Zajednici Papinskoga meksičkog zavoda u Rimu papa Franjo je kazao da su nam potrebni svećenici koji se suobličavaju s Gospodinom i pogledom kojim On nas promatra. Naglasio je da su za suočavanje s izazovima današnjice bitni nježnost, pomirenje i bratstvo
U društvu izmučenom nasiljem i nejednakostima te obilježenom pandemijom, svećenik je pozvan donijeti pogled nježnosti, pomirenja i bratstva, uobličavajući ga s pogledom kojim Gospodin promatra nas. Na tim je trima ključnim riječima papa Franjo utemeljio svoj govor, na španjolskom jeziku, upravljen zajednici Papinskoga meksičkog zavoda, koju je danas primio u audijenciju. Upravo, naime, sve dublje uobličavanje s Dobrim pastirom u svakom svećeniku potiče istinsko suosjećanje za ovce koje su mu povjerene, kao i za one koje su se izgubile – napomenuo je Papa. Potaknuo je prisutne svećenike da postanu svjesni svojih nedostataka i da ih isprave, te da ne podcjenjuju svjetovne napasti.
Papinski meksički zavod osnovan je 1967. godine kao sjemenište, ali je ubrzo svoj identitet promijenio u svećeničku zajednicu kojoj je poslanje podupirati trajnu cjelovitu formaciju meksičkih svećenika koje su njihovi biskupi poslali u Rim kako bi poslije, po povratku u domovinu, bili u službi Božjega naroda. Papa je na početku govora zahvalio rektoru zavoda, ocu Víctoru Ulisesu Vásquezu Morenu, na njegovim riječima kojima je podsjetio na glavne izazove za evangelizaciju Meksika i cijeloga američkog kontinenta, i to posebno zbog pandemije. Riječ je o izazovima koji imaju utjecaja i na put trajne formacije svećenikā.
U tom je smislu u trajnoj formaciji bitno uskladiti akademsku, duhovnu, ljudsku i pastoralnu dimenziju – primijetio je Papa te istodobno istaknuo kako je važno da budemo svjesni svojih osobnih manā, kao i onih zajednice, te propusta i nedostataka koje trebamo ispraviti u svojem životu. Osim toga, ne treba podcjenjivati svjetovna iskušenja koja nas – kako je rekao – mogu dovesti do nedovoljnoga osobnog poznavanja, autoreferencijalnoga ponašanja, konsumizma i mnogostrukih oblika bijega od vlastitih odgovornosti. Spomenuvši francuskog teologa de Lubaca Papa je istaknuo da je duhovna svjetovnost najgore zlo koje se može dogoditi Crkvi.
Sadašnji problemi, među kojima je također nedostatak nade, posebno među mladima, te korupcija, od svećenika zahtijevaju da prije svega imaju pogled nježnosti. U tom smislu papa Franjo kao primjer daje Mariju koja majčinskom nježnošću odražava Božju ljubav koja prihvaća sve ljude, bez razlike. Zbog toga je, međutim, važno dopustiti Gospodinu da nas oblikuje – napomenuo je Papa – kako bi ojačala naša pastoralna ljubav, po kojoj nije nitko isključen iz naše brige i naše molitve. To nas, među ostalim, sprječava da se izoliramo u vlastitom domu, na radnom mjestu ili u zabavi, te nas ohrabruje da iziđemo kako bismo se susreli s ljudima – rekao je te potičući svećenike da se ne klerikaliziraju, istaknuo da je klerikalizam izopačenost.
Što se pak tiče druge ključne riječi, odnosno 'pomirenja', papa Franjo je istaknuo da su pastiri pozvani pridonijeti izgradnji smjernih i konstruktivnih odnosa među ljudima, pozvani su istkati različite niti koje su se stanjile ili su odrezane na višebojnoj 'tilmi', odnosno plaštu kulturā koje oblikuju društveno i vjersko tkivo nacije. Pritom trebaju posebnu pozornost posvetiti onima koji su odbačeni zbog svojih domorodačkih korijena ili zbog njihove posebne pučke pobožnosti. Potrebno je stoga svima predlagati da se pomire s Bogom, te da se zauzimaju za uspostavljanje pravednosti.
Sadašnje vrijeme – podsjetio je Papa – zahtijeva također pogled bratstva. Pred globaliziranom stvarnošću međusobno povezanom društvenim mrežama i sredstvima za komunikaciju, potrebno je viđenje zajedništva i jedinstva, koje nas potiče na uspostavljanje bratstva. Potrebno je također ohrabriti vjernike da imaju poštovanja prema našem zajedničkom domu, te da budu graditelji novoga svijeta, u suradnji sa svima. Za to su potrebni vjera i mudrost kako bi razmatrali otajstvo Boga, te iz tog vidika tumačili znakove vremena.
Papa Franjo je na kraju potaknuo svećenike da ne prestaju produbljivati korijene vjere koji proizlaze iz bogatoga procesa inkulturacije evanđelja, čiji je uzor Gospa Guadalupska. Na početku se govora spomenuo svojega apostolskog putovanja u Meksiko 2016. godine. To se sjećanje – napomenuo je – na neki način svake godine obnavlja proslavom svetkovine Naše Gospe od Guadalupe ovdje u vatikanskoj bazilici. Upravo se njoj, Moreniti, Majci Božjoj i našoj Majci, valja utjecati s pouzdanjem. Nju i svetoga Josipa molim da brinu o kleru u Meksiku i o zajednici ovoga Papinskog meksičkog zavoda – rekao je na kraju papa Franjo.
Debora Donnini; Ariana Anić - Vatikan
