Čistom srijedom ili Pepelnicom, 14. veljače započela je korizma. Misu s obredom pepeljenja, riječki nadbiskup Mate Uzinić predvodio je u katedrali sv. Vida. U propovijedi se nadahnuo korizmenom porukom pape Franje u kojoj je središnja tema sloboda, izlazak iz simboličnog „Egipatskog ropstva“ koji je trajao 40 godina. „Božji poziv na slobodu se ne iscrpljuje u jednom događaju, nego sazrijeva na jednom putu. Svaki put se sastoji od više koraka. Tako je to i s našim korizmenim putem koji također ima više koraka.“ Misu je predvodio suslavlju s generalnim vikarom Mariom Tomljanovićem, vikarom za pastoral Mariom Gerićem, rektorom sjemeništa Ivanom Devčićem te povjerenikom za mlade Ivanom Seletkovićem.
Služeći se Papinom porukom, nadbiskup je objasnio i koji su to koraci na putu slobode. „Prvi korak na tom našem korizmenom putu je vidjeti stvarnost onakvu kakva ona jest, odnosno biti realni i osjetljivi za trpljenje drugih.“ To podrazumijeva čuti vapaj mnoge potlačene braće i sestara koji se uzdiže do neba.
„Mnogo je toga što nas jedne od drugih dijeli i odvaja, niječući spone bratstva koje nas oduvijek povezuju. Želimo li novi svijet? Jesmo li spremni raskinuti kompromise sa starim? U našem se svijetu osjeća pomanjkanje nade. Pomanjkanje nade stavlja prepreku snovima i postaje nijemi vapaj koji dopire do neba i dotiče Božje srce. Ne postoji drugi način osim da nam ponestaje nada, a onda da zbog toga ne vidimo stvarnost onakvu kakva ona jest, da se objasni kako to da čovječanstvo, koje je na korak do sveopćeg bratstva i koje je doseglo razine znanstvenog, tehnološkog, kulturnog i pravnog razvoja kadrog zajamčiti dostojanstvo svima, tapka u mraku nejednakostî i sukobâ.“
Kao drugi korak na putu prema slobodi nadbiskup je istaknuo da je potrebno prihvatiti korizmu kao vrijeme obraćenja i slobode. „Obraćenje je neophodno da bi čovječanstvo koje luta moglo osjetiti dašak kreativnosti: bljesak nove nade. Nada je dijete, vjera i ljubav to dijete drže za ruku. Uče ga hodati i, istodobno, ono njih vuče naprijed. Obraćenje nas oslobađa da bismo mogli prestati biti robovi i podanici i mogli postati sinovi i kćeri. Bog ne želi podanike, nego sinove i kćeri.“ Obraćenje podrazumijeva i borbu protiv lažnih idola koji čuče u svakome čovjeku. „U toj nam se borbi više bojati idolâ u nama, nego li neprijatelja izvan nas. Idole možemo smatrati glasom zloga i njegove laži u nama. Svaki čovjek u sebi osjeća zavodljivost njegove laži: biti svemoćan, biti od svih priznat, biti ispred svih. Možemo se tako vezati za novac, za određene projekte, ideje, ciljeve, za svoj položaj, tradiciju, pa čak i za određene ljude. Umjesto da nas pokrenu, oni će nas paralizirati.“
Treći korak prema slobodi je djelovanje. „Ljubav prema Bogu i bližnjemu jedna su i ista ljubav. Ne imati drugih bogova znači zadržati se u Božjoj prisutnosti i zastati uz bližnjega od krvi i mesa.“ Podsjetio je da i Papa u svojoj poruci objašnjava kako „molitva, milostinja i post nisu tri neovisna djelovanja, nego jedan jedini pokret otvorenosti i samoodricanja“. To je novi način povezivanja s Bogom i ljudima. „Zato je osobito važno da se „molitva, milostinja i post“ ne shvate kao trapljenje, mučenje sebe da bismo ugodili Bogu ili ga umilostivili, kao da je Bog sadist koji uživa u našoj patnji, nego da nam postanu sredstva oslobođenja za novi i pročišćen odnos s Bogom, kako bismo mogli imati nov i pročišćen odnos s bližnjima i biti ono što doista jesmo.“
Djelovanje u slobodi stoga je upućeno na zajedništvo ljudi. Djelovati u korizmi znači i donijeti zajedničke odluke, rekao je nadbiskup. „Na potrebu takvih zajedničkih odluka nas podsjeća sinodalni oblik Crkve koji ovih godina iznova otkrivamo i njegujemo. Korizma nas upućuje da bi te zajedničke odluke trebale biti u opreci s prevladavajućim trendovima želimo li promijeniti svakodnevicu i život ljudi u pojedinoj sredini. One bi se trebale odnositi na naše kupovne navike, brigu za stvoreni svijet, na uključivanje onih koji su u društvu nevidljivi ili prezreni…, ali i na zajedničko razmišljanje o svom načinu života u sredini u kojoj živimo i svojemu kršćanskom doprinosu boljitku te sredine.“
Nadbiskup je uputio poziv na stvaranje novog svijeta, kao što je to i papa Franjo učinio u korizmenoj poruci, ali i ranije, na prošlogodišnjem Svjetskom susretu mladih u Lisabonu. „Tražite i riskirajte, tražite i riskirajte. U ovom povijesnom času izazovi su ogromni, jecaji bolni. Proživljavamo treći svjetski rat koji se vodi u dijelovima. Osmjelimo se gledati na naš svijet ne kao da je na umoru, nego u procesu rađanja, ne na kraju, nego na početku velikog novog poglavlja povijesti. A za to je potrebna hrabrost“ rekao je Papa studentima 3. kolovoza 2023. godine.
Na kraju je nadbiskup prenio Papin blagoslov za svetu i blagoslovljenu korizmu. „Božji blagoslov je veoma važan za uspjeh naše korizme jer bez Božjeg blagoslova i pomoći nije moguće niti krenuti na korizmeni put, a kamo li ga dovršiti i biti slobodni na Božji način. Ali nemojmo se zavaravati. To što će Bog učiniti i blagosloviti nije dovoljno. ‘Bog, koji te je stvorio bez tebe, neće te i spasiti bez tebe!’, govorio je sv. Augustin. Potrebno je i ono naše. Zato ovom blagoslovu dodajem poziv svima nama, koji pretvaram u našu molitvu Bogu, da naš korizmeni put doista bude vrijeme u kojem ćemo dozvoliti Bogu da on i ‘nas vodi kroz pustinju do slobode’. Neka naše simbolično posipanje pepelom bude vidljivi znak tog našeg pristanka.“
Nakon propovijedi, vjernici su u katedrali pristupili obredu pepeljenja uz riječi „Obrati se i vjeruj evanđelju”. Čin je to koji na početku korizme označava poziv na pokoru i obraćenje, na obnovu kršćanskog života. Podsjetimo, Pepelnica je, uz Veliki petak, za katolike jedini dan obveznog posta i nemrsa.
Izvor: Riječka nadbiskupija
