Varaždinski biskup u miru Josip Mrzljak i sisački biskup Vlado Košić proslavili su u utorak, 6. veljače 2024. godine 25. obljetnicu biskupskog ređenja. Zahvalno euharistijsko slavlje u crkvi Presvetog Trojstva u Krašiću predvodio je biskup Mrzljak u zajedništvu s biskupom Košićem, zagrebačkim nadbiskupom i predsjednikom HBK Draženom Kutlešom, bjelovarskim biskupom Vjekoslavom Huzjakom, varaždinskim biskupom Božom Radošem, srijemskim biskupom koadjutorom Fabijanom Svalinom, zagrebačkim pomoćnim biskupima Ivanom Šaškom i Mijom Gorskim, umirovljenim vojnim ordinarijem Jurajem Jezerincem te brojnim svećenicima.

Na početku okupljene je pozdravio biskup Mrzljak te podsjetio kako je papa Ivan Pavao II. potaknuo na proslavu osobnih i zajedničkih jubileja. Prisjećajući se vlastitoga i biskupskog ređenja biskupa Košića, rekao je da su tada došli u Krašić moliti zagovor bl. Alojzija Stepinca. „Danas se posebno prisjećamo da je u Krašiću, u ovoj crkvi Presvetoga Trojstva svoj srebrni biskupski jubilej kao sužanj proslavio tadašnji zagrebački nadbiskup i kardinal Svete Rimske Crkve, a danas blaženi Alojzije Stepinac“, rekao je Mrzljak te još podsjetio na zapis župnika Vranekovića o spomenutoj proslavi i čestitki pape Ivana XXIII. kardinalu Stepincu. Potom je zahvalio svima prisutnima što su došli s njima zahvaliti Bogu za 25 godina biskupske službe.

U homiliji biskup Košić osvrnuo se na tekst „Žalac pastira“ na koji je naišao, a napisao ga je biskup Bartolomej de Martyribus koji je njime htio poučiti pastire kako se imaju vladati. „Veoma to podsjeća na blaženog Alojzija Stepinca jer je na sve načine i on tako postupao i već na samom početku odbijao prihvatiti biskupsku službu, a onda kada je već tako moralo biti, živio je u askezi i posve Bogu predan način. Njegove su poruke aktualne i za nas biskupe, Josipa i mene, ali i za sve biskupe i svećenike. Njegova je kritika teška čak porazna kada kaže: ‘Ne mislim da će mnogo biskupa biti spašeno, nego prije da će ih više propasti.’ Ili: ‘Jako se brinu za ono što je nevažno, a premalo se brinu za ono što je važno’“, rekao je propovjednik te dodao da bi bilo dobro poslušati i sljedeće njegove riječi „Kakav li oganj mora imati netko da zapali hladne ljude svojim ognjem? Nitko ne može biti spreman na mučeništvo ako mu Euharistija nije dala oružje za borbu“. Citiravši ove riječi biskup se potom zapitao nije li tako upravo bl. Alojziju euharistija davala tu snagu za podnošenje mučeništva.

Osvrnuvši se na pročitanu Božju Riječ, podsjetio je kako je sv. Pavao pisao Korinćanima da je „Bog milosrđa i svake utjehe jer nas tješi u svakoj nevolji da bismo i mi mogli druge tješiti“. Zatim je dodao da je takav bio i nadbiskup Stepinac. „Nije li upravo sveta misa davala snage našem blaženom Alojziju da izdrži sve navale progonstva ovoga svijeta, ucjene, sva trpljenja i nevolje? Jer njega je tješio sam Bog pa je u njemu nalazio utjehu te je tom utjehom i on sam mogao tješiti i sve druge“, rekao je biskup Košić te istaknuo da je u euharistiji vidljivo zajedništvo Crkve.

Podsjetio je i na riječi sv. Pavla koji kaže da su zajedničari patnje zajedničari i utjehe te da je to naša slava, svjedočanstvo naše savjesti. „Kao da slušamo našeg svetog blaženika kada je na prežalosnom procesu 1946. izjavio: Moja je savjest čista. Njegova je savjest mogla biti čista jer je znao da je sve učinio što je mogao da bi pomogao ljudima koji su patili, koji su bili progonjeni i da je dao svjedočanstvo Božje ljubavi“, naglasio je propovjednik.

Govoreći o zatočeništvu nadbiskupa Stepinca, rekao je da je neprestano osjećao težinu svoje službe i da mu nije bilo ugodno. „Još je nepodnošljivija kad za takav svoj stav navode razlog da moraju biti u skladu s vremenom, kao da se Kristov duh i pravilo evanđelja mijenja s vremenom i treba služiti mišljenjima i prohtjevima ljudi. Ne! Baš obrnuto – sva se vremena trebaju prilagoditi evanđelju. Trebaju dobivati svoju mjeru i formu prema duhu evanđelja i apostola“, rekao je te ustvrdio kako je bl. Alojzije bio neprestani borac. „Borac protiv ovog svijeta, protiv bezbožne ideologije koja zatire vjeru i sprječava Crkvu u njezinu poslanju. I zato je bezbroj puta ponavljao, kako svjedoči Josip Vraneković, riječi popustiti nikada. Doista i kada bi se s ljudima trebalo naći neko dodirilište ili neki kompromis, s Đavlom kompromisa nema, nema nagodbe niti uzmicanja. Ako treba poginuti, poginut ćemo, govorio je blaženi Alojzije. Bl. Alojzija doista ne možemo razumjeti bez njegovih neprijatelja, bez onih koji su ga osobno i njegovu službu osporavali, ismijavali, na kraju mu sudili i zatvorili ga. Kao što ni Krista ne možemo zamisliti da je izvršio svoje poslanje da nije bio progonjen, da nije završio na križu“.

