Konferencija je otvorena uvodnim pozdravima prorektora za organizaciju i poslovanje HKS-a prof. dr. sc. Gordana Črpića, državnog tajnika u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja dr. sc. Marija Šiljega, pročelnika Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve Hrvatske biskupske konferencije prof. dr. sc. Stjepana Balobana, nacionalne predsjednice Franjevačke mladeži (Frama) Ane Matić, predsjednika Franjevačkog instituta za kulturu mira fra Bože Vulete, nacionalne ministre Franjevačkoga svjetovnog reda (OFS) Anđe Slunjski i predsjednika Organizacijskog odbora doc. dr. sc. Zorana Turze.

Dr. Črpić prenio je pozdrav Velikog kancelara HKS-a zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića te je u ime rektora HKS-a dr. sc. Željka Tanjića uputio uvodni pozdrav. Rekao je da se konferencijom obilježava šesta godišnjica izlaska enciklike pape Franje „Laudato si‘ – O brizi za zajednički dom“, „Laudato si‘ tjedan“ i završetak „Laudato si‘ posebne obljetničke godine“. Zahvalio je pokroviteljima Gradu Zagrebu i Zakladi Rhema, kao i svim uključenim volonterima i studentima te članovima franjevačke zajednice.

„Nitko se od nas ne može disperzirati odgovornosti za stanje u svijetu u kojemu živimo, i svi smo mi odgovorni za svoju braću, ali i za prirodu u kojoj živimo. Svi smo nekako odgovorni da svijet koji smo od naših predšasnika primili, u najgorem slučaju, barem onima koji dolaze iza nas predamo u ovako lošem stanju, a bilo bi lijepo i odgovorno da ga predamo i u boljem stanju nego što smo ga primili – da budemo odgovorni, da odgovorimo na poziv s početka Svetoga pisma da ovaj svijet u koji smo pozvani uređujemo i da ga čuvamo“, istaknuo je prorektor Črpić.

Naglasio je da smo odgovorni za svijet u kojemu živimo te da „u ovome društvu rizika u kojem u živimo, mi te rizike moramo znati spoznati, moramo znati suočiti se s njima i znati tražiti načine kako na te rizike odgovarati. Iz rizičnog društva naprosto ne možemo izaći. Jedino što možemo napraviti je rizike plastifikacije, globalnog zagrijavanja, pogrešne antropologije i svih utjecaja koji iz tog proizlaze jednostavno prepoznati, posviješćivati i tražiti načine da se oni rješavaju“. Pritom je istaknuo da to treba ostvariti daleko više ekologijom duše, umjesto tehnicističkim pokušajima. Jer, kako je zaključio, pokušaji da tehnikom riješimo ono što smo tehnikom zakomplicirali, do sada nisu dali ploda.

Državni tajnik dr. Mario Šiljeg rekao je da smo društvo u kojem živimo i djelujemo razvijali godinama „s idejom napretka i rasta standarda po svaku cijenu. Ta cijena sada dolazi na naplatu, kao realnost na koju nas upozoravaju znanstvenici već godinama.“ Istaknuo je da je međunarodna zajednica stoga postigla konsenzus i usvojila Pariški sporazum o klimi, Agendu za održivi razvoj 2030 i Globalni okvir za financiranje održivog razvoja iz Adis Abebe. U skladu s tim, rekao je, Vlada RH kroz akcijske planove provodi klimatske promjene zapisane u Nacionalnoj strategiji niskougljičnog razvoja, Nacionalnom energetskom i klimatskom planu i Nacionalnoj strategiji prilagodbe klimatskim promjenama.

„Odgovor na klimatske i okolišne izazove osobno prepoznajem u djelovanju pape Franje kroz tri ključne odrednice: briga o svemu stvorenom, briga o siromasima te milosrđe“, rekao je dr. Šiljeg, citiravši Papin govor u Europskom parlamentu: „Osobno ste odgovorni za sudbine onih koji su vas izabrali. Vaša je zadaća učiniti sve što možete da ova naša zajednička kuća bude bolji dom za sve ljude!“

„Milosrđe je za papu Franju okosnica ekonomske politike, a nikako to ne bi trebala biti glad za profitom“, dodao je, rekavši da Sveti Otac poziva na dijalog na svim razinama što je „univerzalno društveno pitanje“. „Skvrčenost u individualizmu, kako Papa kaže, čini nas ravnodušnima prema patnji drugih, ali uz duh pravednosti i solidarnosti možemo pobijediti individualizam i promicati opće dobro“, poručio je Šiljeg.

Pročelnik Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve dr. Stjepan Baloban rekao je da je „socijalna enciklika Laudato si‘ – o brizi za zajednički dom u proteklih šest godina od njezina objavljivanja (24. svibnja 2015.) postala svojevrsni znak vremena za život i djelovanje Katoličke Crkve, kako ad intra, tako osobito ad extra“.

