papa franjo angelus velika 1

 

Draga braćo i sestre, dobar dan!

Danas slavimo svetkovinu Svih svetih i u liturgiji odzvanja Isusova „programska“ poruka, to jest blaženstva (usp. Mt 5, 1-12a). Ona su nam putokaz prema Božjemu Kraljevstvu i sreći: put je to poniznosti, suosjećanja, krotkosti, pravde i mira. Biti svet znači ići tim putem. Zadržimo se sada na dva vida tog načina života. Dva su vida svojstvena tome načinu života svetosti: radost i proroštvo.

Prvi je radost. Isus započinje riječju „blaženi“ (Mt 5, 3). To je glavni navještaj, navještaj neviđene sreće. Blaženstvo, svetost, nije životni plan koji se sastoji isključivo od naporâ i odricanjâ, već je prije svega radosno otkriće da smo Božji ljubljeni sinovi i kćeri. I to te ispunja radošću. Nije to ljudsko postignuće, nego dar koji primamo: mi smo sveti jer Bog, koji je Svet, dolazi nastaniti se u našemu životu. On je taj koji daje svetost nama. Zato smo sveti! Radost kršćanina nije, dakle, prolazna emocija ili puki ljudski optimizam, nego sigurnost da se možemo nositi sa svakom situacijom pod Božjim pogledom punim ljubavi, hrabrošću i snagom koji dolaze od njega. Sveci su, i usred brojnih nevolja, doživjeli tu radost i svjedočili je. Bez radosti, vjera postaje stroga i mučna vježba i u opasnosti je da oboli od tuge. Uzmimo tu riječ: oboljeti od tuge. Jedan je pustinjski otac govorio da je tuga „crv u srcu“ koji nagriza život (usp. Evagrije Pontski, Gli otto spiriti della malvagità [Osam glavnih zala], XI). Zapitajmo se u vezi s tim: jesmo li radosni kršćani? Jesam li radostan kršćanin ili ne? Širimo li radost ili smo tmurne, tužne osobe tužna lica kao da smo na pogrebu? Zapamtimo da nema svetosti bez radosti!

Drugi vid je proroštvo. Blaženstva su upućena siromašnima, ožalošćenima, gladnima pravednosti. To je poruka da trebamo plivati protiv struje. Svijet kaže: da bi bio sretan, moraš biti bogat, moćan, uvijek mlad i snažan, moraš biti slavan i uspješan. Isus stubokom izokreće te kriterije i proročki naviješta – i to je proročka dimenzija svetosti – da se istinska punina života postiže nasljedujući Isusa, provodeći u djelo njegovu riječ. A to je drugo siromaštvo, to jest biti siromašni iznutra, isprazniti se od sebe samih kako bi stvorili prostor za Boga. Tko misli da je bogat, uspješan i siguran, temelji sve na sebi i zatvara se Bogu i braći, dok onaj tko zna da je siromašan i da nije dovoljan samome sebi, ostaje otvoren Bogu i bližnjemu. I nalazi radost. Blaženstva su, dakle, proroštvo novog čovječanstva, novog načina života: biti malen i uzdati se u Boga, umjesto da se postavljamo iznad drugih; provoditi u djelo milosrđe umjesto da mislimo samo na same sebe; zalagati se za pravdu i mir, umjesto da potičemo, pa i u suživotu, nepravde i nejednakosti. Svetost je prihvaćanje i provođenje u djelo, uz Božju pomoć, tog proroštva koje stubokom mijenja svijet. Možemo se, dakle, zapitati: svjedočim li Isusovo proroštvo? Izražavam li proročki duh koji sam primio na krštenju? Ili se predajem lagodnostima života i svojoj lijenosti, misleći da je sve dobro ako je meni dobro? Pronosim li svijetom radosnu novost Isusovog proroštva ili uobičajeno kukanje zbog onoga što ne ide? Pitanja su to o kojima bi nam bilo dobro razmisliti.

Neka nam Djevica Marija podari nešto od svoje duše, te blažene duše koja je radosno veličala Gospodina, koji „silne zbaci s prijestolja, a uzvisi neznatne“ (usp. Lk 1, 52).

Nakon Angelusa

Draga braćo i sestre,

od srca pozdravljam sve vas, Rimljane i hodočasnike. Poseban pozdrav upućujem sudionicima Utrke svetaca (Corsa dei Santi) u organizaciji Zaklade „Don Bosco nel Mondo“. Važno je promicati odgojnu vrijednost sporta. Hvala vam i na vašoj inicijativi u korist kolumbijske djece.

Sutra ujutro ću pohoditi francusko vojno groblje u Rimu: to će biti prilika da se pomolim za pokoj duše svih umrlih, posebno za žrtve rata i nasilja. Posjetom tom groblju u duhu se pridružujem onima koji se ovih dana idu pomoliti na grobove svojih najdražih, u svim dijelovima svijeta.

Želim vam svima ugodan blagdan Svih svetih, u duhovnom društvu svih svetaca. Molim vas, ne zaboravite moliti za mene. Dobar tek i doviđenja!

 

Izvor: IKA

Radio Marija

22:30 Upoznajmo Bibliju
22:50 Glazba
23:00 Molitva - Povečerje
23:10 Glazba

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

P. Niko Bilić - Evo Jaganjca, evo Mesije

Hvala ti, Gospodine, što si nam poslao Preteču, Krstitelja, koji nam pokazuje da si ti sveto Janje – žrtveni Jaganjac Božji. Daj da ga kao učenici...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Siječanj 2022
P U S Č P S N
1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 2009-2020

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.