18 01 okrugli stol Biblija6

Uoči Nedjelje Riječi Božje, Molitvene osmine za jedinstvo kršćana te u ozračju 35. obljetnice Dana dijaloga između Židova i katolika, u pastoralnim prostorima Nadbiskupskog vikarijata u Osijeku u srijedu, 17. siječnja 2024. održan je okrugli stol „O smislu Biblije“ na kojemu su o važnosti Svetoga pisma razgovarali predstavnici židovske i kršćanskih vjeroispovijesti.

Susret je organizirao Ured za biblijski pastoral Đakovačko-osječke nadbiskupije i Institut za novu evangelizaciju „Sveti Ivan Pavao II.“, a sudjelovali su: Luciano Moše Prelević, rabin Židovske općine u Zagrebu i prvi rabin koji je, nakon više od 60 godina, rođen u Hrvatskoj; Damir Lajoš, predsjednik Židovske općine u Osijeku; protojerej Aleksandar Đuranović, arhijerejski namjesnik i paroh osječki; Dalibor Kraljik, dekan Evanđeoskog teološkog fakulteta u Osijeku te Ivan Benaković, profesor Svetoga pisma na KBF-u u Đakovu i povjerenik za biblijski pastoral Đakovačko-osječke nadbiskupije, idejni začetnik ovog okruglog stola. Okrugli stol je moderirao prof. dr. Davor Vuković, profesor na KBF-u u Đakovu i predstojnik Instituta za novu evangelizaciju „Sveti Ivan Pavao II.“, a među brojnim zainteresiranim vjernicima bio je i pomoćni biskup đakovačko-osječki, mons. Ivan Ćurić.

Uvodeći u okrugli stol, prof. Vuković je istaknuo: „Kroz ovaj okrugli stol želimo čuti što Biblija odnosno Sveta pisma i sveti tekstovi znače za pojedinu zajednicu i kako ih oni iznutra shvaćaju i razumijevaju te koje su perspektive Pisma za nas danas.“ Uslijedila je uvodna misao dr. Benakovića o apostolskom pismu Aperuit illis pape Franje kojim je on 2019. godine ustanovio Nedjelju Božje riječi.

Tora okuplja i gradi obitelji

Odgovarajući na pitanje kako razumijevaju Pismo – rabin Prelević pojasnio je: „Kad kažemo Bog je rekao – to mora pisati u Tori. Svi židovski propisi i zapovijedi moraju se naslanjati na Toru… Mi uopće ne moramo vjerovati da postoji Bog, mi samo moramo raditi što je Bog rekao da radimo… Židovstvo nije klasična religija, židovstvo je način života.“ Govoreći o perspektivi i ulozi Pisma danas, Prelević je naglasio razliku između katolicizma i židovstva, upućujući: „Židovstvo je rad. Molitva je važna, ali nije najbitnija; religiozni Židov mora biti onaj koji obdržava propise koje nam je Bog dao. Tijekom šabatnog stola samo se govori o Tori. Svaki tjedan mi imamo isto čitanje, svatko govori na svoj način i nema jaza u generacijama. Tora okuplja i gradi obitelji. Možda zato nema više toliko obitelji kod nas jer nema zajedničkog jezika, zajedničkog učenja. Taj dio je jako važan jer gubimo obitelj, gubimo sami sebe. I svaki komentar Tore jednako vrijedi. Osnov svega je učenje, obitelji i rast. Moramo iskoristiti sve svoje potencijale, a Biblija nam to daje – ona je Božje uputstvo za moju vlastitu uporabu.“

Lajoš je naglasio kako je centar bilo koje Židovske općine upravo Tora, ali Tora u svom pravom obliku. „Ona je uvijek u svitku… Mi Židovi Toru ne prepisujemo, mi je precrtavamo. Svaka točka, svaki zarez je poruka. U Tori ništa krivo ne piše. To je direktna riječ Božja i mi je tako razumijemo. Toru nije jednostavno otići u trgovinu i kupiti… Tora nama mora biti košer, kao što nam hrana mora biti košer – čista, ispravna – i to nam mora potvrditi rabin. Mi smo svoju Toru dobili na poklon od jedne ukrajinske zajednice…“, rekao je Lajoš i uputio: „Stare i uništene dijelove Tora koje su se zatekle u hramu, koje nismo mogli spasiti – mi smo dužni sahraniti. Židovi nikada ne uništavaju Riječ Božju… Ako imamo dio Tore možemo je izložiti.“