Podsjetivši na obilježavanje Laudato si‘ posebne obljetničke godine, kazao je da je „u Vatikanu objavljen dokument Na putu prema brizi za zajednički dom. Pet godina od Laudato si’“ (18. lipnja 2020.). Riječ je o knjizi, svojevrsnom udžbeniku, koji sadržava konkretne prijedloge za djelovanje crkvenih institucija, vjernika laika i svih ljudi dobre. Nažalost, … ta važna knjiga nije prevedena na hrvatski jezik. Riječ je o propuštenoj prigodi u prošlosti, ali ta knjiga može u budućnosti biti izvrsno pomagalo za aktivnosti vezane uz Laudato si‘“, istaknuo je dr. Baloban. Priliku za to vidi u inicijativi Akcijska platforma Laudato si’ koju su kao nastavak obljetničke godine pokrenuli Dikasterij za promicanje cjelovitoga ljudskog razvoja i papa Franjo.

„Riječ je o sedmogodišnjem projektu koji ima za cilj pokrenuti različite konkretne akcije u crkvenom ali i u društvenom životu i učiniti ih vidljivima na zajedničkoj platformi. Sve je vezano uz simbolički biblijski broj sedam: sedam godina trajanja, sedam ključnih područja i sedam ciljeva“, kazao je dr. Baloban, nabrojivši sedam glavnih područja u brizi za zajednički dom: obitelj; župe i biskupije; škole i sveučilišta; bolnice i centri za skrb; gospodarstvo (radnici, poduzeća…); skupine, pokreti i organizacije te redovničke zajednice.

„Ova međunarodna konferencija je izvrsna prigoda da se pod interdisciplinarnim vidom produbi tematika cjelovite ekološke vizije socijalne enciklike pape Franje „Laudato si’“, zaključio je dr. Baloban.

Nacionalna predsjednica Frame Ana Matić je, povezavši je sv. Franju i ekologiju, rekla da je poveznica franjevačke karizme i enciklike Laudato si’ očita, tim više što je naslov enciklike uzet iz Pjesme brata Sunca sv. Franje. Istaknuvši da članovi Frame nastoje poput sv. Franje ljubiti Crkvu i papu, ustvrdila je da „važnost ovog projekta nije samo u njegovom sadržaju, premda je sadržaj vrlo važan, već i u tomu što je nadahnut enciklikom koju nam je uputio papa Franjo, naš pastir“. „Sve što radimo, radimo iz ljubavi prema Bogu“, zaključila je.

Fra Bože Vuleta poželio je da konferencija bude Bogu na slavu i oplemeni sve sudionike te da kao što je papa Franjo istaknuo u svojoj enciklici znaju da se stvari mogu mijenjati. „Želim da ova naša konferencija u prvom redu nama, a onda i drugima bude poticaj na zauzetiju ekološku pravednost“, zaključio je.

Pozdrav nacionalne ministre OFS-a Anđe Slunjski pročitao je nacionalni duhovni asistent fra Vladimir Vidović. „Živjeti franjevački za nas znači živjeti u jednostavnosti i razvijati svijet bratske odgovornosti čovjeka za sva stvorenja, oživljavati istinsko bratstvo kao temelj i izvor u bratstvu svih ljudi – svaki čovjek mi je brat i svaki brat mi je neophodan – ali istovremeno i sa svim stvorenjima jer sve nosi pečat Stvoritelja. Ovi ciljevi sv. Franje trajno su nam nadahnuće za razvoj ekološke svijesti te aktivno sudjelovanje u ovom projektu. Oni pomažu ne samo u očuvanju stvorenoga što je temelj i cilj, nego postupno dovode do istinske promjene ponašanja i trajnoga ekološkog obraćenja, osobito ekologije ljudskih odnosa“, poručila je ministra Anđa Slunjski.

„Ovom dvodnevnom konferencijom završava projekt CROLADUATOSI koji smo započeli u prosincu 2019. godine u suradnji s Nacionalnim bratstvom Franjevačkog svjetovnog red i Franjevačkom mladeži“, rekao je dr. Turza, ujedno zahvalivši svima uključenima u projekt. Kako je prethodno rekla moderatorica Marija Žagmešter, „cilj projekta je bio provesti u djelo ‚nauk Katoličke Crkve o odnosu čovjeka prema Bogu, drugim ljudima i svijetu (okolišu), a posebice nauk Katoličke Crkve iznesen u enciklici pape Franje Laudato si‘‘“.

„Novozavjetni nam tekstovi govore da su u središtu Isusovog zanimanja bili oni najugroženiji: siromasi, odbačeni, grešnici i marginalizirani. Rekao bih da je jedna od važnih dimenzija enciklike pape Franje Laudato si‘ upravo briga za siromašne. Stoga je briga za okoliš ponajprije briga za siromašne koji gotovo nemaju nikakvih mogućnosti da se prilagode klimatskim promjenama i briga za sestru Zemlju koja je ugrožena i koja ‚jeca zbog zla koje joj nanosimo‘ (LS 2)“, istaknuo je dr. Turza.

Najavio je da će na konferenciji svoja promišljanja iznijeti 53 izlagača u tridesetak predavanja. Izrazio je nadu da će konferencija „potaknuti širu društvenu i crkvenu zajednicu na promišljanje o ovoj važnoj temi“.

Konferencija se odvija preko aplikacije ZOOM. Pristupni podatci nalaze se u programu konferencije.

Organizator konferencije je Hrvatsko katoličko sveučilište, dok su suorganizatori Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve HBK, Franjevački institut za kulturu mira, Franjevački svjetovni red i Franjevačka mladež.