Sljeme01Blagdan Majke Božje Sljemenske – Kraljice Hrvata svečano je proslavljen u nedjelju 19. srpnja, na 1001. metru nadmorske visine zagrebačke Medvednice, u nazočnosti brojnih planinara i hodočasnika koji tradicionalno dolaze u sljemensku kapelu iz cijeloga Zagreba, a osobito iz podsljemenskih župa Gračana, Remeta, Markuševca, Granešine te zagorskih župa: Kraljevog Vrha, Stubičkih Toplica, Donje i Gornje Stubice, Oroslavja, Velikog Trgovišća i drugih mjesta iz kojih pogled seže prema Sljemenu. Molitvena odanost Majci Božjoj i prekrasan sunčan dan oraspoložio je hodočasnike da na svježem zraku i uz pridržavanje preporuka Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, unatoč pandemiji koronavirusa, osjete radost vjerničkog zajedništva i pobožnosti.

Središnje misno slavlje u 11,30 sati predvodio je ispred sljemenske kapele isusovac dr. sc. Niko Bilić, profesor na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove i predvoditelj mnogih duhovnih vježba i redovničkih slavlja, u koncelebraciji sa sljemenskim župnikom p. Franjom Koradeom, župnikom iz Kraljevog Vrha vlč. Ivanom Hrastovićem te još trojicom svećenika.

Podsjetivši da su kapelu izgradili hrvatski isusovci te da još i danas vode brigu o njoj kao i o duhovnoj potrebi brojnih planinara i hodočasnika koji dolaze na taj jedinstveni vrh Medvednice, dr. Bilić se i osvrnuo na sveprisutne okolnosti krize koju sa sobom nosi pandemija COVID-19 te je pozvao okupljene hodočasnike da nadahnuće za svoje životne krize pronalaze u primjeru života Blažene Djevice Marije, koja je svakom kršćaninu majka kada ga hvata strah te utjeha i nova snaga u krizi. Razrađujući uz prigodnoj propovijedi uvodne misli o „Mariji kao majci u krizi i Majci Božjoj rješenja“, dr. Bilić je istaknuo i protumačio niz životnih okolnosti u kojima je i sama Marija osjetile krizne trenutke i strahove – od mladosti u Galileji, pohoda anđela, zaručništva s Josipom, odlaska Elizabeti, popisa stanovništva, rađanja djeteta u životinjskim uvjetima, pokolja nevine dječice, bijega u Egipat, traženja Isusa u Hramu, udovištva, događaja koje opisuju evanđelja u Kafarnaumu, Kani Galilejskoj i Jeruzalemu, a koji su joj itekako „proboli dušu“. „Zan ona da treba Isusa poslušati do kraja. Ona je prva i poslušala Riječ, ona prva izvršava volju Oca koji je na nebesima. Zasiugrno je to razlog što ona neće ostati blokirana, neće se osorno povući kada joj Sin čudno kaže: 'Ženo, što ja imam s tobom?'. Naprotiv, gleda u njemu s pravom Mesiju i Spasitelja za novu obitelj koja kreće u zajednički život“, rekao je dr. Bilić istaknuvši da je „Majka Marija – Majka u krizi i Majka Božjeg rješenja“.

„Je li to još jedna, posljednja kriza kad njezin susret sa uskrslim Sinom ostaje bez spomena u Evanđelju“, zapitao se propovjednik p. Bilić zaključivši da je Uskrs tajna, otajstvo koje toliko pripada njoj i njezinu Sinu da je skriveno od svih reflektora i slova. Upitavši na kraju propovijedi o tome kako će Hrvatska biti blagoslovljena u ovom vremenu i okolnostima u kojima njezini stanovnici žive, dr. Bilić je i odgovorio: „tako da svim srcem prizna svoju Kraljicu“. „Zato s njom u ovaj kruh i vino na oltaru stavimo sve svoje dobre nade, sve usrdne prošnje“, zaključio je dr. Bilić.

