MG 5434

Biskupi Zagrebačke crkvene pokrajine, pod predsjedanjem zagrebačkoga nadbiskupa i metropolita mons. Dražena Kutleše, svoju su Pedeset i devetu sjednicu održali u utorak 13. veljače 2024. u Sisku, u Biskupskome ordinarijatu Sisačke biskupije.

Na tome su zasjedanju, dan prije početka korizme, uz Nadbiskupa metropolita sudjelovali: mons. Vlado Košić, biskup sisački, mons. Vjekoslav Huzjak, biskup bjelovarsko-križevački, mons. Bože Radoš, biskup varaždinski, mons. Milan Stipić, vladika križevački i pomoćni biskupi zagrebački mons. Ivan Šaško i mons. Mijo Gorski.

U svojoj pozdravnoj riječi sisački biskup mons. Košić, kao domaćin susreta, najprije je zahvalio za očitovane mu čestitke prigodom 25. obljetnice njegova biskupskog ređenja, a među njima posebice za slavlje u Krašiću prije tjedan dana (6. veljače) u ozračju blizine svetačkoga primjera i zagovora bl. Alojzija Stepinca. Istaknuo je i dodatni razlog izbora toga datuma. Naime, na taj je dan 2010. on uveden u službu sisačkoga biskupa. Zatim je kratko izvijestio o tijeku obnove više od trideset crkvenih zgrada na području Biskupije stradalih u potresu 2020., napomenuvši da bi u ovoj godini trebalo biti dovršeno njih dvadesetak, dok su neki obnovljeni prostori, crkve i kapele već posvećeni ili blagoslovljeni. Osim materijalne obnove – podcrtao je biskup Vlado – Sisačka biskupija ulazi u korizmeno vrijeme s pastoralnim programom misija po određenim župama, kao i s otvaranjem zasjedanja Biskupijske sinode, u nakani da to zasjedanje bude zaključeno krajem mjeseca svibnja, dok bi Sinoda završila najesen ove godine.

Nadbiskup metropolit Dražen u svome je uvodu izrazio radost i zadovoljstvo zbog susreta u Sisku te biskupu Vladi još jedanput čestitao obljetnicu biskupstva. U najavi tema sjednice, kojima je u središtu rad zajedničkih ustanova, pozornost je usmjerio na brigu za vjernike koju te institucije promiču. Osim svijesti o važnosti Međubiskupijskih crkvenih sudova, potrebna je posebna osjetljivost u pristupanju pitanjima glede duhovnih zvanja, odgoja i školovanja pitomaca i kandidata za službe u Crkvi, o čemu se skrbe Nadbiskupsko bogoslovno sjemenište i Međubiskupijsko sjemenište. Nadbiskup je pozvao na podupiranje zauzetoga rada u tim ustanovama, na jačanje izgradnje svega što je dobro te na ohrabrivanje traženja poboljšanja u susretu s poteškoćama, jer se taj rad duboko tiče budućnosti života naše Crkve.

Djelovanje Međubiskupijskih crkvenih sudova (Međubiskupijski sud prvoga stupnja i Međubiskupijski prizivni sud) u svome je izvješću predstavio sudski vikar preč. g. Josip Šalković. Osvrnuo se na ranije dostavljene statističke podatke o raznim i višeslojnim poslovima kojima se Sudovi bave, istaknuvši posebno nesebičnost djelatnika u brizi za služenje vjernicima u njihovim potrebama. Tako je vrijedno spomenuti da je tijekom prošle godine ostvareno skoro osamsto pastoralnih susreta s osobama koje su trebale neku vrstu pomoći. U svim se segmentima rada traže načini olakšavanja procesa, pri čemu je posebna dragocjenost služba pravne pomoći, pri čemu Ured za davanje savjeta besplatno savjetuje vjernike u svrhu pokretanja parnice za proglašenje ništavosti ženidbe, za što je potrebna samo preporuka župnika. Profesor Šalković osvrnuo se i na učinkovitost rada Sudova: vidljivo je da se predmeti rješavaju unutar jedne godine, navodeći da razlozi dužega trajanja postupaka ne ovise o Sudovima. Dodirnuta su neka personalna i financijska pitanja, a biskupi su raspravljali i o izazovima koje donosi iduće razdoblje. Osim izražavanja zahvalnosti djelatnicima Sudova i donošenja odluka kojima se želi pospješiti funkcioniranje Sudova, biskupi su također odlučili da će u prosincu ove godine biti organiziran prigodan spomen na 25. obljetnicu uspostave Sudova.

