cq5dam.thumbnail.cropped.750.422 20211221


U dijalogu pape Franje s četvero osoba koje društvo zaboravlja i marginalizira, koji prenosi talijanski Mediaset, Papa govori o zlostavljanjima: “To je iskorištavanje slabosti nekoga tko se ne može obraniti”.
“Broj žena koje su pretučene, zlostavljane kod kuće, čak i od strane svojih muževa, je tako velik. Taj problem za mene je gotovo sotonski”. Papa Franjo u Domu svete Marte razgovarao je s četvero "nevidljivih“ – osoba koje se zaboravlja i marginalizira u društvu, te se Sveti Otac suočio – pred kamerama Mediaseta – s problemima povezanim s nasiljem, siromaštvom, posljedicama pandemije, životom zatvorenika. Sastanku, koji je koordinirao vatikanski stručnjak Fabio Marchese Ragona, nazočili su: Giovanna, majka koja je ostala bez posla s obiteljskim životom u nasilju; Maria, beskućnica; Maristella, osamnaestogodišnja izviđačica (skaut) kojoj je pandemija oduzela želju za radošću te Pierdonato, bivši doživotni osuđenik koji je odslužio 25 godina zatvora. Giovanni, koja je pitala kako vratiti dostojanstvo, Papa, nakon što je problem nasilja definirao kao “gotovo sotonski”, je odgovorio: “To je ponižavajuće, vrlo ponižavajuće. Ponižavajuće je kad tata ili mama ošamare dijete, jako je ponižavajuće i ja uvijek kažem, nikad ne udarajte lice. Kako to? Jer je lice dostojanstvo. Ovo je riječ koju bih htio vratiti jer iza nje stoji tvoje pitanje: ostaje li u meni dostojanstvo? Kakvo je moje dostojanstvo nakon svega ovoga, kakvo je dostojanstvo pretučenih, zlostavljanih žena? Dolazi mi slika koja je s desne strane na ulazu u Baziliku, Gospina pietà, ponižena Gospa pred svojim sinom golim, razapetim, zločincem u očima svih. To je majka koja ga je odgojila, potpuno je ponižena. Ali ona nije izgubila svoje dostojanstvo i gledajući ovu sliku u teškim trenucima kao što je tvoj trenutak poniženja i gdje se osjeća da se gubi dostojanstvo, pogled na tu sliku daje nam snagu… Pogledaj Gospu, ostani s tom slikom hrabrosti”.

Kultura ravnodušnosti
Mariji, koja je pitala zašto je društvo tako okrutno prema siromašnima, papa Franjo je kazao: “Ti govoriš o okrutnosti, to je to. To je najteži šamar društva za vas, ignorirati problem drugih… Mi ulazimo u kulturu ravnodušnosti gdje pokušavamo pobjeći od stvarnih problema, od boli nedostatka stambenog prostora, od nedostatka posla. Doista, s ovom pandemijom problemi su se povećali jer na vrata kucaju oni koji nude novac na zajam: kamatari. Siromah, čovjek u nevolji, pada u ruke kamatara i gubi sve, jer oni ne opraštaju. To je okrutnost nad okrutnošću, to govorim da privučem pažnju ljudi da ne budu naivni, lihvarstvo nije izlaz iz problema, kamatarenje donosi nove probleme”. Papa je tada upitao ženu ide li pomoći kad sretne osobu kojoj je gore. A nakon Marijina potvrdnog odgovora, dodao je: “Kad nekoga boli, čovjek razumije dubinu boli. Uvijek pokušajte probleme gledati u lice jer će se naći netko kome je gore od vas i treba mu vaš pogled da mu pomogne da krene naprijed”.

Bog blizak zatvorenicima
Pierdonato pitao je Papu ima li nade za one koji žele promjenu. Sveti Otac je odgovorio rečenicom iz Biblije: “nada nikad ne razočarava“. I dodao: “Postoji opera koje mi se jako sviđa, a koje govori suprotno: Turandot o nadi se kaže da nada uvijek obeshrabruje. Umjesto toga, kažem vam: nada nikad ne obeshrabruje. Postoji Bog, ne u orbiti, već Bog pored tebe, jer Božji je stil blizina, suosjećanje i nježnost… Bog je sa svakim od zatvorenika, sa svakom osobom koja padne u teškoću… Ti to ne kažeš ali ti u dubini srca znaš da ti je oprošteno i da imaš tu nadu koja ne obeshrabruje… Zato ti mogu reći jedno: Bog uvijek oprašta, Bog uvijek oprašta… Naša snaga je u nadi ovog bliskog, suosjećajnog Boga i nježnog, nježnog kao majka. On sam to kaže i zato imaj tu nadu. Hvala na tvom svjedočenju”.