Biskup je upozorio i kako nije moguće izbjeći progonstvo. „I mi današnji biskupi svjesni smo toga i znamo da nam je kroz mnoge nevolje ući u Kraljevstvo Božje, kako piše u Djelima apostolskim, ali da trebamo podnijeti sve to radi Krista i njegova evanđelja“.

Na kraju potaknuo je nazočne na molitvu za hrvatske obitelji danas, za hrvatske očeve i majke, za mlade i djecu, za starce i starice. „Mi možemo i znamo više negoli danas jesmo. To nam pokazuju najbolji muževi i žene našeg naroda. To osobito svijetli lik blaženog Alojzija Stepinca. Neka nas on vodi, neka on svijetli svima nama, i pastirima i vjernicima, neka nam pokazuje, poput kompasa, pravi put. Baš zato danas je potrebno zazivati zagovor blaženoga Alojzija Stepinca, pastira i mučenika koji je trpio i svoje mučeništvo prinio Bogu za Crkvu, za jedinstvo s rimskim biskupom, za ideale Kristova evanđelja. Uvijek jasan i nedvosmislen, otvoreno braneći vjeru i Crkvu. Neka on danas zagovara i sve nas biskupe, a Josipu i meni koji smo izabrali ovu zahvalnu euharistiju prinijeti u njegovu Krašiću, neka izmoli hrabrost i ustrajnost u navještaju evanđelja. Blaženi Alojzije, moli za nas“, zaključio je biskup molitvom.

Nakon popričesne molitve krašićki župnik vlč. Ivan Vučak je pročitao dijelove čestitki slavljenicima, a koje su uputili papa Franjo i zagrebački nadbiskup u miru kardinal Josip Bozanić koji je, između ostalog, napisao: „Josipe i Vlado, Vas je biskupska služba povezala vjernički i ljudski. U biskupskom se ređenju rodilo novo prijateljstvo ukorijenjeno u sakramentu apostolskog nasljedstva. Čini mi se da su Vam biskupske staze osvjetljavali sveti apostoli Petar i Pavao, koji, iako različiti po karakteru, životnom putu i misiji, bratski osvojiše mučenički vijenac i štovanje vjernika“.

Biskupu Mrzljaku i Košiću u ime biskupa HBK uputio je zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša. „Drago mi je što ste baš Krašić odabrali za svečanu proslavu svoga jubileja. Ovo mjesto, koje odiše duhom bl. Alojzija Stepinca i koje svjedoči o njegovoj nepokolebljivoj vjeri i čvrstoći karaktera, idealno je okružje u kome se možemo prisjetiti i Bogu zahvaliti za sve godine vaše predanosti, vjernosti i posvećenosti biskupskoj službi, za sve svladane izazove i zamoliti ga za buduće blagoslove. Vaše služenje tijekom ovih godina bilo je poput svjetionika koje putove vjere, nade i ljubavi…. Svojom nepokolebljivom vjerom, hrabrošću i ljubavlju prema Bogu i narodu, naš je blaženik postavio temelje na kojima i mi danas nastavljamo graditi. Preuzvišeni Josipe i Vlado, vaša služba kao i bl. Alojzija Stepinca, odlikuje se istinskom predanošću Evanđelju i neumornim radom na izgradnji Kraljevstva Božjega na Zemlji.Kao što blaženi Alojzije nikada nije popustio u vjeri nadi i ljubavi tako ste i vi nadahnuti njegovim primjerom bili stijene na kojima je rasla naša i vaša mjesna Crkva. U vremenima izazova vaša vjernost Kristu i Crkvi bila je nepokolebljiva te je i sve naš učvršćivala u vjeri i vjernosti Kristovom evanđelju. U svom služenju pokazali ste da je kršćanska vjera uvijek živa, rastuća i plodonosna kad je ukorijenjena u Isusu Kristu, Gospodinu našemu. Svojim životima svjedočite da se snaga i sigurnost biskupske službe nalaze u vjeri i osobnom pouzdanju u Boga koji nas nikada neće ostaviti same i iznevjeriti…Neka vas Duh Sveti nastavi voditi i osnaživati u vašem poslanju. S poštovanjem u Kristovoj ljubavi i moleći zagovor Blažene Djevice Marije od Kamenitih vrata i bl. Alojzija Stepinca, čestitam vam na vašem značajnom jubileju“, zaključio je nadbiskup Kutleša darovavši svečarima reljef Majke Božje od Kamenitih vrata.

Liturgijsko pjevanje predvodio je Oratorijski zbor crkve sv. Marka „Cantores sancti Marci“, a misi je prethodio i križni put na otvorenom.

Tekst i foto: Stjepan Vego

Izvor: Zagrebačka nadbiskupija