U nagovoru prije molitve Anđeoskog pozdravljenja papa je govorio o središtu evanđelja današnje liturgije, a to su Blaženstva. Zanimljivo je primijetiti da ih Isus, unatoč tome što je okružen velikim mnoštvom, naviješta obraćajući se 'svojim učenicima'. Blaženstva definiraju identitet Isusovog učenika, mogu zvučati čudno, gotovo neshvatljivo svakome tko nije Gospodinov učenik. Dok, ako se zapitamo kakav je Isusov učenik, odgovor su upravo Blaženstva. Vidimo prvo, koje je temelj svih ostalih: 'Blago vama, siromasi: vaše je kraljevstvo Božje'. Blago vama siromasi. Dvije stvari Isus kaže o svojima: da su blaženi i siromašni; da su blaženi jer su siromašni, rekao je papa Franjo pa odgovorio u kojem smislu.
- U smislu da Isusov učenik ne nalazi svoju radost u novcu ili drugim materijalnim dobrima, nego u darovima koje svakodnevno prima od Boga: život, stvoreno, braća i sestre i tako dalje. Čak i dobra koja posjeduje, rado ih dijeli, jer živi u Božjoj logici koja je besplatnost. Ovo siromaštvo je i stav prema smislu života: Isusov učenik ne misli da ga posjeduje, da već sve zna, već zna da mora učiti svakog dana. Stoga je on ponizna, otvorena osoba, oslobođena predrasuda i tvrdoće - naglasio je.
U Evanđelju prošle nedjelje bio je lijep primjer: Šimun Petar, stručnjak za ribolov, prihvaća Isusov poziv baciti mreže u neobičan trenutak; a zatim, pun zaprepaštenja čudesnim ulovom, ostavlja barku i sva svoja dobra kako bi slijedio Gospodina. Petar pokazuje kako je poslušan ostavljajući sve i tako postaje učenik. S druge strane, onaj tko je previše navezan na vlastite ideje i sigurnosti teško istinski slijedi Isusa. Možda ga sluša, ali ga ne slijedi. I tako upada u tugu. Postaje tužan jer mu se računi ne slažu, jer stvarnost izmiče njegovim razumskim okvirima i on postaje nezadovoljan. A učenik zna preispitivati samoga sebe, zna ponizno tražiti Boga svaki dan, a to mu omogućuje da se udubi u stvarnost, shvaćajući njezino bogatstvo i složenost, istaknuo je Sveti Otac.
- Drugim riječima, učenik prihvaća paradoks Blaženstava koja izjavljuju da je blažen, odnosno sretan, onaj koji je siromašan, kome puno toga nedostaje i to prepoznaje. Ljudski je drugačije razmišljati: oni koji su bogati su sretni, oni koji su puni dobara, oni kojima se plješće i mnogi im zavide. Naprotiv, Isus svjetovni uspjeh proglašava neuspjehom, jer počiva na sebičnosti koja nadimlje, a zatim ostavlja prazninu u srcu. Suočen s paradoksom blaženstava, učenik upada u krizu, svjestan da nije Bog taj koji mora ući u našu logiku, nego mi moramo ući u Njegovu. Za to je potreban dug put koji je ponekad zamoran, ali uvijek praćen radošću. Jer, sjetimo se, prve Isusove riječ: blaženi. To nam govori da smo Isusovi učenici. Gospodin, oslobađajući nas od ropstva sebičnosti, raskida okove naše zatvorenosti, mijenja našu tvrdoću i otkriva nam istinsku sreću, koja se često nalazi tamo gdje ni ne mislimo - rekao je.
Možemo se zapitati: jesam li spreman kao učenik? Ili se ponašam tvrdo kao netko tko se osjeća zadovoljan, kome je dobro, tko je ostvaren? Dopuštam li da me 'iznutra kopka' paradoks blaženstava ili ostajem unutar mjerila svojih ideja? I na kraju, osim težina i poteškoća, osjećam li radost nasljedovanja Isusa? Ovo je istaknuta osobina učenika: radost srca. Neka nam Djevica Marija, Gospodinova učenica, pomogne živjeti kao otvoreni i radosni učenici, zaključio je Sveti Otac prije molitve Angelusa.
Nakon molitve papa je izrazio zabrinutost zbog vijesti koje dolaze iz Ukrajine te je povjerio Marijinom zagovoru savjest političara i njihov trud oko mira. Zatim je pozvao vjernike da se pomole u tišini za trenutnu situaciju u Ukrajini.
