Sjednica biskupi Bjelovar2

 

Biskupi Zagrebačke crkvene pokrajine u utorak, 23. lipnja 2020., s početkom u 10.30 sati, održali su svoju 46. sjednicu u Biskupskome ordinarijatu u Bjelovaru. Uz predsjedavajućega, nadbiskupa i metropolita zagrebačkoga, kardinala Josipa Bozanića, na sjednici su sudjelovali: mons. Vlado Košić, biskup sisački, mons. Vjekoslav Huzjak, biskup bjelovarsko-križevački, mons. Bože Radoš, biskup varaždinski, pomoćni zagrebački biskupi: mons. Ivan Šaško i mons. Mijo Gorski, mons. Milan Stipić, apostolski administrator Križevačke eparhije, mons. Josip Mrzljak, biskup varaždinski u miru i mons. Nikola Kekić, vladika križevački u miru.

Biskup domaćin, mons. Huzjak, u svome je pozdravu izrazio srdačnu dobrodošlicu i naglasio da njegova biskupija, najmlađa po ustanovljenju, nastoji učiniti sve što je njezino poslanje u sadašnjim zahtjevnim okolnostima pandemije i društvenih previranja, te da ga raduje što se biskupi Metropolije redovito sastaju razmatrajući puno zajedničkih pitanja. Čestitao je imendan biskupu Košiću i Šašku te zaželio da (nazočni) medijski djelatnici o Crkvi izvješćuju s dobrom i istinitom nakanom.

Kardinal je u pozdravnome uvodu izrazio dvije čestitke: najprije o desetoj obljetnici Bjelovarsko-križevačke biskupije i biskupskoga ređenja njezina prvog biskupa Vjekoslava, a zatim je Biskupu uputio imendansku čestitku, napomenuvši da se uobičajilo da se biskupi naše metropolije nađu u Bjelovaru o spomendanu sv. Alojzija Gonzage. Pozdravio je posebno biskupe u miru, u zahvalnosti za njihovu prisutnost, mudrost i iskustvo, što dodatno očituje da Katolička crkva živi kontinuitet, to jest da cijeneći prošlost živi sadašnjost. Svaki susret biskupa, kakav je metropolijski, osluškivanje je onoga što Duh Sveti govori i kojim putem vodi Crkvu. Dodao je da Bjelovarsko-križevačka biskupija u svome imenu i identitetu ima dva stupa (Bjelovar i Križevci), dvije jezgre karakterističnih krajevnih duhovnosti, što je potrebno uočiti i njegovati.

Kardinal se osvrnuo na iskustva vjernika i vjerničkih zajednica u suočenosti s poteškoćama izazvanim pandemijom, osobito glede euharistijskih slavlja i dvomjesečne obustavljenosti zajedničkih slavlja vjernika. Sada se vjernici ponovno vraćaju u crkve s posebnim osjećajima poštovanja prema sakramentalnim darovima.

Govoreći o glavnoj temi sjednice, o vjeronauku u školi, Nadbiskup je istaknuo da je vjeronauk na najdemokratičniji način izabrani predmet u školi, jer ga izabiru roditelji za djecu, odnosno roditelji zajedno sa srednjoškolcima. To je njihovo građansko pravo. Tu vrijednost treba i dalje njegovati i čuvati, a tko se zalaže protiv toga ne može se pohvaliti da zastupa demokratska načela.

Tijekom zasjedanja tema školskoga vjeronauka je dodatno produbljena. Osvrnulo se na ostvarenu nastavu elektroničkim putem i pohvaljeni su svi koji su se u tome zadatku posebno založili. S obzirom na budućnost važno je stvoriti takve preduvjete i materijale za katehezu u župama u eventulanim sličnim okolnostima.

Pred aktualnim pitanjima vjeronauka, a na temelju prijedloga koje su izradili voditelji Ureda za vjeronauk u školi i Katehetskih ureda, biskupi su raspravili teme koje se tiču raznih pokušaja da se vjeronauku naruši definirano mjesto, ne poštujući tako odredbe sklopljenih Ugovora o toj materiji između Svete Stolice i Republike Hrvatske. I dalje je potrebno, kao što to biskupijski Uredi čine, o tim pitanjima komunicirati s ravnateljima škola, upozoravati: na zajamčen status vjeronauka u školi, na pravila upisivanja, na formiranje razrednih odjela i na zapošljavanje vjeroučitelja. Razmotrena su i određena pitanja iz postupka podjeljivanja i opoziva kanonskoga mandata vjeroučitelja te uloga župnika u procesu traženja mandata za poučavanje katoličkoga vjeronauka u školi.

Biskupi su utvrdili zajedničke susrete i slavlja u kalendaru sljedećih mjeseci. Osvrnuli su se na proteklo razdoblje i pastoralno djelovanje tijekom pandemije izazvane koronavirusom. Donesene su i odluke koje vode prema objavljivanju Evanđelja na znakovnome jeziku.

Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije, Foto: Damir Spehar, PIXSELL

Radio Marija

20:15 Krunica - Radosna otajstva
20:40 Glazba
21:00 Ispovijest vjere Hrvata katolika
21:01 Glas sa Šalate – emisija sjemeništaraca Međubiskupijskog sjemeništa na zagrebačkoj Šalati; ur. i vod.: Fran Kuharić, sjemeništarac treće godine

video-stream-ikona.jpg

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

P. Niko Bilić - komentar uz današnje evanđelje: Molitva s Dvanaestoricom (Lk 9,1-6)

Sazva dvanaestoricu i dade im moć i vlast nad svim zlodusima i da liječe bolesti. I posla ih propovijedati kraljevstvo Božje i liječiti bolesnike. I reče im:...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Rujan 2021
P U S Č P S N
1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 65 39 498; 097 60 24 076

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 2009-2020

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.