25 godina Radio Marije

Zupa sv. Josipa Zagreb Gajnice 4

Nalazimo se u Godini sv. Josipa koju je proglasio papa Franjo 8. prosinca 2020. godine Apostolskim pismom „Patris Corde“ povodom 150. obljetnice proglašenja svetog Josipa zaštitnikom sveopće Crkve.

Uz Nacionalno svetište sv. Josipa u Karlovcu, u Zagrebačkoj nadbiskupiji postoji pet župa posvećenih sv. Josipu te 21. kapela. Uoči svetkovine sv. Josipa, zaručnika BDM, koju ćemo proslaviti 19. ožujka, donosimo vam prikaze navedenih župa.Zupa sv. Josipa Zagreb Gajnice 5

 

Župa sv. Josipa Radnika, Zagreb-Gajnice

U zapadnom dijelu Zagreba, podno jugozapadnih obronaka Medvednice prostire se župa sv. Josipa Radnika. Budući da u vremenima kada je župa nastajala, nije bilo moguće dobiti dozvolu za gradnju u samom naselju, crkva se nalazi u maloj udolini uz potok Dubravica, između starog naselja Gornji Stenjevec i novog naselja - Gajnica. Crkva okružena zelenilom, prekrasno uređenim parkom, drvećem i cvijećem, ne odaje svoju prošlost neugledne velikaške štale i sjenika.

Župa je osnovana 3. travnja 1971. godine, ali kako za novu župu nije nađena potrebna i prikladna lokacija, do javnog osnutka župe trebalo je čekati više godina. Rješenje toga problema počelo se nazirati tek u prvoj polovici 1977. godine kad je pronađen jedan zapušteni objekt, uz kućni broj Gajnice 68, prikladan za adaptaciju u vjersko-pastoralni centar. Privremenim ugovorom o kupovini toga objekta od 21. svibnja 1977. i kupoprodajnim ugovorom od 12. lipnja između vlasnika toga objekta i zemljišta od 1000 čhv prodavateljice Nade Lučić r. Knežević i njezine majke Matilde Knežević i kupca Ivana Buhina, župnika u Stenjevcu, kupljen je taj objekt, koji se sastojao od štaglja, veličine 18,80 m x 7,40 m, u prizemlju kojega su bili kokošinac, svinjac i razna spremišta, te od štale prigrađene 1941. godine, zidane jednostrukom ciglom, veličine 11,5 x 7,23 m. Tim ugovorom kupac se obvezao kupljeni objekt i nekretnine ograditi betonskim stupovima i žičanom mrežom.

1. srpnja 1977. godine kupljeno zemljište s gospodarskim objektom preneseno je na župu Gajnice, uređen je okoliš, zemljište je ograđeno kako je određeno kupoprodajnim ugovorom, postavljena je žičana ograda i uz nju su posađeni čempresi, a napravljen je most i pristup preko potoka Dubravice na zemljište i k objektu.

U kolovozu 1977. Župno vijeće je predložilo da se župa stavi pod zaštitu sv. Josipa Radnika, a koncem istog mjeseca župnik Buhin predložio je Nadbiskupskom duhovnom stolu (NDS) i granice te župe. Dana 3. rujna iste godine NDS odobrio je da titular nove župe bude sv. Josip Radnik.

Zupa sv. Josipa Zagreb Gajnice 2

Prijava popravka i adaptacije objekta podnesena je Skupštini općine Susedgrad - Sekretarijatu za građevinarstvo, stambene i komunalne poslove 12. listopada 1977. i odobrena je 17. istog mjeseca. Prostorija štale preuređena je za kapelu, gdje će se slaviti misa, a prostorije ispod štaglja za župni stan. NDS je dana 25. studenog 1977. godine u skladu sa Zakonom o javnim poslovima obavijestio Sekretarijat za unutrašnje poslove Zagreb da će se u adaptiranoj prostoriji crkvenog objekta, uz broj Gajnice 68, obavljati redovita vjerska djelatnost i sve što je u vezi s vjerskim djelovanjem.

Kapelicu je blagoslovio kardinal Kuharić 18. prosinca 1977. godine. U novootvorenom centru u Gajnicama misa se slavila u 9, 11 i 18 sati. Prva polnoćka proslavljena je u 22 sata, uz nazočnost velikog broja vjernika. Misu je predvodio župnik Buhin.

U početku ožujka 1978. počela je adaptacija istočnog dijela gospodarskog objekta; u njemu je uređen župni ured, kuhinja, sanitarni čvor i spavaća soba. Uređeni dio tog dijela objekta blagoslovio je 1. svibnja 1978. nadbiskup Kuharić, u nazočnosti svećenika iz susjednih župa i velikog broja vjernika. Od tog dana župni ured župe sv. Josipa Radnika u Gajnicama počeo je uredovati u svojim prostorijama. Tada je u župi održano i prvo proštenje - proslava blagdana sv. Josipa Radnika i podjeljena prva krizma u novoj župi. U povodu te svečanosti župa je izdala spomen-plaketu - reljef sadašnje i buduće crkve - i značku koju je izradila akademska slikarica Georgina Čovran-Juriša, a u bronci je izradio obrtnik Gašpar Glasnović iz Stenjevca.

