kongregacija"Pastoralno obraćenje župne zajednice u službi evangelizacijskoga poslanja Crkve", naslov je Upute koju je objavio Zbor za kler, a u kojoj su razmotreni razni nacrti reforme župā, s obzirom na nedostatak zvanja i obnovljeno zauzimanje laika u naviještanju.
„Pastoralno obraćenje župne zajednice u službi evangelizacijskoga poslanja Crkve“, naslov je Upute koju je objavio Zbor za kler, a u kojoj su razmotreni razni nacrti reforme župā, s obzirom na nedostatak zvanja i obnovljeno zauzimanje laika u naviještanju.
U Crkvi ima mjesta za sve i svi mogu pronaći svoje mjesto, u poštovanju zvanja svakoga posebno – to je smisao Upute o župi. Dokument ne sadrži zakonske novosti, nego predlaže načine za bolju primjenu važećih odredbi, kako bi se poduprla suodgovornost svih krštenih, te promicao pastoral blizine i suradnja među župama. Iz dokumenta najočitije proizlazi hitna potreba misionarske obnove, pastoralno obraćenje župe, kako bi ponovno pronašla dinamizam i kreativnost koji joj omogućuju da uvijek „izlazi“, uz prinos svih krštenih.
Dokument ima 11 poglavlja, a njegov bi se sadržaj mogao podijeliti na dva makro-područja: prvo, koje obuhvaća prvih šest poglavlja, daje opširno razmišljanje o pastoralnom obraćenju, o misionarskom smislu i vrijednosti župe u suvremenim prilikama; dok se drugo, koje uključuje ostalih pet poglavlja, usredotočuje na diobu župnih zajednica, različitih uloga i načina primjene odredbā koje se odnose na njih.
Župa je „kuća među drugim kućama“ – istaknuto je u prvom dijelu dokumenta – i njezin je misionarski smisao bitan za evangelizaciju. Globalizacija i digitalni svijet promijenili su njezinu specifičnu vezu s teritorijem koji nije više samo zemljopisni prostor, nego je životni prostor. „Kultura susreta“ bit će potrebna za promicanje dijaloga, solidarnosti i otvorenosti prema svima, jer će na taj način – kako je istaknuto u Uputi – župne zajednice moći razviti pravu „umjetnost blizine“. Dokument posebno preporučuje svjedočanstvo vjere u ljubavi i važnost pozornosti prema siromašnima.
U dokumentu je, među ostalim, istaknuta uloga župnika koji je pastir zajednice. On je u službi župe, a ne obratno, i na njemu je briga o dušama – podsjeća se u dokumentu. Slijedom toga župnik treba biti zaređen; svaka je druga mogućnost isključena. Kao upravitelj župnim dobrima i pravni predstavnik župe, župnika se imenuje na neodređeno vrijeme, jer dobro dušā zahtijeva stabilnost i uključuje poznavanje zajednice i blizinu s njom. Međutim, u dokumentu se podsjeća da biskup može imenovati župnika na određeno vrijeme, ali ne manje od pet godina.
Jedan dio osmoga poglavlja posvećen je đakonima, koji su suradnici biskupa i svećenikā u jedinstvenom evangelizacijskom poslanju. Oni su zaređeni službenici i sudjeluju, iako na drugačiji način, u sakramentu ređenja, posebno na području evangelizacije i milosrdne ljubavi, uključujući upravljanje dobrima, naviještanje evanđelja i služenje pri euharistijskom stolu. Citirajući papu Franju, dokument ističe da oni nisu „napola svećenici i napola laici“, a ne treba ih također gledati u vidiku klerikalizma i funkcionalizma.
Što se pak tiče Bogu posvećenih osoba i laika u župnim zajednicama, Zbor za kler u dokumentu napominje da su posvećene osobe svjedoci radikalnoga nasljedovanja Krista, dok se kod laika ističe njihovo sudjelovanje u evangelizacijskom djelovanju Crkve, te se od njih traži velikodušno zauzimanje u svjedočenju života u skladu s evanđeljem i u službi župnoj zajednici.
Vjernici laici mogu biti, uz poseban obred, postavljeni u stalnu službu čitača i akolita, ako su u punom zajedništvu s Katoličkom Crkvom, te ako imaju odgovarajući formaciju i primjerno osobno i pastoralno ponašanje. Osim toga, u izvanrednim situacijama, mogu od biskupa, nakon njegove pozorne procjene, dobiti druge zadaće, kao što je slavljenje Liturgije Riječi i sprovodni obredi, podjela krštenja, sudjelovanje u sakramentu ženidbe, uz dopuštenje Svete Stolice, te, ako je to potrebno, propovijedati u crkvi ili u oratoriju. Međutim, ni u kojem slučaju ne mogu održati propovijed tijekom mise.
Posljednje se poglavlje osvrće na priloge za slavljenje sakramenata. Oni trebaju biti „slobodan čin“ i ne smiju se očekivati kao da su porez ili namet. Sa sakramentalnim se životom ne smije trgovati – ističe se u dokumentu – te tako slavljenje mise ne može biti podložno tarifama, pogodbama ili trgovini.

kongregacija za klerFoto: Congregation for the Clergy

Vatican news

Radio Marija

19:15 Vijesti, obavijesti i najava programa
19:30 Hrvatski martirologij XX. stoljeća
19:40 Glazba
20:00 Anđeo Gospodnji; Molitva za obitelj

video-stream-ikona.jpg

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

P. Niko Bilić - komentar uz današnje evanđelje: Svjetlosti vječnoj (Lk 8,16-18)

  »Nitko ne užiže svjetiljke da je pokrije posudom ili stavi pod postelju, nego je stavlja na svijećnjak da oni koji ulaze vide svjetlost. Ta ništa nije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Rujan 2021
P U S Č P S N
1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 65 39 498; 097 60 24 076

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 2009-2020

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.