Sv. Josip nac.svetiste

Sv. Josip s Isusom“, slika iz Nacionalnog svetišta sv. Josipa u Karlovcu

 

Povodom Godine sv. Josipa, koju je proglasio papa Franjo apostolskim pismom Patris corde, Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije priredio je tematske tekstove prema Stepinčevim propovijedima o sv. Josipu prema litanijama sv. Josipa. Tekstovi su obogaćeni citatima iz samih propovijedi, koje su objavljene u knjizi mons. Jurja Batelje Blaženi Alojzije Stepinac: Sveti Josip – Propovijedi prema litanijama sv. Josipa iz 2009. godine.

Najistaknutije trenutke s ovogodišnje proslave Stepinčeva pogledajte u videu:

 

Prvi tekst: Sveti Josip - stidljivi čuvar Djevice

Drugi tekst: Sveti Josip - slavni porod Davidov


Ovoga tjedna donosimo tekst koji tematizira litanijski zaziv Svjetlosti patrijarha, moli za nas!

Sveti Josip – svjetlost patrijarha
Na početku homilije kardinal Alojzije Stepinac podsjeća kako nijedna duša nije mogla ući u nebo prije uskrsnuća Isusa Krista te kako su sve te duše čekale Krista Spasitelja da im otvori vrata nebeske domovine. „Nije li slična radost, smijemo pitati, nisu li slična radost i ganuće obuzeli te nebrojene duše pravednika, kad se tamo pojavila duša sv. Josipa, pošto se odijelila od tijela u naručju Isusa i Marije? Josipa, koji je nosio na svojim rukama dijete Isusa, to pravo „svjetlo svijeta“ (Iv 8, 12), Josipa, koji im je mogao javiti da je Spasitelj konačno došao i da će za kratko vrijeme zajedno s njime ući u mjesto vječnoga pokoja, u novi svijet, koji se otkriva samo za one koji u Boga vjeruju i ljube ga. Tko može opisati radost napose svetih patrijarha, koji su ga najdulje očekivali, neki od njih i više od tri tisuće godina? Tko može opisati sreću patrijarha Abrahama, za koga sam Isus govori: „Abraham, otac vaš, kliktao je da vidi dan moj. Vidio je i obradovao se“ (Iv 8, 56)“ (Batelja, 2009: 37).

 IMG 0126

S naslovnice knjige Blaženi Alojzije Stepinac: Sveti Josip – Propovijedi prema litanijama sv. Josipa

 

U nastavku naš Blaženik objašnjava tko su patrijarsi i zašto su važni za našu vjeru. „Patrijarsi su muževi iz čijega je roda potekao po tijelu Spasitelj svijeta, a koji su živjeli u prvim vremenima čovječanstva“ (Batelja, 2009: 38). Ukupno su bila dvadeset i dvojica, od kojih je deset živjelo prije općeg potopa, a ostala dvanaestorica nakon potopa. „Od onih, koji su živjeli prije općeg potopa, prvi je Adam, praotac svega roda ljudskoga, u kojemu se svi sastajemo po tijelu, svi narodi i obitelji na zemlji, bez obzira na boju lica, kulturu, povijest i druge okolnosti“ (Batelja, 2009: 38), pojašnjava bl. Alojzije Stepinac i dodaje kako je Noa bio deseti patrijarh, on „koji je doživio opći potop i jedini se spasio od svojih suvremenika sa svojom obitelji“ (Batelja, 2009: 38).

Posljednja trojica patrijarha bili su Abraham, Izak i Jakov. „Međutim i nekim drugim ljudima daje se ime patrijarha, bilo zbog njihove veze s ovima, bilo što su po svojoj vjeri, pobožnosti i službi u životu mistika ovih starozavjetnih patrijarha“ (Batelja, 2009: 38). Tako bl. Alojzije Stepinac u homiliji navodi kako je patrijarhom nazivan i kralj David te da taj naziv Crkva daje i sv. Josipu. „U svakom slučaju vidimo da ime patrijarha uključuje u sebi pojam nečega velikoga, uzvišenoga, odlikujući se časnom starinom“ (Batelja, 2009: 39), zaključuje naš Blaženik.

