nuncijatura papin dan

Apostolski nuncij u RH nadbiskup Giorgio Lingua upriličio je u ponedjeljak 7. lipnja svečano obilježavanje Papina dana u Apostolskoj nuncijaturi u Zagrebu. Budući da je njegova služba dvostruka – predstavljati Svetog Oca pred državnim vlastima, ali i u mjesnoj Crkvi – na svečanost su bili pozvani predstavnici svjetovne i crkvene vlasti.

 

Izborom datuma mons. Lingua svečanost je povezao i s izvanrednim zasjedanjem HBK 8. lipnja, ali i s povijesnim sjećanjem na 7. lipnja 879. godine, dan kada je papa Ivan VIII. blagoslovio hrvatskog kneza Branimira i priznao mu vlast nad cijelom Hrvatskom, što se smatra prvim diplomatskim priznanjem hrvatskoga naroda. Zbog toga je 7. lipnja u Hrvatskoj i Dan diplomacije.

Mons. Lingua podsjetio je da je Sveta Stolica već ušla u 30. obljetnicu uspostave diplomatskih odnosa s modernom Hrvatskom. Najavio je i obilježavanje 25. obljetnice od potpisivanja prva tri Ugovora između Svete Stolice i RH, moguće u prosincu ove ili u travnju iduće godine.

Osvrnuo se i na aktualnu situaciju u Hrvatskoj proteklih nešto više od godinu dana – potrese i pandemiju – za vrijeme kojih smo spoznali ljudsku krhkost, ali i bili svjedocima zadivljujuće solidarnosti i dirljive hrabrosti. Spomenuo je i molitvu Svetog Oca na Trgu Sv. Petra u Vatikanu za kraj pandemije, kada nas je podsjetio da smo svi “na istom brodu” te da više ne možemo razmišljati samo o sebi, već moramo nastaviti zajedno u solidarnosti koja je izlaz iz ove krize. Zato nas Papa potiče da se ugledamo u sv. Franju koji je, “gdje je god išao, sijao sjeme mira i koračao sa siromašnima, napuštenima, nemoćnima i odbačenima, s najmanjom braćom i sestrama”.

Ističući izbor 7. lipnja za obilježavanje Papina dana, mons. Lingua je istaknuo da vjernost Hrvatske Svetoj Stolici seže još iz toga vremena pape Ivana VIII. i kneza Branimira: “Od onog čuvenog 7. lipnja 879. godine do danas, vaša blizina i vaše zajedništvo sa Svetim Ocem su vrijedni divljenja. To ste dokazali nebrojeno puta tijekom stoljeća.” Nuncij je primjetio: “Znam da nije uvijek lako nepromijenjenima održati osjećaje zajedništva s Rimskim biskupom: osjećate da vas neki bolje, a neki manje dobro razumiju. No, vi ste bili uzorni u ovom odnosu, čak i u prilično teškim i kontroverznim vremenima. Od Dioklecijana do naših dana, brojni su ljudi u ovoj zemlji krvlju platili svoju vjernost Kristu, kao i Petrovu nasljedniku.”

Podsjetio je i na desetu obljetnicu pohoda pape Benedikta XVI. Hrvatskoj. On je tada pohvalio “crkvenu vitalnost” koju je ovdje pronašao i pozvao na njezino jačanje s nadom da će ta vitalnost “sigurno imati pozitivne učinke na svekoliko društvo, zahvaljujući suradnji Crkve i javnih ustanova, za koju želim da bude uvijek jasna i plodna”.

Spominjući Papine dojmove nakon pohoda Hrvatskoj, nuncij Lingua je osobito istaknuo njegov govor u HNK u Zagrebu 4. lipnja, u kojem je ukazao na kršćanske korijene europskog humanizma koji u središte stavlja “čovjekovu savjest, njegovu otvorenost vrhunaravnom i istovremeno njegovu povijesnu stvarnost, koja je kadra nadahnuti raznolike političke projekte koji imaju za zajednički cilj izgrađivati sadržajnu demokraciju“. Stoga je nuncijeva poruka Hrvatskoj i jučer bila ohrabrujuća: “Ne bojte se suočiti s ‘raznovrsnim’ političkim projektima, kako ih je nazvao papa Benedikt XVI., jer samo kroz dijalog sa svima, čak i s onima koji polaze sa stajališta različitih od naših, možemo zajedno koračati prema Istini izgrađujući tako ‘socijalno prijateljstvo i bratstvo’ i, prema tome, opće dobro.”

