21 otvaranje God sv Ign w7

Provincijal Hrvatske Pokrajine Družbe Isusove p. Dalibor Renić u suslavlju sa subraćom iz Rezidencije Družbe Isusove u Dubrovniku otvorio je na svetkovinu Presvetog Trojstva 30. svibnja Jubilarnu Ignacijevu godinu u crkvi sv. Ignacija u Dubrovniku. Ova godina će se odvijati pod geslom „Vidjeti sve novo u Kristu“.

21 otvaranje God sv Ign w5

Govoreći o svetkovini Presvetog Trojstva provincijal Renić je na temelju jednog primjera kazao kako je potrebno pronaći način za objasniti kako to Presveto Trojstvo ima veza s nama i kako dotiče naš život. Skrenuo je pozornost na to da je sam izraz Presveto Trojstvo u srednjem rodu, pa mnogi ljudi na to gledaju s distancom, misleći da se njih to previše na tiče, da je to neki nauk Crkve koji se više tiče teologa i profesora i onih koji se bave analizom istina vjere. Zatim je podsjetio kako se svaki dan križamo znakom križa u kojem spominjemo Presveto Trojstvo: Oca, Sina i Duha Svetoga.

Presveto Trojstvo nije objavljeno tim riječima u Svetom pismu, ali Isus, pa i apostoli govore o Bogu koji je Otac, Isusu koji je Božji sin, a spominje se vrlo često i Sveti Duh koji je s njima povezan. Ta istina je bila važna i Isusu i apostolima i prvoj Crkvi, ustvrdio je propovjednik. Dodao je kako ta istina nije bila važna zbog toga da bi se o njoj samo razmišljalo nego da bi je se živjelo. U Presvetom Trojstvu se učestvuje, sudjeluje, naglasio je potkrijepivši tu misao riječima iz Katekizma Katoličke Crkve.

 21 otvaranje God sv Ign w6

Zamišljati Presveto Trojstvo

Sv. Ignacije Loyolski se često molio direktno Presvetom Trojstvu, prikazivao u velikim potrebama mise Presvetom Trojstvu i druge poticao, u svojim duhovnim vježbama, da mole Presveto Trojstvo ali i da ga zamišljaju.

„Sv. Ignaciju je bilo jako drago zamišljati kako Presveto Trojstvo, Otac, Sin i Duh, gledaju svijet, kako uživaju u toj slavi koja nije zatvorena u sebe nego je otvorena svijetu“, kazao je te opisao jednu sliku kojom je sv. Ignacije predočavao Presveto Trojstvo, a ta slika je slika akorda. Kad se pritisnu tri tipke, tri tona se nalaze u jednom suzvučju, akordu. Čini nam se da čujemo samo jedan zvuk ali je on daleko bogatiji nego ta tri tona posebno, opisao je. Tako je sv. Ignacije zamišljao da su u jedinstvu Presvetog Trojstva tri božanske osobe tako u skladu i tako nas svojom ljepotom dotiču.

Doživjeti Presveto Trojstvo

Veliki Ignacijev doprinos je u tome što je svojom duhovnošću, načinom molitve i duhovnim savjetima, htio pomoći ljudima da baš dožive Presveto Trojstvo, da ono za njih ne bude apstraktni pojam. Često se govori o iskustvu Boga, i dobro je o tome govoriti, da se vidi da naša vjera nije u apstrakcijama. No, ne možemo iskusiti Boga, on je daleko veći od nas i naših sposobnosti spoznaje i kušanja, ali možemo iskusiti Božje djelovanje.

Za Ignacija Bog Otac neprestano djeluje, neprestano stvara i uzdržava nas u postojanju. To znači da smo neprestano, mislili mi o tome ili ne, egzistencijalno u kontaktu s Bogom. Bog Sin je za Ignacija osobito onaj koji poziva i daje nam primjer nasljedovanja, da svatko u sebe ugrađuje one značajke Isusove osobnosti koje su najvažnije. Svakome od nas je postati Isus Krist na njegov način. To je provincijal Renić povezao s geslom Jubilarne Ignacijeve godine „Vidjeti sve novo u Kristu“ i protumačio. Duh Sveti je onaj koji pomaže razlučivati što to znači biti Isus na način svakoga od nas, on daje dinamiku. To je ono što je Ignacije želio za nas, ustvrdio je, i što je najdragocjeniji dan koji je želio podijeliti s Crkvom.

Što se želi s Ignacijevom godinom?

„Kad otvaramo ovu Ignacijevu godinu mi to ne činimo s mišlju da pokažemo kako je Ignacije bio velik i dobar ili kako je učinio velike stvari u Crkvi, ili još manje kako je Družba Isusova koju je osnovao nešto silno napravila. Sigurno je da je sv. Ignacije ostavio dubok trag u povijesti Crkve, poslije njega Crkva nije bila ista. On i njegov red dali su doprinos Crkvi i njezinom životu u jednom turbulentnom vremenu crkvene krize“, istaknuo je provincijal te spomenuo kako je ova naša kriza zapravo 'krizica', s obzirom na to kakva je bila ona u vrijeme sv. Ignacija. „Ignacije, pa ni isusovci, ne želi da ovaj jubilej bude neki trijumfalistički povratak u neke stare uspjehe i pobjede nego da iz te prošlosti izvučemo ono što je najdragocjenije za nas. To je ova poruka sv. Ignacija, iznutra poučiti i savjetovati kako se približiti Bogu. Ili još bolje, kako Boga primiti u svoj život jer on je ionako već na vratima i kuca.“

Naglasio je kako treba zahvaliti Bogu, Presvetom Trojstvu, što već djeluje u našim životima. Sve što je Ignacije predložio već se događa u našim dušama, kazao je. Nismo mi tek jučer čuli da postoji Isus, mi već i molimo i služimo i već izvršavamo poslanje koje nam je Bog dao kao životni zadatak.

Kazao je i kako su barokne isusovačke crkve poznate po veličanstvenim oltarnim prostorima, što se vidi i u crkvi sv. Ignacija u Dubrovniku. To odmah usmjeruje čovjekovo srce prema centru, prema svetohraništu, nastavio je propovjednik, ali osobu podiže i na ljudski način, da pomalo zaboravi nevolje i vidi kako je Božja zbilja lijepa.

„Bog već u nama djeluje. Nama je dužnost da ga slavimo, a dok ga slavimo u nama više raste Božja ljepota, to sudjelovanje u ljubavi Presvetog Trojstva. Što ga više hvališ time se milost više i za tvoju dušu hvata i čini je lijepom, zlatnom, briljantnom“, poručio je propovjednik na kraju.

21 otvaranje God sv Ign w4

Superior isusovačke rezidencije u Dubrovniku p. Vinko Maslać zahvalio je sudionicima slavlja. Napomenuo je kako vjernici mogu ponijeti sa sobom otisnut primjerak Molitve predanja sv. Ignacija „Uzmi, Gospodine“, kojom inače završavanju njegove duhovne vježbe te je mogu moliti kroz ovu godinu.

 21 otvaranje God sv Ign w8

Liturgijsko pjevanje predvodio je zbor „Marija“ koji pjeva kod isusovaca, pod vodstvom Božimira Butigana.

 21 otvaranje God sv Ign w9

Jubilarnom Ignacijevom godinom slavi se 500. obljetnice obraćenja sv. Ignacija i podsjeća na 400. obljetnica njegove kanonizacije. Podsjetimo, Jubilarnu Ignacijevu godinu za cijelu Hrvatsku otvorio je u Zagrebu 20. svibnja apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj mons. Giorgio Lingua.

Tekst: A.T.

Fotografije: Doris Boroje

Dubrovačka biskupija

Radio Marija

10:30 Crkva i društvo - ur. i vod.: Ivka Malkoč Bastašić
11:15 Glazba
11:35 Splitska panorama - ur. i vod.: Zdravka Andrijašević
11:45 Glazba

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Isklijat će mladica iz panja Jišajeva - razmatranja u Došašću

Tijekom došašća svakoga dana u 7:45 i 20:45h čitamo ulomke knjige vlč. Ilije Čabraje Isklijat će mladica iz panja Jišajeva. Dolazak pravednoga...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Siječanj 2034
P U S Č P S N
1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.