Proteklih šest mjeseci Hrvatska je po prvi put predsjedala Vijećem Europske unije i bila je zadužena za određivanje dnevnoga reda rasprava i postavljanja prioriteta. Situacija globalne pandemije dovela je do toga da se od početka ožujka naše predsjedanje odvijalo na virtualan način.
Preuzevši u siječnju ove godine šestomjesečno rotirajuće predsjedništvo Vijećem Europske unije, Hrvatska je u 29. godini svoje samostalnosti, i šest i pol godina nakon što je postala njezinom članicom, prvi put bila na čelu Europske unije. O samom predsjedanju i izvanrednim prilikama u kojima je ono proteklo razgovarali smo s veleposlanikom Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici Nevenom Pelicarićem.
Gospodine veleposlaniče Pelicariću, došli smo do kraja prvog predsjedanja Republike Hrvatske Europskom unijom, koje se odvilo u vrlo specifičnim okolnostima. Kako je proteklo to predsjedanje?
Hvaljen Isus i Marija, pozdrav svim slušateljima Radio Vatikana u Domovini i po svijetu. Jest, proteklih šest mjeseci Hrvatska je po prvi puta predsjedala Vijećem EU, dakle bila zadužena za određivanje dnevnog reda rasprava i postavljanja prioriteta. Svi znamo kako je situacija globalne pandemije dovela do toga da se od početka ožujka naše predsjedanje prebacilo u virtualni svijet. Aktivnosti su se nastavile, samo što su se sastanci održavali na daljinu. Tako je čak sedamdesetak ministarskih sastanaka održano putem video-konferencija. Ključna točka hrvatskog predsjedanja bila je održavanje virtualnog sastanka na vrhu – Summita – lidera EU s liderima zemalja JIE, i gdje su zemlje tzv. zapadnog Balkana dobile, nadamo se, ključan poticaj za nastavak reformi na njihovom putu ka članstvu u EU.
U kojoj se mjeri naše Veleposlanstvo pri Svetoj Stolici prilagodilo situaciji prilikom provedbe vašeg plana aktivnosti?
U Diplomatskom zboru pri Svetoj Stolici zemlje EU tvore jednu manju ali vrlo aktivnu skupinu. Planirali smo brojne aktivnosti pod našim predsjedanjem, neke smo mogli održati a neke nismo. Tako je predsjedanje započelo u siječnju, predstavljanjem naših prioriteta i plana aktivnosti. Valja osobito napomenuti da je naš predsjednik Vlade Andrej Plenković bio u drugom službenom posjetu Sv. Ocu početkom veljače, i to upravo u kontekstu hrvatskog predsjedanja Unijom. Potom smo, nastupanjem pandemije, nastavili s radom održavanjem virtualnih sastanaka veleposlanika EU s kardinalima rimske Kurije. Nekoliko događaja nam je nažalost propalo zbog karantene. Tako nije održan koncert niti znanstveni kolokvij o Sv. Jeronimu, kojemu ove godine kako znamo slavimo 1600. obljetnicu smrti, a morali smo otkazati i proslavu Dana državnosti kojoj je trebao predsjedati kardinal državni tajnik Pietro Parolin.
Završetak predsjedanja ipak je prošlog tjedna održan „uživo“?
Tako je, imali smo prilike održati radni ručak s državnim tajnikom Parolinom, kojem sam ja bio domaćin kao predsjedatelj i kao Chef koji je predstavio hrvatsku i istarsku gastronomiju i enologiju. Radilo se o jednom hrvatsko-francuskom događaju, jer mi nismo mogli provesti mjere distanciranja za tridesetak uzvanika, pa se ručak održao u vrtu Rezidencije Francuske Republike, dobrotom veleposlanice Elisabeth Beton Delegue. Uz pomoć Istarske županije i osobito Chefa Deniza Zembe iz restorana Amfiteatar u Puli koji je pribavio namirnice i obavio pripremu, mogao sam skuhati lijep gastronomski doživljaj. To je bilo prvi puta da je kard. Parolin od veljače napustio Vatikan, a i prvi puta i mi veleposlanici smo se sastali uživo. Stoga je bilo doista ugodan i koristan susret, koji je trajao gotovo tri sata. Mislim da smo time dostojno zaključili hrvatsko predsjedanje Unijom.