Na završetku misnoga slavlja propovjedniku Biliću, svećenicima i hodočasnicima, kao i svim suradnicima koji su pomogli u organizaciji sljemenskog proštenja zahvalio je župnik Korade, pozvavši sve da nastave druženje, a da svima svojima ponesu svjedočanstvo vjerničke molitve i primljenog blagoslova. Tijekom dana mise su još slavljene u 9, 10, i 15.30 sati, a u slavljaima i ispovijedanju pomagali su isusovci predvođeni provincijalom Hrvatske pokrajine Družbe Isusove dr. o. Dalibora Renića. Slavlju su bili nazočni i predstavnici Grada Zagreba: Krešimir Kompesak, predsjednik Vijeća gradske četvrti Podsljeme, Drago Topolovec, predsjednik folklornog amaterizma grada Zagreba, Marijan Kos, predsjednik Mjesnog odbora Gračani i drugi, a znatan doprinos vanjskoj proslavi dali u i članovi lovačkog društva iz Gračana.

Posveta kapele 16. srpnja 1933.
Sljemensku kapelu posvetio je 16 srpnja 1933. godine zagrebački nadbiskup dr. Antun Bauer i iz tog razloga se u najbližu nedjelju slavi obljetnica posvete crkve i prštenje na Sljemenu. Crkva je zamišljena kao spomenik 1000. obljetnici hrvatskoga kraljevstva i 1300. obljetnici pokrštavanja Hrvata. Ideja za gradnju crkve-kapele na Zagrebačkoj gori nastala je još početkom 20. stoljeća, a krajem svibnja 1928. godine, na poticaj planinara Marijine kongregacije građana i radnika, koji su se okupljali pri svetištu Srca Isusova u Palmotićevoj, započinje se s prikupljanjem sredstava i planiranjem izgradnje kapele. Brigu oko gradnje preuzeo je o. Josip Müller, kojeg su, nakon tako uspješnog rada sa zagrebačkim radništvom, nove komunističke vlasti 1945. netragom odvele i ubile. Veliki doprinos dao je i zagrebački gradonačelnik Vjekoslav Heinzel darovavši zemljište, a arhitekt Juraj Denzler projektirao crkvu Majke Božje Sljemenske, kao i drugi umjetnici koji su sudjelovali u urešavanju kapele.

Prvu misu 11. rujna 1932. u šumi pored kapele predvodio je pomoćni zagrebački biskup dr. Dominik Premuš, a na polnoćku iste godine euharistija je prvi put slavljena unutar crkve. Majci Božjoj Sljemenskoj hodočasio je i bl. Alojzije Stepinac, koji je pješice predvodio zagrebačka zavjetna hodočašća na Mariju Bistricu kroz Sljeme. Nakon posvete u srpnju 1933. godine, župnom crkvom proglašena je 3. kolovoza 1963. Euharistijskim slavljem koje je u nedjelju 21. srpnja 2013. predvodio zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić proslavljena je 80. obljetnica posvete i 50. obljetnica župe Majke Božje Sljemenske, Kraljice Hrvata, koju je tada vodio p. Josip Rožmarić, poduzevši niz obnoviteljskih poduhvata u toj vrijednoj crkvi i župnoj kući u kojoj se okupljaju planinari i hodočasnici nakon svakog misnog slavlja.

Zagrebačka nadbiskupija

Radio Marija

12:00 Anđeo Gospodnji; Molitva - Srednji čas
12:15 Glazba po izboru slušatelja
13:00 Čitamo knjigu - p. Mihály Szentmártoni: "Svijet mladih"
13:30 Obavijesti i najava dnevnog i tjednog programa

video-stream-ikona.jpg

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

P. Niko Bilić - komentar uz današnje evanđelje: Svjetlosti vječnoj (Lk 8,16-18)

  »Nitko ne užiže svjetiljke da je pokrije posudom ili stavi pod postelju, nego je stavlja na svijećnjak da oni koji ulaze vide svjetlost. Ta ništa nije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Rujan 2021
P U S Č P S N
1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 65 39 498; 097 60 24 076

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 2009-2020

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.