Uronjen u Krista linija novo

Uoči blagdana bl. Alojzija Stepinca, kojega u litanijama nazivamo Žarkom iskrom svećeničke duhovnosti, donosimo video-serijal o duhovnom liku našega Blaženika. U serijalu sudjeluju preč. Vlado Razum, rektor kapele Corpus Domini, te s. Marija Petra Klobučar, poglavarica Samostana Pohoda Marijina u Zagrebu.

Osim što će nam približiti duhovni lik bl. Alojzija Stepinca kroz tri teme – molitvu, euharistiju i savjest, govorit će i o kapeli Corpus Domini, njenoj povijesti i trajnom euharistijskom klanjanju koje ondje traje od 1943. godine.

Upravo je bl. kardinal Stepinac 1. listopada 1943. ondje započeo neprestano klanjanje Presvetom Oltarskom Sakramentu. U okružnici "Vječno klanjanje Presvetom otajstvu" iz kolovoza 1943. nadbiskup Stepinac piše: "U ovim danima opće kušnje i nevolje ništa nas drugo ne može spasiti nego molitva. I što se više ruku bude dizalo k nebu i revnije molilo, to više se smijemo nadati blagoslovu s neba. A najviše svakako po molitvi pred Onim, koji je rekao - bez mene ne možete ništa učiniti! Neka euharistijski Spasitelj izlije iz ovog mjesta obilje svetog blagoslova na naš grad Zagreb, čitavu našu nadbiskupiju i čitav naš hrvatski narod!"


MOLITVA


"Ne budite barem vi robovi ljudskih obzira, robovi lažnog duha vremena, koji vodi u propast. Vratite se starim lijepim i prekorisnim kršćanskim običajima. Molitva nije samo običaj, koji nam je stavljen na volju. Ne!

 Bez nje smo propali, po njoj smo sigurno spašeni. Dao Bog da to samo ne spoznamo prekasno."



S. Marija Petra Klobučar poglavarica je Samostana Pohoda Marijina u Zagrebu. U samostan je došla 2007. godine, dok su prve sestre Reda Pohoda Marijina (tri sestre i jedna kandidatica) u Zagreb pristigle 60 godina ranije, točnije 1. rujna 1947., na poziv zagrebačkog pomoćnog biskupa Josipa Lacha te uz suglasnost zagrebačkog nadbiskupa Alojzija Stepinca.

Sestre su u Zagreb došle iz Slovenije, kamo su iz sigurnosnih razloga u vrijeme Drugog svjetskog rata došle iz samostana Thurnfeld u Austriji, te su živjele u teškim uvjetima. Po dolasku u Zagreb sestre su smještene u Domu Božje Providnosti, gdje im je povjerena briga za kapelu Corpus Domini, koja je na Trešnjevci izgrađena 1941. godine u spomen na 1300. obljetnicu prvih veza hrvatskog naroda sa Svetom Stolicom i gdje je nadbiskup Stepinac 1. listopada 1943. godine uveo svakodnevnu adoraciju. Sveta kongregacija za redovnike izdala je 24. ožujka 1949. godine dekret o utemeljenju samostana, a dva mjeseca kasnije, na blagdan Marije Pomoćnice, 24. svibnja, svečani obred utemeljenja predvodio je biskup Lach, koji je bio imenovan duhovnim ocem zajednice.

Sestre su prolazile kroz mnoge kušnje. Godine 1948. oduzet im je dio zgrade u kojemu su vlasti podigle omladinski dom, a sestre su živjele u skučenom prostoru i u teškim uvjetima. Zbog toga i bezuspješnog višegodišnjeg sudskog postupka za povrat zgrade, devet sestara s tadašnjom poglavaricom vratilo se 1961. i 1962. godine u samostan Thurnfeld u Austriju, dok su u samostanu u Zagrebu odlučile ostati četiri sestre. Nakon poplave u Zagrebu 1964. godine sestrama je vraćena cijela zgrada, koju su zatim uz pomoć dobrih ljudi preuredile i prilagodile za svoj život u klauzuri.


Poglavarica s. Marija Petra kazala je kako je u dnevnicima kapele Corpus Domini zapisano kako je nadbiskup Stepinac pohodio kapelu u ožujku 1944. godine, kada je predvodio svečanu Večernju i pobožnost Križnoga puta. Također, pohodio je kapelu i u listopadu iste godine kada je ondje molio krunicu s vjernicima.

Govoreći o bl. Alojziju Stepincu, istaknula je kako je Blaženik bio molitvena duša "uronjena u Božju prisutnost. Bio je čovjek koji je otkrivao Božju prisutnost posvuda oko sebe i živio je onaj evanđeoski poziv U svako doba molite (usp. Lk 21, 36)." Dodala je kako je često u prirodi, "u tim Božjim djelima otkrivao Božji trag i potom se povlačio u molitvu poklonstva, divljenja, zahvaljivanja... Zahvaljivao je u svemu - u dobru i u zlu i uvijek se utjecao Bogu."

Blaženi kardinal Stepinac može biti uzor današnjem čovjeku, koji se često opravdava da nema vremena za molitvu, jer je kao nadbiskup, pritisnut brojnim obvezama, uvijek pronalazio vremena za molitvu. "Posebno u današnje vrijeme, kada je čovjek izgubio osjećaj za samoću, za susret sa sobom i s Bogom, on [Stepinac] pokazuje nam kako je jako bitno znati se povući u molitvu i samoću."

S. Marija Petra naglasila je osobnu pobožnost bl. Alojziju Stepincu, kojega često zaziva u raznim potrebama te dodala kako sestre željno iščekuju njegovo proglašenje svetim i posebno mole na tu nakanu. Kao posebnu milost navela je obilježavanje 80. obljetnice trajnog euharistijskog klanjanja u kapeli Corpus Domini u listopadu prošle godine, kada su sestre i vjernici imali priliku moliti pred Stepinčevim relikvijama.

Sestre Pohoda Marijina žive u klauzuri, a najbitnija u njihovom životu je molitva. "Mi smo poput Mojsija koji uzdiže ruke Bogu za ovaj narod, za cijeli svijet" i za sve nakane na koje mole. Red su osnovali sv. Franjo Saleški i sv. Ivana Franciska de Chantal 1610. godine. Samostan u Zagrebu jedini je u Hrvatskoj, a u njemu trenutno živi devet sestara - sedam koje su položile vječne zavjete te dvije kandidatice. Njihova karizma je živjeti u skrovitosti, jednostavnosti, malenosti, blagosti, odnosno, kako kaže njihov utemeljitelj sv. Franjo Saleški, "biti ponizne ljubičice jedva zamjetljive ljudskom oku, ali svojim mirisom odavati prisutnost."


Više pogledajte u videu:

 

Izvor: Zagrebačka nadbiskupija

Radio Marija

22:10 Glazba
22:30 Upoznajmo Bibliju
22:40 Glazba
23:00 Molitva - Povečerje

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Molitva za život - svakoga dana u 14:55h

Svakoga dana u 14:55 h molimo molitvu za život. Pridružite nam se u zajedništvu molitve za blagoslov obitelji, sklad i plodnost supružnika i...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Srpanj 2024
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.