Potreba kontakta licem u lice
Maristella se bavila pitanjem posljedica pandemije COVID-19 na mlade i pitala je kako stvoriti zdrav odnos sastavljen od kontakata i iskustava. Papa je rekao: “Tijekom zatvaranja nedostajao ti je kontakt s prijateljima, s tvojom obitelji jer nisi mogla izaći, a možda ni škola nije funkcionirala. Potreban nam je kontakt, kontakt licem u lice, ali imamo iskušenje da se izoliramo drugim metodama, na primjer kontaktiranjem samo mobitelom, prijateljstvima s mobitelom, nedostatkom konkretnog dijaloga. Naučila si iz ove situacije da se konkretan dijalog ne može nadoknaditi online dijalogom, da postoji nešto više.” Govoreći o kompulzivnoj navici mladih u korištenju pametnih telefona, papa Franjo je dodao: “Ako želiš koristiti mobitel, koristi ga, ali neka ti to ne oduzima kontakt s ljudima, izravan kontakt, kontakt da se ide zajedno u školu, u šetnju, zajedno popiti kavu, da to bude pravi kontakt a ne virtualni. Jer ako ostavimo po strani pravi kontakt i mi ćemo završiti u tekućem ili plinovitom stanju, bez konzistencije, uvijek na mreži i online osobi nedostaje nježnosti”.

Kriza, sukob i nada
Giovanna je ponovno progovorila, a nakon što je rekla da je zbog pandemije izgubila sve, upitala je kako je moguće imati nadu. “COVID nas je sve doveo u krizu – odgovorio je Papa – jedan od izlaza iz krize je biti ogorčen, a s gorčinom se često završava. Toliko se povećao broj samoubojstava s krizom… Kriza je otvorena, sukob te zatvara, ne vidiš izlaz iz sukoba, svojom borbom vidim da se boriš da bolje izađeš iz krize, nisi odustala od pobjede i ovo je super, držiš lekciju otpora, lekciju otpora na katastrofe… Ulažeš sve u život i za život svojih ideš naprijed. Ne znaš gdje, jer nemaš dom i nemaš posao, ne znaš što bi. Ali gledaš naprijed, izlaziš bolje nego prije, ali ne sama. Ovo je važno: da tražiš nekoga, ljude koji će te pratiti”.

Srce otvoreno za siromašne
Mariji, koja je pitala što se može učiniti da se srca ljudi otvore za siromašne, papa Franjo je odgovario: "Kad siromahu pogledaš u lice, tvoje srce se mijenja jer je doseglo ‘sakrament siromaha’, recimo ‘sakramental’… jer te izgled siromaha mijenja. Ova kultura odbacivanja nije samo takva sa siromašnima, s ljudima u potrebi: koliko puta u obitelji postoji ta stvarnost odbacivanja starijih, odbacivanja djedova i baka… kada automatski u određenoj dobi tražiš dom za umirovljenike koji ćeš smjestiti u skladište, a ne na odmor, nego u skladištu, tvoje starije, baku i djeda, pokažeš nešto nemilosrdno… Šaljemo van ono što nam se ne sviđa, a to se ponekad dogodi od početka života: mnogo puta dođe sin (pa se kaže, ur.): ‘Ma ne, pošaljimo ga pošiljatelju jer nam je to problem’. I tako društvo kad se razboli počinje odbacivati ​​siromašne. Ali protiv toga se moramo boriti.”

