25 godina Radio Marije

Zupa sv Josipa

Nalazimo se u Godini sv. Josipa koju je proglasio papa Franjo 8. prosinca 2020. godine Apostolskim pismom „Patris Corde“ povodom 150. obljetnice proglašenja svetog Josipa zaštitnikom sveopće Crkve.

Uz Nacionalno svetište sv. Josipa u Karlovcu, u Zagrebačkoj nadbiskupiji postoji pet župa posvećenih sv. Josipu te 21. kapela. Uoči svetkovine sv. Josipa, zaručnika BDM, koju ćemo proslaviti 19. ožujka, donosimo vam prikaze navedenih župa.

 

Župa sv. Josipa, Zagreb-Trešnjevka


Početkom povijesti župe mogle bi se smatrati misije održane tijekom korizme 1934. godine za čitavu Trešnjevku i okolna naselja u dvorani Pučkog doma na Selskoj cesti koje su okupile velik broj vjernika te su zatraažili izgradnju crkve i osnivanje župe za taj dio grada. Iste godine, odmah nakon misija, uvedena je sv. Misa nedjeljom i blagdanima u dvorani Pučkoga doma, a svećenici su dolazili naizmjenično iz župa sv. Blaža i sv. Antuna. U prosincu iste godine nadbiskup koadjutor Alojzije Stepinac povjerava vlč. Ivanu Gašpertu, kapelanu sv. Blaža, zadatak da pripremi sve potrebno za osnivanje nove župe za Trešnjevku.

Vlč. Ivan Gašpert 1935. godine pismeno je zamolio nadbiskupa koadjutora Alojzija Stepinca da nova crkva i župa budu posvećeni sv. Josipu, na što je dobio pozitivan odgovor. Osnovan je Odbor za gradnju crkve i župe sv. Josipa. 

Kamen temeljac za novu župu blagoslovio je 10. svibnja 1936. godine nadbiskup koadjutor Alojzije Stepinac. Tom svećanom događaju prisustvovalo je preko deset tisuća ljudi. 

Početkom godine 1937. dovršena je dvorana koja je trebala služiti za privremenu crkvu. Iste godine 17. travnja nadbiskup Antun Bauer izdao je dekret kojim se osniva župa sv. Josipa.

 

Proslavu blagoslova župne crkve i otvorenja župe 20. lipnja 1937. godine predvodio je nadbiskup koadjutor Alojzije Stepinac i pritom izrekao svoju glasovitu propovijed u kojoj je između ostaloga rekao: "Povratak čovječanstva k Bogu jedini je izlaz iz ovog kaosa u kojem se svijet nalazi. A u tom poslu igraju najveću ulogu naše župe. (...) Živjeli radnici! To je bio treći natpis, koji sam opazio kad su ovo svetište stavili pod krov. I ja kličem danas: Živio pošteni rad! Živjeli pošteni naši radnici! Radnici naši, kojima nije uzor Marks, Lenjin i slični ljudi niskih moralnih kvaliteta, nego koji hoće da slijede onoga, koga je Crkva stavila i nazvala uzorom radnika - exemplar opificum, sv. Josipa!

Živjeli naši pošteni radnici, kojima nije ideal ljudsko društvo u kojem se strijelja i ubija bez suda i istrage, nego takovo ljudsko društvo, u kojem se svakome daje što mu po Božjoj pravdi pripada, bio on na vlasti ili podređen, velik ili malen. Živjelo kršćansko uređenje ljudskog društva! Za kršćansko pak uređenje tog društva borit će se i nova naša župa na Trešnjevki pod zaštitom sv. Josipa."

 

Prvim župnikom 16. lipnja te godine postaje vlč. Ivan Gašpert. 

