Foto: Reljefni prikaz - Zaruke B. D. Marije i sv. Josipa te Usnuće Josipovo. Glavni oltar župne crkve u Barilovićkom Leskovcu.
Nalazimo se u Godini sv. Josipa koju je proglasio papa Franjo 8. prosinca 2020. godine Apostolskim pismom „Patris Corde“ povodom 150. obljetnice proglašenja svetog Josipa zaštitnikom sveopće Crkve. Tijekom ove godine sv. Josip, zaručnik BDM, bit će praćen posebnom pažnjom kao svetac koji simbolizira svetost u svakodnevnom životu, skrivenom od očiju javnosti. Sv. Josip ujedno ima posebnu povezanost s Hrvatima i Hrvatskom. Naši preci često su se utjecali sv. Josipu u najtežim vremenima, a 1687. godine Hrvatski sabor je jednoglasnom odlukom proglasio sv. Josipa zaštitnikom Hrvatskog kraljevstva.
Uz Nacionalno svetište sv. Josipa u Karlovcu, u Zagrebačkoj nadbiskupiji postoji pet župa posvećenih sv. Josipu: Župa sv. Josipa i Gospe Lurdske - Barilovički Leskovac, Župa sv. Josipa radnika - Klinča Sela-Zdenčina, Župa sv. Josipa - Stubičke Toplice, Župa sv. Josipa Radnika - Zagreb-Gajnice te Župa sv. Josipa - Zagreb-Trešnjevka. Također, na području Zagrebačke nadbiskupije 21 kapela posvećena je sv. Josipu.
Uoči svetkovine sv. Josipa, zaručnika BDM, koju ćemo proslaviti 19. ožujka, donosimo vam prikaze navedenih župa s njihovom poviješću, tradicijom, kulturnim znamenitostima, aktivnostima i drugim zanimljivostima.
Župa sv. Josipa i Gospe Lurdske, Barilovićki Leskovac
Barilovićki Leskovac stara je župa Dugoreško-mrežničkog dekanata posvećena sv. Josipu i Gospi Lurdskoj. Smještena je između dvije rijeke Korane i Mrežnice, nedaleko od Duge Rese. Graniči sa Župom sv. Petra, Duga Resa na sjeverozapadu, sa Župom sv. Vida, Ladvenjak na sjeveroistoku, sa Župom Presvetog Trojstva, Barilovićki Cerovac i Sisačkom biskupijom na jugu.
Ustanovljena je 1782. i posvećena sv. Josipu, zaručniku BDM. No poznata je po dugoj tradiciji čašćenja Gospe Lurdske. Godine 1958. konsekrirana je po tadašnjem zagrebačkom nadbiskupu kardinalu Franji Šeperu prigodom stote obljetnice ukazanja Gospe u Lurdu te je tom prigodom i dodan novi titul – Gospe Lurdske.
Župna crkva je sagrađena u baroknom stilu. Njen prostor čini je jedna lađa sa tri bole. U crkvi postoje tri oltara od kojih glavni oltar, izgrađen 1910. u pseudobaroknom stilu, sadrži veliki središnji kip sv. Josipa s djetetom Isusom u naručju te dva reljefa od kojih jedan prikazuje zaruke sv. Josipa i B. D. Marije, a drugi usnuće sv. Josipa.
Drugi i treći oltar sagrađen su od trogirskog bijelog kamena. Prvi prikazuje ukazanje Majke Božje u Lurdu, a drugi oltar Presveto Srce Isusovo. Unutrašnjost crkve ukrašena je brojnim slikama slikara Vjekoslava Humića.
Župna crkva nosi status zaštićenog kulturnog dobra, klasificirana kao „sakralna graditeljska baština“.
Župna crkva pamti brojne šteta učinjene tijekom Domovinskog rata. Crkva je bila gađana tenkovima, avionima i minobacačkim granatama. Tijekom rata stradalo je krovište te zidovi i svi prozori crkve.
U znak sjećanja svim žrtvama Domovinskog rata, Drugog svjetskog rata i poraća, izgrađen je spomenik na kojem je upisano preko šesto imena stradalih. Spomenik se nalazi na Belaju pokraj filijalne kapele posvećene Gospi Fatimskoj.
Župa danas ima 1177 župljana koji svake godine 11. veljače posebno slave Blaženu Djevicu Mariju Lurdsku, 19. ožujka sv. Josipa, zaručnika B.D.M te Posvetilo koje se slavi druge nedjelje u srpnju.
Tekst i foto: Vlč. Tomislav Krajačić
Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije
