prigodnoj homiliji mons. Križić govorio je o biblijskom liku Joni s aspekta njegove srdžbe, koja se napose očituje u zadnjem poglavlju te male biblijske knjižice. Istaknuo je da smo svi mi često jako slični Joni u njegovom teško razumljivom ponašanju. Njegovo nerazumljivo ponašanje proizlazi iz toga što je bijesan na Boga jer milosrdan prema Ninivljanima. Drugi veliki razlog Jonine srdžbe je jedan bršljan koji mu je stvarao hlad te je naglo usahnuo. Jonini osjećaji su posve čudni i nenormalni. Upada u tešku depresiju zbog toga što je jedan grad spašen od nesreće. Potom ga obuzima velika radost i zadovoljstvo zbog toga što je nikao jedan bršljan koji mu je pravio hladovinu, a onda opet kada je bršljan usahnuo u njemu je uskipio bijes do te mjere da želi umrijeti i uništiti samoga sebe.

„Zar zbilja ima razloga tvojoj tako velikoj srdžbi zbog jednog običnog bršljana? Zar bi ti zbog toga dao svoj život? Vidiš li da zbog toga riskiraš infarkt?“, upitao je propovjednik te nastavio, „Jona ostavlja dojam čudnog čovjeka koji zbog jedne sitnice ide u euforiju, a onda opet zbog sitnice gubi svaku volju za životom. Da, to su ljudski paradoksi i kontradikcije. Ovakva ponašanja nisu rijetkost u našem životu. Krajnje dramatiziranje malih uvreda ili nesuglasica, sitnih neuspjeha ili neispunjenih želja. Da zlo bude gore redovito se, nakon naših sličnih provala srdžbe, počnemo uvjeravati sebe i druge kako smo imali pravo kada smo tako reagirali“, istaknuo je nadbiskup Križić.

Bog traži da imamo normalan kriterij s obzirom na proporcije onoga što je važno, odnosno da imamo toliko mudrosti i smisla da razlikujemo važnih od banalnih stvari. Rezultat je redovito suprotan. Jona želi tragediju Ninivljanima, a on završava u njoj. I to tako redovito bude. Bog Ova biblijska knjiga završava pitanjem na koje biblijski pisac ne daje odgovor, ali nas potiče kako bismo bolje razumjeli sami sebe kako često u životu dajemo neizmjernu vrijednost i značenje nekoj svojoj posve nevažnoj stvari, zbog koje se možda ponekad i razbolimo ili uđemo u rat s drugima, pa i sa samim Bogom.

„Inat i prkos mogu biti tako veliki da osoba postane nesposobna razumjeti i ono što je, koliko-toliko, svakoj normalnoj osobi posve jasno. Istina je, doduše, da naše mane ili grijesi, u kojima ustrajavamo, imaju moć da nam pomrače um i učine nas nesposobnim za normalno razlučivanje. I Jona, kao i svatko od nas, u svjesnom opiranju istini Božjoj, sve više raste u pomračenju uma i postaje sve nesposobniji razumjeti male poteškoće. Ako Bog kaže za Ninivljane, da su zbog svojih zala došli u stanje da ne razlikuju desno i lijevo, u to stanje je stigao, nekada pravovjerni, Jona. Put od pravovjernosti do poganstva nije tako velik i lako ga se prijeđe“, kazao je.

„Da li ti je barem sada žao zbog tolikih srdžbi na braću ili sestre, a možda i na Boga, i zbog tolikih bezveznih 'bršljana' zbog kojih se znala usijati tvoja glava? Odgovor mora dati svatko od nas“, zaključio je nadbiskup.

U multimedijalnoj dvorani Svetišta, na radnom dijelu susreta kojeg je moderirao mons. Nedjeljko Ante Ančić, razmišljalo se o najnovijem dokumentu iz Tajništva Sinode. Predavanje, pod naslovom „Prema završnici Sinode o sinodalnosti u Crkvi“, održali su prof. dr. sc. don Alojzije Čondić te mag. don Danko Kovačević. Nakon XVI. redovne opće skupštine Biskupske sinode, koja se održala u listopadu prošle godine, objelodanjeno je „Sažeto izvješće. Sinodalna Crkva u poslanju“ kao svojevrsni poticaj i prijedlog za završno razdoblje i drugi dio Sinode, koji će se održati u listopadu ove godine. Sinodska se skupština suočila s pitanjima od velikoga značenja za Crkvu, od kojih se neka moraju rješavati na razini cijele Crkve i u suradnji s dikasterijima Rimske kurije, a neka na mjesnoj razini. Na taj način i splitsko-makarska Crkva, pozvana je razmišljati o vidovima „Sažetoga izvješća“, polazeći od temeljenoga pitanja, koje je postavilo Glavno tajništvo: Kako biti sinodalna Crkva u poslanju?

Predavači su govorili o raznim putovima i sredstvima, koja treba usvojiti kako bismo posvijestili sebi i vjernicima smisao poslanja i naviještanja Isusa Krista u suvremenomu svijetu. Istaknuli su da papa Franjo poziva Crkvu na obnovu struktura, na župno pastoralne obraćanje tako da redovni pastoral bude otvoreniji i da pobudi želju za „izlaženjem“ na pastoralne „periferije“, da ne bi došlo do „crkvene zatvorenosti“. Nakon što su iznijeli upute i poticaje Glavnog tajništva iz „Sažetog izvješća“, prof. dr. sc. don Alojzije Čondić osvrnuo se na sinodalnost i pastoralno stanje u Splitsko-makarskoj nadbiskupiji. Nakon analiziranoga stanja u mjesnoj Crkvi predložio je pastoralne smjernice za rast u sinodalnosti s posebnim naglaskom na vrednovanje suodgovornosti u poslanju svih članova Božjeg naroda te promicanju i oblikovanju poslanja kroz odnose, strukture, prosudbe i odluke. U drugom dijelu izlaganja mag. don Danko Kovačević iznio je primjere dobre prakse iz američke biskupije Jefferson City. Ukratko je izložio o sinodalnosti, supsidijarnosti, solidarnosti te komunikacijskim kretanjima u toj američkoj Crkvi.

U trećem dijelu radnoga dijela raspravljalo se o novim Odredbama financijskog sustava Splitsko-makarske nadbiskupije koji se primjenjuju od početka Nove godine. Na kraju programa svećenicima se obratio generalni vikar mons. Franjo-Frankopan Velić o aktualnostima i pastoralnim aktivnostima u mjesnoj Crkvi. Susret je završio zajedničkim objedom u blagovaonici Svetišta.

Izvor: Splitsko-makarska nadbiskupija

Radio Marija

15:15 Krunica - Žalosna otajstva
15:45 Glazba
16:30 Vijesti dana
17:00 Povijesni i kulturni spomenici u gradu Zagrebu - ur.: dr. sc. Agneza Szabo

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Riječ Gospodnja - homilija apostolskog nuncija mons. Giorgia Lingue

Na Veliku subotu u 18:30 h i u nedjelju u 9:00 hu našem je programu Riječ Gospodnja – homilija apostolskog nuncija mons. Giorgia Lingue. Čitanja: Dj...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Travanj 2024
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.