Tijekom komunističke vladavine Župa sv. Josipa doživjela je mnoga protivljenja i napade. Tako su komunističke vlasti 1949. oduzele sve matične knjige, dijelove župnog arhiva i indekse, a prvog župnika vlč. Gašeperta zatvorili u Staroj Gradiški. Nekoliko godina kasnije vlasti su se drugim metodama odlučile okomiti na župu oduzimajući veći dio zemljišta oko crkve te izgrađujući na tom prostoru razne objekte, neke od kojih i dan danas primjećujemo poput robne kuće koja velikim dijelom zakriva župnu crkvu.

Važna godina za župu je 1978. godina kada su je, usprkos neprijateljskom političkom okruženju, posjetili misionari Ante Gabrić i Majka Tereza te je nadbiskup Kuharić na spomen tog posjeta odredio da se svaki 18. dan u mjesecu održi u crkvi Sv. Josipa klanjanje pred Presvetim Oltarskim Sakramentom.

 

Uz samu crkvu devedesetih je izgrađen Dom sv. Josipa i zgrada župnog Caritasa koji je pružao pomoć izbjeglima i prognanima tijekom ratnih zbivanja.

Župa u Trešnjevci prošla je mnoge obnove tijekom godina, a njen interijer se korak po korak ispunjavao umjetničkim djelima: kip „Djevice siromaha“ poklonjen od belgijskog svetišta Banneux, lijevani kip Srca Isusova prof. Josipa Poljana, slika sv. Male Terezije i slika sv. Leopolda Mandića akademskog slikara Josipa Biffela. Župnu crkvu također uljepšava deset vitraja rađenih prema skicama akademskog slikara Branimira Dorotića.

Unatoč brojnim izazovima u njenoj povijesti župa je 2012. uspješno dočekala i svečano proslavila 75. obljetnicu osnutka, a svečanost je predvodio zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić.

U utorak 3. prosinca 2019. zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić posvetio je oltar i obnovljenu crkvu svetoga Josipa u Zagrebu. Posveta je bila u ozračju osamdesete obljetnice blagoslova prvoga oltara, glavne oltarne slike svetoga Josipa i crkvenih orgulja, koje je blagoslovio pomoćni zagrebački biskup Franjo Salis-Seewis, upravo na spomendan sv. Franje Ksaverskog, 3. prosinca 1939.

 

Župa u Trešnjevci prošla je mnoge obnove tijekom godina, a njen interijer se korak po korak krasio s umjetničkim djelima: kip „Djevice siromaha“ poklonjen od belgijskog svetišta Banneux, lijevani kip Srca Isusova prof. Josipa Poljana, slika sv. Male Terezije i slika sv. Leopolda Mandića akademskog slikara Josipa Biffela. Također moramo spomenuti glavni, mramorni oltar sv. Josipa u kojem su stavljene moći sv. Magnusa i Maksimusa. Župnu crkvu također uljepšava deset vitraja rađenih prema skicama akademskog slikara Branimira Dorotića.

 

Župa je poznata po brojnim molitvenim zajednicama za sve uzraste od kojih su Dječja zajednica Susret, Molitvena zajednica Marijina pohođenja Elizabeti, Neokatekumenski put, Obiteljska zajednica, Poslanici Milosrđa i Zajednica mladih. Važno je spomenuti i brojne zborove koji također uključuju sve generacije župljana od Dječjeg zbora Iskrice, Mješovitog zbora, Zbora Izvor, Zbora Sjaj do Zbora gospođa i Muškog vokalnog ansambla Iosephus.

 

Tiskovni ured Zagrebačkenadbiskupije

Radio Marija

19:15 Vijesti, obavijesti i najava programa
19:30 Hrvatski martirologij XX. stoljeća
19:40 Glazba
20:00 Anđeo Gospodnji; Molitva za obitelj

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Tajne litanija: Sveta Bogorodice

AUTOR: Fra Ivan Bradarić Tumačenje lauretanskih litanija započinjemo zazivom: Sveta Bogorodice. Ovim zazivom također ispovijedamo vjeru da je...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Listopad 2022
P U S Č P S N
1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 2009-2022

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.