O životu Nadbiskupskoga bogoslovnog sjemeništa u Zagrebu izvijestio je vlč. g. Josip Đurin, odgojitelj, a prema pisanome Izvješću što ga je pripremio rektor, preč. g. Željko Faltak. Prikazana je zajednica od 65 bogoslova u godini 2023./2024., od kojih 47 iz Metropolije, dok su ostali iz većega broja nad/biskupija, ukupno čak 13. Predstavljena je zajednica odgojitelja, redovnice i djelatnici u Bogosloviji. Razmotreno je financijsko stanje i s njime povezani izazovi. Poseban je naglasak stavljen na odgojni tijek po godištima, na odgojna nastojanja, temeljenima na mjerodavnim dokumentima i na razvijanju odgojne sustavnosti. Biskupi se redovito odazivaju na pojedina slavlja u Bogosloviji, a imaju u vidu i mogući skori radni susret s odgojiteljima upravo u Nadbiskupskome bogoslovnom sjemeništu.

Preč. g. rektor Matija Pavlaković upoznao je biskupe sa sadašnjim okolnostima života Međubiskupijskoga sjemeništa. On je u svome Izvješću također predstavio svećenike koji djeluju u Sjemeništu, zatim zaposlenike, vanjske suradnike i one koji su honorarno prisutni u životu zajednice koja broji tek 15 sjemeništaraca. Naznačeni su neki od razloga smanjenja broja sjemeništaraca, a posebno se zadržalo na pristupu u radu i na vrijednim aktivnostima koje se ostvaruju. Odgoj se temelji na: suradnji s obiteljima, duhovnome životu, školskome programu, kršćanskim vrjednotama, radu s malom zajednicom, osobnome duhovnom iskustvu primjerenomu dobi i na upoznavanju s bogatim ponudama pastorala mladih. Biskupima su predstavljeni oblici promicanja duhovnih zvanja, kao što su: susreti za ministrante; ‘vikendi u Sjemeništu’, medijska prisutnost, susreti sa župnim zajednicama. Na kraju su biskupi razmotrili otvorena pitanja koja se tiču pogleda u budućnost, kako glede samoga života Sjemenišne zajednice tako i prostora na Šalati. Jasno je da sadašnje okolnosti ne treba gledati kroz prizmu nemogućnosti, nego kao novu priliku za prepoznavanje i za suradnju nošenu Gospodinovim nadahnućima.

Na kraju sjednice biskupi su utvrdili datume zajedničkih obveza i susreta u idućim mjesecima.

Izvor: Sisačka biskupija

Radio Marija

02:40 Glazba
03:30 Čitamo knjigu - p. Mirko Nikolić: "Gabrić još govori - 33 godine poslije"
04:00 Glazba
04:30 Izazovi - tema: 6. međunarodna konferencija za život pod geslom „Život, dakle, biraj!“; gošća: Petra Milković, dopredsjednica udruge Hrvatska za život; ur. i vod.: Slavica Janković, viša med. sestra

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Molitva za život - svakoga dana u 14:55h

Svakoga dana u 14:55 h molimo molitvu za život. Pridružite nam se u zajedništvu molitve za blagoslov obitelji, sklad i plodnost supružnika i...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Travanj 2024
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.