Peti znanstveni skup „Hrvatska književnost kršćanskoga nadahnuća – prešućene stranice književnosti u komunističko doba (II)“ bit će održan u subotu 22. listopada 2022. u Križevcima u organizaciji Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, Glasa Koncila i Udruge za promicanje znamenitih Križevčana „Dr. Stjepan Kranjčić“. Na znanstvenom skupu sudjelovat će dvadesetak znanstvenika iz cijele Hrvatske. Otvorenje će biti u 9 sati u Gradskoj knjižnici „Franjo Marković“, Trg sv. Florijana 14. Prva sesija započinje u 09.30, a druga u 15.15 sati.
Skup će otvoriti Jasna Šego predavanjem Hrvatska i egzilna stvarnost u pjesmama Antuna Bonifačića. O drugom egzilnom pjesniku govorit će Dubravka Dubravec Labaš u predavanju Odjeci talijanskoga kulturnoga i duhovnoga prostora u opusu Viktora Vide, a niz o emigrantskim književnicima toga razdoblja nastavit će Danijel Labaš predavanjem Novinar, publicist i književnik Luka Brajnović u Hrvatskoj reviji od 1951. do 2000. O Brajnovićevom stvaralaštvu, ali u časopisu „Osoba i duh“ govorit će Tamara Bodor, dok će Vladimir Lončarević prikazati književno djelovanje emigrantskoga časopisa „Glas Svetoga Antuna“. Emanuela Herceg održat će predavanje o književnim večerima hrvatskoga društva „Kotromanić“ u Beču, a egzilnu tematiku nastavit će Zrinka Podhraški Čizmek predavanjem o emigrantu Nikoli Čolaku i njegovoj knjizi „Iza bodljikave žice“. U svom izlaganju Darko Čokor usporedit će dvije enciklopedije hrvatskoga leksikografa i katoličkoga intelektualca Mate Ujevića. Dio dosad neobjavljenih radova hrvatskoga glazbenika Slavka Modrijana (1909. – 1985.) prvi put će predstaviti Eva Kirchmayer Bilić, dok će Dean Slavić u svom izlaganju ponuditi novu interpretaciju novele Nikole Šopa iz 1938. godine „Priča o tome kako je moj gradić potonuo“.
Poslijepodnevni dio programa započet će Hana Kilijan i Veronika Novoselac prikazom analize tekstova Marice Stanković koje je u vrlo izazovnom razdoblju objavljivala u katoličkoj tiskovini „Dobri pastir“ (1945. – 1946.). Dosad nedovoljno istražen opus katoličkih intelektualki predstavit će Marina Katinić Pleić u predavanju o književnici Sidi Košutić i glazbenici Ivani Lang te Marino Erceg koji će prikazati dio stvaralaštva svestrane novinarke, suradnice „Glasa Koncila“ Smiljane Rendić. O kršćanskoj simbolici u romanu Maka Dizdara „Kameni spavač“ govorit će Boris Beck, a Tea Sesar o poimanju Boga u izabranoj poeziji Ivana Goluba. Anto Barišić izlagat će o renomiranom hrvatskom latinistu i katoličkom teologu Tomislavu Janku Šagi-Buniću i njegovom istančanom osjećaju za hrvatski jezik, a poetsku produkciju u katoličkim vjerskim novinama „Naša ognjišta“ (1971. – 1975.) predstavit će Matijas Baković. Kratko će se na emigrantsku temu vratiti Pavo Norac-Kevo izlaganjem o časopisu „Hrvatica“ posvećenom hrvatskim iseljenicama, a skup će zatvoriti Krešimir Tičić predavanjem o prvoj igranoj emisiji katoličkoga nadahnuća Hrvatske radiotelevizije prikazanoj na Božić 1991. godine.
Radovi sa znanstvenoga skupa bit će recenzirani i tiskani u časopisu „Kroatologija“ Fakulteta hrvatskih studija tijekom 2023. godine.
Cilj je znanstvenoga skupa „Hrvatska književnost kršćanskoga nadahnuća – prešućene stranice književnosti u doba komunizma (II)“ znanstveno analizirati i vrednovati zanemarenu hrvatsku književnost kršćanskoga nadahnuća te dati doprinos premošćivanju umjetno stvorenoga diskontinuiteta u hrvatskoj književnosti i kulturi općenito.
U organizacijskom su odboru simpozija: dr. sc. Matijas Baković, doc. dr. sc. Tanja Baran, Tamara Bodor, mag. croat. et mag. comm. (tajnica), prof. dr. sc. Ivo Džinić, prof. dr. sc. Danijel Labaš (predsjednik), prof. dr. sc. Vladimir Lončarević, Branimir Stanić, mag. comm. i Luka Tripalo, mag. pharm.
Znanstveni skup održava se uz potporu Grada Križevaca.