Župa sv. Josipa Radnika je osamostaljena na osnovi dekreta NDS od 21. kolovoza 1978. godine Primopredaja župe između ondašnjeg privremenog upravitelja Ivana Buhina, župnika u Stenjevcu, i novoimenovanog upravitelja župe sv. Josipa Radnika Ilije Žugaja izvršena je 6. rujna 1978. Od tog trenutka župa Gajnice razvija se i djeluje potpuno samostalno. Župnik Ilija Žugaj vodio je župu do 2001. godine. Njegov nasljednik bio je župnik Ivica Mađer. Godine 2006. župu pruzima župnik Ljubomir Vuković do 2019. godina kada u župu dolazi župnik Tomislav Šagud i ostaje godinu dana. 2020. godine župu preuzima današnji župnik Branimir Budinski.


Župa danas

Zupa sv. Josipa Zagreb Gajnice 6

Današnje granice župe utvrđene su stvaranjem nove župe Stenjevec ll. Tako od Aleje grada Bologne na jugu, pa sredinom Trga grada Passignana, istočnim dijelom parka 101. brigade i Čileanskom ulicom prema sjeveru, granica Župe ulazi na područje Medvednice sve do Borčeca. Obroncima Medvednice, granica se pruža prema zapadu preko Bizeka do stare cementare, i opet na jug do Aleje grada Bologne, koja je i južna granica Župe.

Samo naselje Gajnice, nastalo je šezdesetih godina prošlog stoljeća, kada je počela intenzivna gradnja stambenih zgrada. Humanom izgradnjom gdje gotovo svaka zgrada ima svoj park, Gajnice su danas ugodno naselje s puno zelenila i sa svim potrebnim sadržajima. Stara naselja Borčec, Bizek i Gornji Stenjevec sve su manje stara, šire se novom izgradnjom obiteljskih kuća starosjedioca i novonaseljenih stanovnika koji su ovdje našli ugodno mjesto za život.

Sakralni objekti na području granica župe svjedoče o dugoj povijesti vjerničkog života u ovom kraju. Na brdu Bjelčina, nalazi se prvi poznati sakralni lokalitet – Cirkvišće, sa crkvom Svih Svetih, iznad sadašnjeg područja Starih Gajnica. Smatra se da je na tom mjestu bila crkva Svih Svetih (prvo spominjanje 1209). To je vjerojatno bila župna crkva za Stenjevečko područje, obzirom da se crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Stenjevcu spominje prvi put 1334.

Iznad Zelene magistrale, na brdu Pogled, i danas se nalaze ostaci kapele sv. Antuna Padovanskog, sagrađene u drugoj polovici 17. Stoljeća. Uništena je u velikom potresu 1880. godine i nikada nije obnavljana.

Na ovom području nalazi se i nekoliko lijepih izletišta. Spilja Veternica je od 1979. godine zaštićena zakonom kao geomorfološki spomenik prirode. Svojom duljinom je četvrta po redu spilja Hrvatske, a najduža u sjevernoj Hrvatskoj. Značajno je arheološko i paleontološko nalazište kao i poučni primjer krških pojava. Pozornost javnosti na tu spilju prvi puta svraća 1889. godine Dragutin Gorjanović Kramberger.

Desetak minuta hoda od Veternice nalazi se planinarski dom Glavica, s kojeg se pruža prekrasan pogled na cijeli Zagreb i Turopolje, te dalje prema jugu. Na završetku Zelene magistrale, prostire se kraška udolina, ponikva, istog imena: Ponikve, vrlo često pohodište izletnika iz cijelog Zagreba.

U životu župe sv. Josipa Radnika sudjeluje oko 9000 župljana. U župi djeluje zbor Credo koji je prepoznat na festivalima duhovne glazbe i često pozivan tijekom blagdana da animira različita slavlja i u drugim župama Zagrebačke nadbiskupije. Uz spomenuti zbor, u župi također djeluje i Veliki zbor te Dječji zbor Josipov izvor.

Kad govorimo o zajednicama koje djeluju u župi, ne smijemo izostaviti Marijinu legiju čiji članovi redovito posjećuju staračke domove, obitelji, psihijatrijske bolnice Vrapče i Jankomir te druge u potrebi. Od ostalih aktivnosti župe valja spomenuti Caritas te kreativnu grupu Službenice Marijine u kojoj se izrađuju predmeti raznih primjena poput krunica, lančića, naušnica i sl., a novac od prodaje tih predmeta upućen je potrebitima u župi.

Sluzbenice Marijine

 

IZVOR: zupa-gajnice.hr

Preuzeto sa: Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije

Radio Marija

20:15 Krunica – Otajstva svjetla; Litanije BDM
20:40 Glazba
20:45 "TAJNE LITANIJA" - razmatranje fra Ivana Bradarića
20:50 Glazba

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Tajne litanija: Sveta Bogorodice

AUTOR: Fra Ivan Bradarić Tumačenje lauretanskih litanija započinjemo zazivom: Sveta Bogorodice. Ovim zazivom također ispovijedamo vjeru da je...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Listopad 2022
P U S Č P S N
1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 2009-2022

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.