„Iz Svetog pisma znamo da su starozavjetni patrijarsi doživjeli visoku starost. (…) Glavni razlog je Providnost Božja. Kao što mi danas imamo za ravnalo života nepogrješivo učiteljstvo Crkve i Sveto pismo, iz koga crpimo istine potrebne za dostojan čovječji život na zemlji, tako su starozavjetni patrijarsi bili na neki način učitelji vjere ondašnjih pokoljenja da se sačuva prava vjera u Boga, Stvoritelja svijeta. Ako bi mlađi naraštaji u čemu pogriješili, onda bi ih oni, odlikujući se časnom starošću i mudrošću, ispravljali i vraćali na pravi put“ (Batelja, 2009: 39), ističe bl. Alojzije Stepinac i napominje kako su starozavjetni patrijarsi ljudi vjere te su „kao oci svih onih koji vjeruju u Boga“ (Batelja, 2009: 40).

 Barilovicki Leskovac 4

Oltar sv. Josipa u Župi Barilovićki Leskovac

 

Povezujući svetoga Josipa i tumačeći njegovu povezanost s patrijarsima bl. Alojzije Stepinac navodi: „Vrh svega onoga što iz te vjere slijedi, jest bez sumnje sv. Josip, kojemu se s pravom daje ime patrijarha. On je po Božjem promislu određen biti zakonski otac Otkupitelja svijeta, Isusa Krista. Kao takav brinuo se za njega kao što se samo može i mora brinuti pravi otac za svoje dijete. S ljubavlju se brinuo i za svoju zakonitu suprugu, Presvetu Djevicu. To je bilo najveće i najodličnije blago, koje je Providnost Božja povjerila sv. Josipu na toj zemlji“ (Batelja, 2009: 40).

„Budući da je sv. Josip zakonski otac Kristov, s pravom ga smatramo i ocem sviju, koji su Kristova braća i sestre, kao što se i Abraham patrijarh naziva ocem sviju koji vjeruju, kao što su patrijarsi svojom vjerom praoci vjernih“ (Batelja, 2009: 41), navodi naš Blaženik uspoređujući sv. Josipa s Abrahamom te naglašava kako „u sv. Josipu gledamo vrhunac i sjaj te vjere, pa mu kao takvom sigurno dugujemo najveću zahvalnost i poštovanje za svu skrb koju gaji prema nama“ (Batelja, 2009: 41).

Na kraju ove propovijedi kardinal Stepinac poručuje sljedeće: „Dragi vjernici! Živimo u vremenima kada je u dušama mnogih i premnogih ljudi ponestalo svjetla vjere, koja je tako blistala u onim velikim muževima, a svoj vrhunac i sjaj postigla u sv. Josipu, kojemu je Isus Bog, bio sva sreća i radost života na zemlji, kao što mu je sada i neizmjerna plaća na nebu. Kad nam Crkva iznosi pred oči ovaj časni naslov sv. Josipa, što nam drugo želi kazati nego da se k njemu obraćamo da nikada ne prestane sjati svjetlo svete vjere našim dušama. Ako se ugasi to svjetlo, onda s njime prestaje i svaki život duše, baš kao što i bez ovog vidljivog sunca na nebu nema života na zemlji nijednom živom biću“ (Batelja: 2009: 41-42).


O knjizi Blaženi Alojzije Stepinac: Sveti Josip - Propovijedi prema litanijama sv. Josipa više možete pronaći na stranici Zagrebačke nadbiskupije.

Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije

IZVOR: Batelja, Juraj (2009) Blaženi Alojzije Stepinac: Sveti Josip - Propovijedi prema litanijama sv. Josipa. Zagreb: Postulatura blaženoga Alojzija Stepinca.

Radio Marija

12:00 Anđeo Gospodnji; Molitva - Srednji čas
12:10 Glazba
12:15 Je`n-dva-tri i ... djeco, a sada vi! – emisija dječje glazbe
13:00 Čitamo knjigu – Jordan B. Peterson: "Izvan reda" - još 12 pravila za život

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Sveti Josip – pravedan

  Povodom Godine sv. Josipa, koju je proglasio papa Franjo apostolskim pismom Patris corde, Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije priredio je tematske...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Lipanj 2021
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30

FG-TAB.png

VG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 65 39 498; 097 60 24 076

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 2009-2020

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.