Bogosluženje prožeto biblijskim jezikom

Protojerej Đuranović oslanjao se na knjigu „Evanđeosko bogoslovlje Pravoslavne Crkve“ te je naglasio kako je propovijed Riječi Božje u Pravoslavnoj Crkvi blisko vezana s euharistijom. Čitav tekst svakog bogosluženja u Pravoslavnoj Crkvi je prožet biblijskim jezikom. Božanska liturgija sadrži 89 citata iz Staroga zavjeta i čak 114 citata iz Novoga zavjeta. Biblijska čitanja i propovijedi nikada se ne tiču samo prošlosti. One se prostiru na sadašnjost, spajajući nas s osobom Isusa Krista, naglasio je Đuranović i podsjetio na zajedničkog crkvenog oca sv. Ivana Zlatoustog, koji pokazuje svoje uvjerenje da je Sveto pismo nadahnuto riječju Božjom koja je prenesena ljudskim riječima biblijskih autora. Svaki kršćanin treba smireno prihvatiti vrhovni autoritet Biblije, kao vrhovni autoritet istine i samoga života, isticao je sv. Ivan Zlatousti i poticao svoje slušatelje da se posvete srdačnom izučavanju Svetoga pisma jer je nedostatak svetopisamskog znanja izvor svakog zla u Crkvi, citirao je između ostaloga Đuranović.

Odnos s Biblijom od malena pa do smrti

„Gledam vas sve zajedno i ne vidim ni Židove, ni Grke, ni pravoslavne, ni protestante – vidim braću i sestre, narod Božji koji se okupio na jednom mjestu“, rekao je Kraljik i pojasnio kako se veliki trud ulaže oko promoviranja biblijske pismenosti. „U životu evanđeoskog kršćanina Biblija je važna, važna je u osobnom životu, a važna je i u zajednici. Vjerojatno je poznato što se tiče bogoslužnog obrasca da je Biblija, propovijed u središtu našeg bogoslužja te su naše propovijedi poprilično duge, oko 45 minuta. Nastojimo djecu od malena poučavati u Pismu, imamo Biblije za djecu, tečajeve vjeronauka itd. Njeguje se odnos s Biblijom od malena, pa sve do smrti… Oni koji žele biti bolji ljudi, kršćani, pravnici, liječnici – dolaze k nama, studiraju i proučavaju Božju riječ da bi bili bolji u onome što rade.“ Na pitanje „Kako promicati Pismo danas kao hranu za dušu?“, podsjetio je na sv. Augustina i riječi „Uzmi i čitaj“ – daj šansu Pismu, te je naglasio: „Na nama je poslanje da naviještamo ljepotu i bogatstvo toga Pisma. Kada se na nama vidi da nas Pismo preobražava iznutra, onda nas pitaju kakva je to promjena i to je evangelizacijski moment koji se može iskoristiti.“

Ne možemo sebe percipirati bez Pisma

„Sveto pismo u svjetlu katoličke teologije obuhvaća sve o čemu smo govorili. Ne možemo apstrahirati kršćanstvo od židovstva, to je već sada jasno i očito“, rekao je dr. Benaković i svoju tvrdnju potkrijepio dokumentima Crkve. „Sveto pismo za katolike stremi prema Novom zavjetu, drugom krilu Biblije; prema kulminaciji sve objave u osobi Isusa Krista. Ali opet kako ćemo to shvatiti bez starozavjetne baštine. To je jednostavno nemoguće.“ Pojasnio je zatim: „Specifikum za nas katolike je da se govori o Božjemu govoru. To je Božji govor, Božja riječ; govori se o Duhu Božjemu, o inspiraciji. Ali opet treba reći – Biblija potječe iz kulture. Ako ne poznamo kulturu, neke jezične kategorije, kako se ona izražava, ne možemo ni mi katolici spoznati što ćemo istinski vjerovati. Koju mi sliku Boga imamo – ako ju ne kreiramo na osnovu svetopisamskih tekstova, i Staroga i Novoga zavjeta. Mi kao katolici gdje god se okupimo uvijek čitamo Božju riječ – bilo da je krštenje, sprovod, vjenčanje… U životu Crkve ne možemo sebe percipirati bez Pisma.“ Zaključujući dijalog okruglog stola, Benaković je rekao „Ovaj susret je dobar jer se naglašava važnost Božje riječi. Možemo se okupiti oko Božje riječi, ona je instrument koji stvara zajedništvo. To su općeljudske vrijednosti, vrijednosti za zdravi ljudski život, koje ako živimo one mogu mijenjati naše živote.“ M. Kuveždanin

Izvor: Đakovačko-osječka nadbiskupija

Radio Marija

19:15 Vijesti, obavijesti i najava programa
19:30 Hrvatski martirologij XX. stoljeća; Molitva sv. Mihaelu Arkanđelu
19:40 Glazba
20:00 Anđeo Gospodnji; Molitva za obitelj

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

"Ljubav nije ljubljena" - korizmeno razmatranje s. Lidije Bernardice Matijević

Žedna mi je duša Boga, Boga živoga; o kada ću doći i lice Božje gledati? Posljednja tri dana razmatrali smo kako izgleda naš korizmeni hod koji je tek...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Ožujak 2024
P U S Č P S N
1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.