Bozanic Kasina

 

Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić predvodio je proslavu Petrova u obnovljenoj Na početku slavlja župnik preč. Dražen Radigović pozdravio je predvoditelja slavlja kardinala Bozanića, predstavnike državnih i gradskih vlasti te okupljene vjernike istaknuvši da nedavni potres jako zatresao Kašinu. “Neki još sada ne mogu naći mira. Zato nam je velika želja bila da, ako uspijemo do Petrova obnoviti našu predivnu crkvu, da Vi oče Kardinale dođete, da nas ohrabrite i učvrstite našu vjeru. Evo nas u crkvi koja je sanirana i obnovljena u rekordno vrijeme, u svega dva i pol mjeseca“, rekao je župnik Radigović. Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić u uvodnim je riječima naglasio da je odlučio doći u Kašinu jer je crkva sv. Petra i Pavla stradala u razornom potresu, ali velikim zalaganjem župnika i župljana već obnovljena, budući da je već prethodno pripremana njezina obnova. Nadbiskup je istaknuo da je ovogodišnje Petrovo podsjetnik svima da ne zaborave ono što se dogodilo 22. ožujka. „Čini se da smo zauzetiji kad se ovakve nesreće događaju negdje drugdje. Dobro je da budemo svjesni izazova koji je stavljen pred nas. Srce boli što je naša Prvostolnica, naša zagrebačka katedrala, simbol grada Zagreba i cijele Domovine, zatvorena. Čeka nužnu mogućnost da se otvori barem u jednom dijelu otvori“, rekao je Kardinal.


Kardinal je zaključio svoje uvodne riječi pozivom da proslava Petrova bude susret i molitva zahvale Bogu što je očuvao ljudske živote. „Zahvalimo Bogu što nas je krijepio i molimo ga za dar snage za sve rane koje je ostavio potres i što se oko pandemije događalo. Ne mislim toliko na materijalne rane, nego duhovne, osobne, mislim na tjeskobe i strahove koje su mnogi proživjeli i koje i dalje mnogi nose u svome srcu. Sve to unesimo u ovo slavlje i prinesimo na ovaj oltar, uvjereni da je jedino Bog onaj koji do kraj čovjeka može izliječiti“, istaknuo je kardinal Bozanić.


U homiliji se kardinal Bozanić osvrnuo na glasovito Isusovo pitanje „Što govore ljudi, tko je Sin Čovječji?“, te naglasio da se isto pitanje veže uz Crkvu. „Imamo različite odgovore na pitanja što je Crkva? Ona je zajednica koja se može proučavati i po sociološkim mjerilima, ali zapravo je ispod onoga vidljivoga nešto dublje i što Crkvu čini otajstvom“, rekao je kardinal Bozanić.

 
Nadbiskup je u nastavku svoje homilije istaknuo da vjernici jako dobro osjećaju tu otajstvenost Crkve unutar svojih zajednice. „Ona nosi naše vrjednote. Ona je oblikovala naš hrvatski identitet. Dovoljno je prisjetiti se naših majki, djedova, onih koji su nam predali ono što imamo. Oni su živjeli za te vrjednote. Osjećali i nosili su to pouzdanje, da čovjek ipak nije samo ono što se vidi, nego nešto puno veće određen za budućnost koja nadilazi i ovozemaljsko, rekao je zagrebački Nadbiskup.


Osvrćući se Petrovu temeljnu odrednicu – stijena – Kardinal je nastavio svoju homiliju razmišljanjem o poruci te glasovite evanđeoske slike. „U ovim vremenima raznih preslagivanja vrlo dobro osjećamo potrebu stabilnosti, sigurnosti i pouzdanja. Stabilnost koja se ne može povezati s lakim obećanjima“, rekao je kardinal Bozanić. Zatim se prisjetio zgodne susreta sa sv. papom Ivanom Pavlom II. u drugoj polovici devedesetih godina. „Pitao je nas hrvatske biskupe o stanju u Hrvatskoj. Tada nam je rekao da može razumjeti hrvatski narod jer se u presudnim vremenima oslanjao na Svetu Stolicu, dakle na Petra, te nam rekao da to može razumjeti jer je tako činio i njegov poljski narod, osobito u teškim vremenima. I mi smo to osjetili kad su bile velike neizvjesnosti, kad su bile razne kombinacije i obećanja. Onaj na koga smo se mogli osloniti je upravo Sveta Stolica“, rekao je Kardinal.


Kardinal Bozanić zaključio je svoju homiliju pozivom vjernicima da pronađu u Petru tu stijenu u svom životu, čvrsto uporište koje se nalazi u Petrovoj vjeri. „U toj stabilnosti koja se ne da poljuljati i koja daje sigurnost. Koja ponekad ne izgleda idealna ali zbog današnjeg iskustva osigurava ono što dolazi sutra i prekosutra. Zato i danas dok zahvaljujemo Bogu za ovo djelo obnove, dok se pitamo što ovi izazovi znače danas molimo s Petrom i Pavlom da ostanemo stabilni i da tražimo čvrsta uporišta u svome životu i da se držimo stijene koja znači stabilnost.“, zaključio je Kardinal.

 

Kasina crkva

 

Zagrebačka nadbiskupija

Radio Marija

20:15 Krunica - Žalosna otajstva
20:40 Glazba
21:00 Ispovijest vjere Hrvata katolika
21:01 Velikani hrvatske povijesti - tema: Ban Ivan Mažuranić kao graditelj i duhovni obnovitelj hrvatskoga naroda; ur. i vod.: dr. sc. Agneza Szabo

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Molitva za obitelj - svakoga dana u 20h

Svakoga dana u 20:00 h nakon molitve Anđeo Gospodnji molimo molitvu za obitelj. Pridružite nam se u zajedništvu molitve za sklad i plodnost...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Studeni 2024
P U S Č P S N
1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.