Kako su Papinu danu nazočili i predstavnici drugih vjerskih zajednica, mons. Lingua se osvrnuo i na ekumenizam i međureligijski dijalog, teme koje se ubrajaju u prioritete pontifikata pape Franje, a nadahnjuju se na Isusovoj velikosvećeničkoj molitvi (usp. Iv 17): “U ovoj je molitvi Isusova misao upućena svima, suvremenicima i budućim učenicima, vjernicima i nevjernicima, jer u njemu smo već ‘Fratelli tutti’, kako kaže nedavno spomenuta enciklika u kojoj je Sveti Otac u ‘Dokumentu o ljudskom bratstvu za svjetski mir i zajednički suživot’, koji su u Abu Dhabiju 4. veljače 2019. potpisali papa Franjo i veliki imam Al-Azhara Ahmad Al-Tayyib, pronašao nadahnuće za promicanje kulture dijaloga, zajedničke suradnje i međusobnog upoznavanja.”

Uzvanicima se obratio i izaslanik predsjednika Vlade RH ministar vanjskih i europskih poslova Goran Grlić Radman, ističući kako se pontifikat pape Franje u Hrvatskoj prati sa simpatijom i velikim zanimanjem, te je u njemu primjetno širenje kršćanske vjere novom evangelizacijom i potporom čovječanstvu u suočavanju s velikim izazovima našega vremena: “Divimo se Papinoj odlučnosti da ostane u blizini siromašnih i ranjivih.” Nadovezujući se na riječi domaćina, nuncija Lignue, o povezanosti hrvatskog naroda sa Svetom Stolicom, ministar Grlić Radman je podsjetio na bl. Alojzija Stepinca koji se uspješno suprotstavio jugoslavenskoj komunističkoj diktaturi koja je željela uspostaviti nacionalnu Crkvu i prekinuti veze s Rimom: “Nadbiskup Stepinac i vjerna hrvatska pastva bili su spremni prihvatiti veliku žrtvu kako bi ostali sastavni dio sveopće Katoličke Crkve.” Ministar je izrazio i zahvalnost sv. papi Ivanu Pavlu II. i Svetoj Stolici za sve što su učinili za Hrvatsku u teškim trenucima borbe za slobodu, demokraciju i nacionalno samoodređenje prije 30 godina. Najavio je i nastavak razvijanja izvrsnih odnosa sa Svetom Stolicom te spomenuo bliske razgovore o svim izazovima s kojima se suočava globalna politika, kao i naša moderna društva. Završno je papi Franji izrazio i najljepše želje u devetoj godini njegovog pontifikata.

Na primanju u Nuncijaturi bili su hrvatski biskupi, redovnički poglavari i poglavarice, predstavnici kršćanskih zajednica, među kojima i patrijarh SPC-a Porfirije, predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj muftija Aziz Hasanović i glavni rabin Židovske zajednice u Zagrebu Luciano Moše Prelević. Državne vlasti predstavljali su: ministar vanjskih i europskih poslova Goran Grlić Radman, potpredsjednik Hrvatskoga sabora Željko Reiner, savjetnik Predsjednika RH za vanjsku i europsku politiku Neven Pelicarić, zamjenica zagrebačkoga gradonačelnika Danijela Dolenec. Među uzvanicima su bili i članovi Diplomatskog zbora u RH. 

Obilježavanje Papina dana pjesmom je uveličala Klapa sv. Juraj HRM-a.

Radio Marija

23:25 Glazba
23:30 Riječ o Riječi - duhovni poticaji za svaki dan
23:35 Glazba
00:00 Lijepa naša domovino - hrvatska himna; Posvetna molitva sv. Josipu

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Sveti Josip – pravedan

  Povodom Godine sv. Josipa, koju je proglasio papa Franjo apostolskim pismom Patris corde, Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije priredio je tematske...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Lipanj 2021
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30

FG-TAB.png

VG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 65 39 498; 097 60 24 076

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 2009-2020

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.