Prenapučenost u zatvorima
Pierdonato pitao je kako izliječiti rane zatvorenika koji su još više sami u vrijeme pandemije, a papa Franjo je objasnio: “Pandemija to čini, ostavlja te samoga… A onda je tu problem prenapučenosti u zatvorima: prenapučenost je svakako zid, to nije humano! Svaka osuda za počinjeni zločin mora imati nadu, prozor. Zatvor bez prozora ne može biti, to je onda zid. Ćelija bez prozora je pogreška, to ne ide. Nije riječ samo o fizičkom prozoru, nego o egzistencijalnom prozoru, duhovnom prozoru. Biti u stanju reći: ‘Znam da ću izaći, znam da bih mogao ovo ili ono’. Zato je Crkva protiv smrtne kazne, jer u smrti nema prozora, nema nade, život je zatvoren. S druge strane ima nade, a ovdje je nema. Zato zatvor mora imati prozor”. Papa je potom ispričao iskustvo zatvorenika nevjernika koji je radio s drvetom. Jedan posjetitelj mu je savjetovao da pročita evanđelje. “Primio je evanđelje, počeo je čitati nekoliko dijelova. (Rekao je, ur.): ‘U mom se srcu nešto dogodilo, taj zid ispred mene je pao, otvorio se’ i budući da je bio dobar drvodjelac napravio je ovo (Papa pokazuje drvenu skulpturu koju je napravio zatvorenik, ur.), i rekao mi je: ‘Ovo je moje iskustvo otkako sam upoznao Isusa’. To je učinio zatvorenik koji je vidio da je s Isusom pao zid i tu je bio prozor života”.

Odnos s Bogom stavljen na kušnju
Mariastella je tada upitala kako ona može, u svojim godinama, imati odnos s Bogom i zadržati ga. “U izolaciji sve ide na kušnju, čak i odnos s Bogom… odnos s Bogom nije linearna stvar koja uvijek ide dobro, odnos s Bogom ima krize kao i svaki odnos punom ljubavi u obitelji… Uzmi evanđelje, u istom evanđelju je Riječ Božja koja će te ponovno popraviti. Bojim se propovjednika koji žele izliječiti život u krizi samo riječima, riječima, riječima. Život u krizi liječi se blizinom, suosjećanjem, nježnošću. Božji stil. To ti daje evanđelje. Nekome to može izgledati malo čudno, ali ako mi kažeš: ‘Oče, je li grijeh ljutiti se na Boga? Govoreći: Gospodine, ne razumijem te… To je način molitve! Toliko puta se naljutimo na tatu, na mamu. Djeca se ljute na roditelje jer traže više pažnje. Ne boj se ako se na Boga naljutiš, moraš imati slobodu djeteta pred Bogom. Kad se naljutiš na tatu i mamu nije dobro, ali znaš da te tata i mama vole. Ljutiš se na Boga jer ovo ili ono ne ide, ali znaš da te voli i da te se ne plaši, jer on je otac i zna kako možemo reagirati mi koji smo svi djeca pred Bogom. Moraš imati hrabrost da Gospodinu kažeš sve osjećaje koji ti dolaze. Evanđelje u ruke i smireno srce”.

Papine čestitke
Naposljetku, Papa se izravno obratio gledateljima i upitao: Što mislite o Božiću? Da izađem i kupim ovo ili ono… Dobro, ali što je Božić? Je li drvce? Kip djeteta sa ženom i muškarcem pored njega? Da, to je Isus, to je Isusovo rođenje, zastani malo i razmisli o Božiću kao o poruci mira. Želim vam Božić s Isusom, pravi Božić. Znači li to da ne možemo jesti? Da ne možemo praviti tulume? Ne, slavite, jedite sve, ali činite to s Isusom, odnosno s mirom u srcu. A svima vama koji me slušate želim čestit Božić. Slavite, darujte jedni druge, ali ne zaboravite Isusa. Božić je Isus koji dolazi, Isus koji dolazi dotaknuti tvoje srce, Isus koji dolazi dotaknuti tvoju obitelj, koji dolazi tebi, u tvoj dom, u tvoje srce, u tvoj život. Lako je živjeti s Isusom, on je pun poštovanja, ali ne zaboravite to. Čestit Božić svima. I molite za mene!”

(Vatican News – bj)

Radio Marija

23:10 Glazba
23:15 Riječ o Riječi - duhovni poticaji za svaki dan
23:20 Glazba
23:30 Hrvatski program Radio Vatikana

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

P. Niko Bilić - Evo Jaganjca, evo Mesije

Hvala ti, Gospodine, što si nam poslao Preteču, Krstitelja, koji nam pokazuje da si ti sveto Janje – žrtveni Jaganjac Božji. Daj da ga kao učenici...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Siječanj 2022
P U S Č P S N
1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 2009-2020

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.