Dvodnevni znanstveni skup „Dominikanci na hrvatskim prostorima 1221.-2021." otvoren je u petak 24. rujna u Samostanu sv. Dominika u Dubrovniku.

dominikanci znanstveni skup 

Moderator otvaranja fr. Zvonko Džankić svima je poželio dobrodošlicu, a prior Samostana sv. Dominika fr. Tomislav Kraljević napomenuo je kako je dominikanski samostan u Dubrovniku uklesan u temelje dominikanske prisutnosti na hrvatskim prostorima. Zbog epidemioloških mjera na skup nisu pozivani uzvanici i šire slušateljstvo nego na njemu uglavnom sudjeluju izlagači, objasnio je provincijal Hrvatske dominikanske provincije fr. Slavko Slišković.

Provincijal je također rekao kako se Dubrovnik sam po sebi nametnuo kao mjesto održavanja skupa s obzirom na to da je prvi nasljednik sv. Dominika na čelu Reda propovjednika Jordan Saski 1225. godine poslao nekolicinu braće u Svetu zemlju, a oni su se putem zaustavili u Dubrovniku, te su se, na molbu kneza i puka, tu nastanili uz crkvu Sv. Jakova Pipunara. Tako bijeli fratri u kontinuitetu skoro 800 godina djeluju u gradu sv. Vlaha.

„Obilježavajući 800. godinu odluke o dolaska članova dominikanskog reda u Dalmaciju, koja je donesena još za života utemeljitelja odlukom Druge opće skupštine Reda u Bologni i nama se učinilo potrebnim pozvati na istraživanje i prikupljanje informacija o prošlosti našega Reda na hrvatskim prostorima“, kazao je provincijal. Podsjetio je na knjigu dr. Stjepana Krasića objavljenu 1997. o povijesti dominikanaca na hrvatskim prostorima kao i na izjavu autora kako ta povijest nije dovoljno istražena i poznata „i to ne samo u pojedinostima nego i u krupnim linijama“. Situacija je danas znatno bolja, ali ostalo je puno toga nepoznatog. „Stoga nismo željeli da se na ovom skupu, osim uvodnog preglednog predavanja, ponavljaju poznate stvari nego smo odlučili pozvati one koji mogu dati originalan doprinos vlastitog istraživanja“, kazao je provincijal Slišković te izrazio nadu da će uspjeti prirediti vrijedan zbornik radova sa skupa.

U uvodnom izlaganju „Osam stoljeća Reda propovjednika na hrvatskim prostorima“ provincijal Slišković podsjetio je na nastanak Reda početkom 13. stoljeća, te njegov razvoj i specifičan doprinos kroz intelektualni rad što je nametnulo obvezu i potrebu obrazovanja članova, a sveti utemeljitelj je studij uzdignuo na rang sredstva redovničkog posvećenja. Dominikanci su osnivali vlastite škole i sveučilišta, pa su samostani postajali nositelji obrazovanja, znanosti i kulture.

Već u prvoj polovici 13. stoljeća sve su hrvatske zemlje prekrivene mrežom dominikanskih samostana, istaknuo je predavač te objasnio nastanke provincija. Od 1486. godine samostani na području Dubrovačke Republike, zbog posebnog državnog položaja Dubrovnika i obnove Reda, dobili su zasebnu kongregaciju koja je imala također svoj povijesni razvoj, koji je na kraju doveo do toga da se sjedinjuje s drugom kongregacijom. Provincijal je objasnio i nastanak Hrvatske dominikanske provincije te naveo gdje se sve danas nalaze njezini samostani. Podsjetio je i kako je većina samostana bila građena pored gradskih vrata, poput samostana u Dubrovniku, a kasnije se grade i na usamljenijim mjestima. Crkve također imaju svoje posebnosti u gradnji, a dominikanci posebnu pozornost posvećuju umjetninama, liturgijskom ruhu i posuđu. Također su se mnogi dominikanci istaknuli kao vrsni pisci djela različite tematike, te su dali svoj doprinos u raznim područjima znanosti, književnosti, jezikoslovlja, prirodoslovlja, prava, glazbe itd. Provincijal je spomenuo neke od njih poput Ivana Stojkovića, Serafina Mariju Crijevića i druge.

Osvrnuvši se na to da je dominikanski red unutar Katoličke Crkve dao najveći broj svetaca i blaženika te da unatoč tome postoji svojevrsna rezerviranost prema njihovom čašćenju i pokretanju postupaka za beatifikaciju i kanonizaciju, provincijal je kazao kako je to „stanovita baština Reda“. Sv. Dominik je sam u svojoj poniznosti tražio da bude pokopan „pod nogama braće“. Na izričit zahtjev pape Grgura IX. tijelo je kasnije preneseno u mramorni grob. „Čini mi se da su drugi prije prepoznavali svetost unutar našeg reda nego samo njihovi članovi“, primijetio je predavač. Prvi hrvatski blaženici bl. Augustin Kažotić i bl. Ozana Kotorska pripadali su dominikanskom redu. Kao zanimljivost iznio je podatak da je sv. Dominik prije osnovao žensku granu reda, a tek onda mušku te zatim kratko predstavio povijest sestara dominikanki Kongregacije Svetih Anđela Čuvara sa sjedištem u Korčuli.

Početkom 2021. godine Hrvatska dominikanska provincija počela je s obilježavanjem 800. obljetnice dolaska dominikanaca na hrvatske prostore, a cijeli Red propovjednika (Ordo Praedicatorum) 800. obljetnicu rođenja za nebo utemeljitelja svetoga oca Dominika, pa je tim povodom organiziran ovaj skup u Dubrovniku.

Na skupu predavači svojim izlaganjima i raspravama nastoje osvijetliti stranice povijesti dominikanskog reda, kao i doprinos njihovih članova obrazovanju i znanosti, povijesti umjetnosti, književnosti i muzikologiji. Svojim radovima tome će pridonijeti: Marija Karbić, Stanko Andrić, Ivana Hirschler Marić, Maja Cepetić Rogić, Zdenko Dundović, Lovorka Čoralić, Zoran Ladić, Relja Seferović, Alojz Ćubelić, Ana Biočić, Zvonko Džankić, Višnja Bralić, Ivan Ferenčak, Petra Vugrinec i Lucija Vuković, Jasenka Gudelj, Renata Novak Klemenčić, Vatroslav Siketić, Domagoj Augustin Polanščak, Andrea Radošević, Srećko Koralija, Josip degl’Ivellio te Hrvoje Beban.

Radio Marija

02:40 Glazba
03:30 Čitamo knjigu – Alexander Schmeemann: Za život svijeta
04:00 Glazba
04:30 Marulova kolijevka – tema: Lasersko čišćenje kamenih površina spomenika; gost : Ivan Sikavica, konzervator-restaurator na Odsjeku za kamenu plastiku pri Hrvatskom restauratorskom zavodu u Splitu; ur. i vod.: Zdravka Andrijašević

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Velika devetnica u čast sluge Božjega oca Ante Gabrića - II. dan

VELIKA DEVETNICA U ČAST SLUGE BOŽJEGA OCA ANTE GABRIĆA »OD ZEMALJSKOGA DO NEBESKOG ROĐENDANA« 20. - 28. veljače 2024.   2. DAN IZ KALKUTE U HAZARIBAGH Bilo...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Veljača 2024
P U S Č P S N
1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.